Štampa

I ove je­se­nim, ri­bo­lov­ci su na Sav­sko je­ze­ro u Be­o­gra­du na­va­li­li od­mah po za­vr­šet­ku ku­pa­li­šne se­zo­ne. Va­ra­li­ča­ri da ju­re štu­ku, ban­da­ra i smu­đa, a fi­de­ra­ši da če­ka­ju po­če­tak cu­ga krup­ne de­ve­ri­ke, po ko­joj je ovaj re­vir i po­znat. U po­čet­ku su uglav­nom lo­vi­li cver­gla­ne, sit­ne de­ve­ri­ke, le­pe bo­dor­ke i po­ne­kog ban­da­ra, ali ni ne po­mi­šlja­ju na od­u­sta­ja­nje, jer lo­pa­ta­re sa­mo što ne kre­nu.

Ži­vi ke­der (naj­če­šće ba­bu­ška du­ga do de­se­tak cen­ti­me­ta­ra) ube­dlji­vo je naj­če­šće ko­ri­šćen pri­rod­ni ma­mac za štu­ku na na­šim vo­da­ma. Ri­bo­lov­ci iz mno­gih ze­ma­lja za­pad­ne i se­ver­ne Evro­pe sa ve­li­kim uspe­hom ko­ri­ste mr­tve ke­de­re, i to mor­ske bar jed­na­ko če­sto ko­li­ko i reč­ne. Svoj re­cept za uspeh u ta­kvom ri­bo­lo­vu ot­kri­va je­dan od naj­ču­ve­ni­jih štu­ka­ro­ša na­šeg kon­ti­nen­ta.

Va­ra­li­ča­re­nje po ja­kom ve­tru ni­je ni­ma­lo jed­no­stav­no, a če­sto je i neizvodljivo. Ali, po­sto­ji je­dan iz­u­ze­tak – ko­ša­va na ve­li­kom de­lu Du­na­va kroz na­šu ze­mlju. Na­i­me, ona na mno­gim me­sti­ma sa­te­ru­je sit­nu ri­bu uz oba­lu, što pre­da­to­rima omogućava da bez mno­go mu­ke do­đu do plena. A va­ra­li­ča­ri ko­ji ume­ju da ko­ri­ste stru­ja­nje va­zdu­ha ta­da mo­gu ostva­ri­ti od­lič­ne ulo­ve.

Mon­ti­ra­nje tvr­dih ma­ma­ca na dla­ku iz osno­va je pro­me­ni­lo mno­go to­ga u ša­ran­skom ri­bo­lo­vu, pa i na­čin na ko­ji se ve­zu­ju udi­ce. Kroz prak­su se po­ka­za­lo da je jed­no od naj­jed­no­stav­ni­jih re­še­nja i naj­bo­lje – to je beš­čvor­ni čvor, ko­ji se la­ko ve­zu­je i vr­lo je jak, a uz to omo­gu­ća­va ri­bo­lov­cu da sva­ki ma­mac po­sta­vi na op­ti­mal­nom od­sto­ja­nju od udi­ce.

Sve če­šće od ša­ran­dži­ja ko­je po­se­ću­ju ko­mer­ci­jal­ne re­vi­re ču­je­mo da su mo­ra­li do­bro da se na­ra­de i po­tru­de ne bi li utvr­di­li na ko­ji ma­mac ri­ba u kon­kret­noj si­tu­a­ci­ji naj­bo­lje re­a­gu­je. Ni obi­la­to pri­hra­nji­va­nje ni­je ga­ran­ci­ja da će se ša­ra­nu ape­tit pro­bu­di­ti u pu­noj me­ri i da lovan neće biti samo je­dan ma­mac ili pre­zen­ta­ci­ja.

Ma­za­nje ve­štač­kih ma­ma­ca pre­pa­ra­ti­ma u teč­nom ili že­la­ti­no­znom sta­nju, ko­ji mi­ri­som i uku­som pri­vla­če gra­blji­ve ri­be da na­pad­nu i du­že za­dr­že va­ra­li­cu u usti­ma, pri­me­nju­je se već de­ce­ni­ja­ma. Ali još se me­đu ri­bo­lov­ci­ma lo­me ko­plja oko de­lo­tvor­no­sti tih atrak­to­ra, tj. oko to­ga u ko­jim ih si­tu­a­ci­ji­ma tre­ba ko­ri­sti­ti i za ko­je mam­ce.

Pr­vi ju­tar­nje sla­ne i ma­gle znak su za po­če­tak pu­ne je­se­nje se­zo­ne lo­va štu­ke na na­šim vo­da­ma. Ovaj pe­riod va­ra­li­ča­ri na­sto­je da što bo­lje is­ko­ri­ste, jer osim sit­nih ri­ba sa­da po­či­nju da se ja­vlja­ju i one ne­što krup­ni­je. Sr­đan Malj­ko­vić i nje­gov ko­le­ga Dar­jan Ma­jer su po­sled­njih ne­de­lja u vi­še na­vra­ta lo­vi­li na je­ze­ru Mi­ši­će­vo, ne­da­le­ko od Su­bo­ti­ce.

Ova se­zo­na je ša­ran­dži­ja­ma na Du­na­vu do­ne­la sasvim osoben iza­zov – to­kom pro­leć­nih po­pla­va, iz vi­še rib­nja­ka u Slo­vač­koj i Ma­đar­skoj i iz ne­kih u Sr­bi­ji po­be­gla je ogrom­na ko­li­či­na ša­ra­na go­la­ća. Oni već me­se­ci­ma od­lič­no ra­de na ve­li­kom de­lu to­ka Du­na­va kroz na­šu ze­mlju, od Bez­da­na do Go­lup­ca, pa i kod Sme­de­re­va, gde ih uspe­šno pe­ca naš sa­rad­nik Ivan Mi­lo­va­no­vić Mu­ki.

Iako je­dan od naj­za­ga­đe­ni­jih vo­do­to­ka u Sr­bi­ji, Be­gej je sta­ni­šte mno­gih vr­sta ri­ba, uklju­ču­ju­ći i sve gra­blji­vi­ce iz rav­ni­čar­skih vo­da du­nav­skog sli­va. Ka­da to uslo­vi do­zvo­lja­va­ju, na nje­mu se mo­gu hva­ta­ti štu­ka, som, bu­cov i smuđ, a letos se varaličarilo nap­tro­seč­no do­bro...

Odav­no je po­zna­to da bu­cov spa­da me­đu naj­ću­dlji­vi­je gra­blji­vi­ce. U ne­kim si­tu­a­ci­ja­ma uda­ra na sve što mu ve­li­kom br­zi­nom pro­đe is­pred no­sa, ali če­sto ume da bu­de i ve­o­ma iz­bir­ljiv, po­ne­kad čak to­li­ko da uda­ra na sa­mo je­dan kon­kret­ni mo­del iz ce­le gru­pe va­ra­li­ca istog ti­pa. Baš se to ne­dav­no de­si­lo na­šem sa­rad­ni­ku Sr­đa­nu Sa­vu­lo­vu na kult­nom va­ra­li­čar­skom te­re­nu na Ti­si kod Be­če­ja.

dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...