Štampa

Som je već kra­jem fe­bru­a­ra pro­ra­dio na Du­na­vu kod Apa­ti­na

Pr­vi na­do­la­zak vo­de u pe­ri­o­du u ko­me pro­le­će sme­nju­je zi­mu po pra­vi­lu po­kre­ne so­ma iz kr­to­ga i pod­stak­ne ga da poč­ne da na­dok­na­đu­je te­ži­nu i ener­gi­ju utro­še­nu na pre­ži­vlja­va­nje u naj­hlad­ni­jem de­lu go­di­ne. Taj cug je ove go­di­ne po­tra­jao du­že ne­go ina­če, pa su oni naj­u­por­ni­ji, ko­ji su re­dov­no iz­la­zi­li na vo­du, već upi­sa­li i po ne­ko­li­ko ulo­va i utvr­di­li ne­ke pra­vil­no­sti u po­na­ša­nju i ak­tiv­no­sti naj­ve­će evrop­ske slat­ko­vod­ne ri­be.

Pro­mi­šlje­no eks­pe­ri­men­ti­sa­nje do­no­si no­va zna­nja i do­bre ulo­ve

Ko­li­ko god ve­štač­kih ma­ma­ca da po­se­du­je, sva­ki ri­bo­lo­vac ima ne­ke svo­je fa­vo­ri­te. Ne­ki se go­di­na­ma dr­že pro­ve­re­nih adu­ta, pa ih uvek ima­ju na za­li­ha­ma, katkad i u ko­li­či­na­ma do­volj­nim za ne­ko­li­ko go­di­na. Dru­gi vi­še eks­pe­ri­men­ti­šu, pa im se »top-li­sta« naj­o­mi­lje­ni­jih mo­de­la če­sto me­nja. Evo po­gle­da u ku­ti­ju sa va­ra­li­ca­ma jed­nog od ti­pič­nih pred­stav­ni­ka ove dru­ge gru­pe.

Ba­bu­ška je jed­na od vr­sta ko­je sa pri­bli­ža­va­njem pro­le­ća po­sta­ju sve ak­tiv­ni­je

Pred na­ma je pe­riod u ko­me se pri­ro­da ubr­za­no bu­di i u ko­me se iz le­tar­gi­je po­kre­ću oni nje­ni sta­nov­ni­ci ko­ji­ma hlad­no­ća ne pri­ja. Sa sva­kim le­pim da­nom po­ve­ća­va­ju se šan­se za us­pe­šan ri­bo­lov raz­li­či­tim teh­ni­ka­ma, pa i na fi­der. Za­to je pra­vi čas da se pod­se­ti­mo ne­kih va­žnih pra­vi­la za pro­leć­ni ri­bo­lov, ali i da vam ot­kri­je­mo jed­no no­vo, ko­je su čla­no­vi Ener­go ti­ma sa uspe­hom pri­me­nji­va­li po­sled­njih sed­mi­ca na ne­ko­li­ko te­re­na.

Tzv. li­za­li­ce su od­lič­ne za br­zu vo­du

Plov­ka­re­nje je jed­na od naj­jed­no­stav­ni­jih ri­bo­lov­nih teh­ni­ka. Ali to ni­po­što ne zna­či da u nje­mu ne­ma fi­ne­sa i da su šan­se za ulov svi­ma pod­jed­na­ke. Baš na­su­prot to­me, oni ko­ji obra­ća­ju pa­žnju na sva­ki de­talj re­dov­no pro­la­ze naj­bo­lje. A jed­na od naj­va­žni­jih stva­ri je pra­vi­lan iz­bor plov­ka – du­še sva­kog si­ste­ma.

Uspeh u fi­der pe­ca­nju mno­go za­vi­si od do­brog iz­bo­ra vr­ha

Fi­der je u Sr­bi­ji i mno­gim dru­gim evrop­skim ze­mlja­ma do­ži­veo ogrom­nu eks­pan­zi­ju u po­sled­njih po­la de­ce­ni­je. Ogro­man broj ri­bo­lo­va­ca za­gre­jao se za sa­vre­me­ni ri­bo­lov sa hra­ni­li­ca­ma i šta­po­vi­ma ose­tlji­vih iz­men­lji­vih vr­ho­va sa ve­li­kim bro­jem gu­sto ras­po­re­đe­nih spro­vod­ni­ka ma­log preč­ni­ka. Pr­vi pr­vak Sr­bi­je u fi­de­ru i uče­snik dva svet­ska pr­ven­stva je u ovom pri­lo­gu sa­žeo sve naj­va­žni­je od­go­vo­re na pi­ta­nja ko­ja mu­če ma­nje is­ku­sne lju­bi­te­lje ove teh­ni­ke.

Kod Beograda je prosečna lovna težina skobalja 300 do 500 g

Sve vi­še be­o­grad­skih plov­ka­ro­ša ne pre­ki­da se­zo­nu ni u naj­hlad­ni­jem de­lu go­di­ne. Takvi upravo ta­da če­sto iz­la­ze na Sa­vu uz­vod­no od gra­da, da bi se na te­re­ni­ma iz­me­đu Ma­ki­ša i Obre­nov­ca nad­mu­dri­va­li sa sko­ba­ljem. Evo ka­ko »no­so­nju« bo­lo­nje­zom tu lo­vi naš vr­sni tak­mi­čar i biv­ši ju­ni­or­ski pr­vak sve­ta.

Dre­ča­ve va­ra­li­ce su bi­le ve­o­ma lov­ne

Kad se mart pri­bli­ži, ve­ći­nu pa­si­o­ni­ra­nih smu­đa­ro­ša poč­ne da hva­ta pra­va gro­zni­ca, jer sva­ki dan pred za­bra­nu va­lja što bo­lje is­ko­ri­sti­ti. Ove go­di­ne je ta gro­zni­ca bi­la utoliko ja­ča što je po­pu­lar­ni gra­blji­vac ma­lo gde na na­šim vo­da­ma do­bro ra­dio, pa ni­je čud­no što je vest da su dva ko­ma­da ukup­ne te­ži­ne 15 kg ulovljena za sa­mo po­la sa­ta na Du­na­vu kod Do­njeg Mi­la­nov­ca na­ve­la na­šeg sa­rad­ni­ka da pra­vo sa jed­nog pe­ca­nja za­pu­ca dve­sto­ti­nak ki­lo­me­ta­ra da­le­ko, na dru­go.

Is­pod Sef­ke­rin­skog mo­sta osim be­le ri­be zi­mi ima i mno­go bu­co­va

Ve­ći­na plov­ka­ro­ša bi po­sle vi­še od dva sa­ta bez ijed­nog tr­za­ja di­gla ru­ke od pe­ca­nja ili bi bar pro­me­ni­la me­sto. I dvo­ji­ca pri­ja­te­lja ko­ji su tog fe­bru­ar­skog pre­po­dne­va upor­no pu­šta­li svo­je si­ste­me is­pod Sef­ke­rin­skog mo­sta su u vi­še na­vra­ta po­mi­šlja­li da pre­ki­nu ago­ni­ju, ali im ne­što ni­je da­lo mi­ra. I na kra­ju im se upor­nost is­pla­ti­la.

Pri ova­kvoj pro­bi u za­tvo­re­nom pro­sto­ru bu­di­te vr­lo opre­zni

Po­nu­da šta­po­va za va­ra­li­ča­re­nje ni­ka­da ni­je bi­la ve­ća i ra­zno­vr­sni­ja. Ri­bo­lo­vcu ni­je ni­ma­lo la­ko da se sna­đe u tom ne­pre­gled­nom mno­štvu mo­de­la raz­li­či­tih ka­rak­te­ri­sti­ka i ce­na, po­go­to­vo ako ne­ma do­volj­no is­ku­stva, pa ne ume ni da pro­ce­ni šta bi mu naj­bo­lje od­go­va­ra­lo s ob­zi­rom na po­tre­be i ka­ko da za no­vac ko­ji mo­že da odvo­ji do­bi­je naj­vi­še. Ako se spre­ma­te za ku­po­vi­nu, a ni­ste si­gur­ni šta vam tač­no tre­ba, pre ne­go što se uhva­ti­te za džep od­go­vo­ri­te se­bi na ne­ko­li­ko pi­ta­nja i pro­či­taj­te pa­žlji­vo ovaj tekst.

Kok­tel cr­va i ča­u­re je iz­u­ze­tan zim­ski ma­mac

Naj­u­spe­šni­ji ri­bo­lov­ci su oni ko­ji ume­ju da se pri­la­go­de sva­koj si­tu­a­ci­ji i da iz­vu­ku mak­si­mum i u naj­te­žim uslo­vi­ma. A pe­riod u ko­me ri­ba je­de ma­lo i ret­ko, pri tom se mal­te­ne ne po­me­ra­ju­ći s me­sta,  sve je sa­mo ne lak za pe­ca­nje. No spe­ci­ja­li­sti za mo­der­ni ri­bo­lov sa hra­ni­li­com zna­ju put do uspe­ha i u ta­kvim okol­no­sti­ma.

dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...