• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Ša­ran, ba­bu­ška i de­ve­ri­ka spa­da­ju u vr­ste ko­ji­ma pri­ja­ju vi­so­ke tem­pe­ra­tu­re, pa se naj­u­spe­šni­je pe­ca­ju od dru­ge po­lo­vi­ne pro­le­ća do sre­di­ne je­se­ni. Ali uz do­bro oda­bra­nu tak­ti­ku, pri­hra­nu i ma­mac, te ci­pri­ni­de mo­že­mo uspe­šno lo­vi­ti i zi­mi, na­ro­či­to fi­der teh­ni­kom, na ma­njim sta­ja­ći­ca­ma sa bo­ga­tim ri­bljim fon­dom.

Ne­u­o­bi­ča­je­no le­po vre­me, ka­kvo smo ima­li kra­jem de­cem­bra i u ve­ćem de­lu pr­ve po­lo­vi­ne ja­nu­a­ra, lo­še se od­ra­zi­lo na rad ri­be na ve­ćim rav­ni­čar­skim re­ka­ma, ko­je su uglav­nom bi­le u opa­da­nju. No za­to je na ve­ći­ni ko­mer­ci­jal­nih re­vi­ra si­tu­a­ci­ja bi­la sa­svim su­prot­na: ka­ko su oni obič­no plit­ki, bar naj­ve­ćim de­lom, nji­ho­va se vo­da re­la­tiv­no br­zo za­gre­je, pa se ri­ba po­kre­ne, tj. po­sta­ne ak­tiv­na sa iole oset­ni­jim po­ra­stom tem­pe­ra­tu­re. Sto­ga ta­kve pe­ri­o­de uvek tre­ba is­ko­ri­sti­ti za uži­va­nje u le­pom i atrak­tiv­nom pe­ca­nju u ovom po pra­vi­lu naj­po­sni­jem de­lu go­di­ne.

Uz doboro odabranu taktiku i tehniku i zimi se love ciprinidi

Te­o­ri­ja ka­že da se ša­ran i nje­go­vi srod­ni­ci, čim tem­pe­ra­tu­ra vo­de pad­ne is­pod 10º C, sku­plja­ju u ja­ta i tra­že du­blje i mir­ni­je po­zi­ci­je, na ko­ji­ma će se »ukr­to­ži­ti«, tj. pre­zi­mi­ti u sta­nju ma­nje ili vi­še slič­nom hi­ber­na­ci­ji, za­vi­sno od ne­ko­li­ko fak­to­ra (osci­la­ci­ja tem­pe­ra­tu­re vo­de, nje­nog pro­to­ka tj. stru­ja­nja, do­stup­no­sti hra­ne itd.). Me­đu­tim, u prak­si ni­je baš ta­ko na svim te­re­ni­ma, a po­go­to­vo ne na sta­ja­ći­ca­ma rib­njač­kog ti­pa, sa ve­li­kom gu­sti­nom ri­bljeg fon­da i pro­seč­nom du­bi­nom ma­njom od dva me­tra. U nji­ma se ri­ba dru­ga­či­je po­na­ša i ne pa­da u pot­pu­no­sti u »zim­ski san« čak ni on­da ka­da led poč­ne da pre­kri­va po­vr­ši­nu vo­de.

PRI IZ­BO­RU ME­STA za zim­ski ri­bo­lov fi­der teh­ni­kom na ta­kvom te­re­nu tre­ba da pro­ba­mo da na­đe­mo ne­ki pla­to (tj. uz­dig­nu­će u zo­ni sa ne­što ve­ćom du­bi­nom). Ako ne­čeg ta­kvog ne­ma, on­da va­lja pla­si­ra­ti si­stem bli­zu pre­pre­ka (po­to­plje­nog gra­nja, sta­bla, plat­for­me, pon­to­na, spla­va ili ne­kog dru­gog objek­ta na vo­di) ili uz pod­lo­ka­nu oba­lu.

U ovom de­lu go­di­ne, naj­bo­lji re­zul­ta­ti (na­ro­či­to po ve­drom vre­me­nu) po­sti­žu se naj­če­šće oko po­dne­va, ka­da je sun­ce u ze­ni­tu i naj­ja­če gre­je. Za­vi­sno od mi­kro­lo­ka­ci­je na ko­joj pe­ca­mo (tj. od ras­po­re­da osun­ča­nih i se­no­vi­tih de­lo­va), in­ten­ziv­ni­ju ak­tiv­nost ri­be mo­že­mo oče­ki­va­ti od 60 do 90 mi­nu­ta pre ili po­sle po­dne­va, a ne­gde čak i to­kom ce­log tog pe­ri­o­da. Ali, na vo­du u sva­kom slu­ča­ju tre­ba da do­đe­mo do­volj­no ra­no da se le­po sme­sti­mo i ras­pa­ku­je­mo, ka­ko bi­smo pot­pu­no sprem­ni do­če­ka­li tih ne­ko­li­ko po­ten­ci­jal­no »zlat­nih« sa­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 341-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...