• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Ša­ran, ba­bu­ška i de­ve­ri­ka spa­da­ju u vr­ste ko­ji­ma pri­ja­ju vi­so­ke tem­pe­ra­tu­re, pa se naj­u­spe­šni­je pe­ca­ju od dru­ge po­lo­vi­ne pro­le­ća do sre­di­ne je­se­ni. Ali uz do­bro oda­bra­nu tak­ti­ku, pri­hra­nu i ma­mac, te ci­pri­ni­de mo­že­mo uspe­šno lo­vi­ti i zi­mi, na­ro­či­to fi­der teh­ni­kom, na ma­njim sta­ja­ći­ca­ma sa bo­ga­tim ri­bljim fon­dom.

Ne­u­o­bi­ča­je­no le­po vre­me, ka­kvo smo ima­li kra­jem de­cem­bra i u ve­ćem de­lu pr­ve po­lo­vi­ne ja­nu­a­ra, lo­še se od­ra­zi­lo na rad ri­be na ve­ćim rav­ni­čar­skim re­ka­ma, ko­je su uglav­nom bi­le u opa­da­nju. No za­to je na ve­ći­ni ko­mer­ci­jal­nih re­vi­ra si­tu­a­ci­ja bi­la sa­svim su­prot­na: ka­ko su oni obič­no plit­ki, bar naj­ve­ćim de­lom, nji­ho­va se vo­da re­la­tiv­no br­zo za­gre­je, pa se ri­ba po­kre­ne, tj. po­sta­ne ak­tiv­na sa iole oset­ni­jim po­ra­stom tem­pe­ra­tu­re. Sto­ga ta­kve pe­ri­o­de uvek tre­ba is­ko­ri­sti­ti za uži­va­nje u le­pom i atrak­tiv­nom pe­ca­nju u ovom po pra­vi­lu naj­po­sni­jem de­lu go­di­ne.

Uz doboro odabranu taktiku i tehniku i zimi se love ciprinidi

Te­o­ri­ja ka­že da se ša­ran i nje­go­vi srod­ni­ci, čim tem­pe­ra­tu­ra vo­de pad­ne is­pod 10º C, sku­plja­ju u ja­ta i tra­že du­blje i mir­ni­je po­zi­ci­je, na ko­ji­ma će se »ukr­to­ži­ti«, tj. pre­zi­mi­ti u sta­nju ma­nje ili vi­še slič­nom hi­ber­na­ci­ji, za­vi­sno od ne­ko­li­ko fak­to­ra (osci­la­ci­ja tem­pe­ra­tu­re vo­de, nje­nog pro­to­ka tj. stru­ja­nja, do­stup­no­sti hra­ne itd.). Me­đu­tim, u prak­si ni­je baš ta­ko na svim te­re­ni­ma, a po­go­to­vo ne na sta­ja­ći­ca­ma rib­njač­kog ti­pa, sa ve­li­kom gu­sti­nom ri­bljeg fon­da i pro­seč­nom du­bi­nom ma­njom od dva me­tra. U nji­ma se ri­ba dru­ga­či­je po­na­ša i ne pa­da u pot­pu­no­sti u »zim­ski san« čak ni on­da ka­da led poč­ne da pre­kri­va po­vr­ši­nu vo­de.

PRI IZ­BO­RU ME­STA za zim­ski ri­bo­lov fi­der teh­ni­kom na ta­kvom te­re­nu tre­ba da pro­ba­mo da na­đe­mo ne­ki pla­to (tj. uz­dig­nu­će u zo­ni sa ne­što ve­ćom du­bi­nom). Ako ne­čeg ta­kvog ne­ma, on­da va­lja pla­si­ra­ti si­stem bli­zu pre­pre­ka (po­to­plje­nog gra­nja, sta­bla, plat­for­me, pon­to­na, spla­va ili ne­kog dru­gog objek­ta na vo­di) ili uz pod­lo­ka­nu oba­lu.

U ovom de­lu go­di­ne, naj­bo­lji re­zul­ta­ti (na­ro­či­to po ve­drom vre­me­nu) po­sti­žu se naj­če­šće oko po­dne­va, ka­da je sun­ce u ze­ni­tu i naj­ja­če gre­je. Za­vi­sno od mi­kro­lo­ka­ci­je na ko­joj pe­ca­mo (tj. od ras­po­re­da osun­ča­nih i se­no­vi­tih de­lo­va), in­ten­ziv­ni­ju ak­tiv­nost ri­be mo­že­mo oče­ki­va­ti od 60 do 90 mi­nu­ta pre ili po­sle po­dne­va, a ne­gde čak i to­kom ce­log tog pe­ri­o­da. Ali, na vo­du u sva­kom slu­ča­ju tre­ba da do­đe­mo do­volj­no ra­no da se le­po sme­sti­mo i ras­pa­ku­je­mo, ka­ko bi­smo pot­pu­no sprem­ni do­če­ka­li tih ne­ko­li­ko po­ten­ci­jal­no »zlat­nih« sa­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 341-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...