• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

I ka­da je mla­di­ce u Dri­ni bi­lo ne­u­po­re­di­vo vi­še ne­go da­nas, va­ži­la je za »ri­bu od hi­lja­du za­ba­ča­ja«, ko­ju re­dov­no lo­ve sa­mo naj­ve­šti­ji i naj­u­por­ni­ji va­ra­li­ča­ri. Sa­da, me­đu­tim, ulov ni­je za­ga­ran­to­van ni naj­ve­ćim maj­sto­ri­ma. Za­što je ta­ko i šta sa­da ra­di­ti da bi­ se uhva­ti­la kra­lji­ca sal­mo­ni­da ot­kri­va je­dan od naj­bo­ljih po­zna­va­la­ca sred­njeg to­ka Dri­ne i po mišljenju mno­gi­h naj­bo­lji mla­di­čar Bal­ka­na.

Istorijski minimum

Po­zna je­sen i zi­ma su od­u­vek pred­sta­vlja­li pra­vo vre­me za pe­ca­nje mla­di­ce. U ve­ći­ni evrop­skih ze­ma­lja to je i je­di­ni pe­riod ka­da je do­zvo­lje­no hva­ta­ti ovu ple­me­ni­tu ri­bu. Na­ža­lost, usled noć­nog kri­vo­lo­va, iz­lov mla­di­ce na Dri­ni tra­je sko­ro ce­le go­di­ne, a po­go­to­vo je in­ten­zi­van u naj­to­pli­jim let­njim me­se­ci­ma. Kor­mo­ra­ni, ra­zna tro­va­nja, gre­ba­nje (gra­bu­lja­nje), va­đe­nje šljun­ka, sta­ci­o­nar­ne mre­že, zma­je­vi (mre­ži­ce ko­je kri­vo­lov­ci ba­ca­ju po­mo­ću šta­po­va za pe­ca­nje) itd. ugro­ža­va­ju ri­blji fond re­ke već pu­ne dve de­ce­ni­je, ta­ko da je on u ve­li­koj me­ri uni­šten i ve­ro­vat­no se na­la­zi na isto­rij­skom mi­ni­mu­mu. Sva­ki ri­bo­lov, pa ta­ko i mla­di­čar­ski, po­stao je te­žak i ne­pro­duk­ti­van.

IPAK, DRI­NA JE I DA­LJE na­ša naj­tro­fej­ni­ja pla­nin­ska re­ka, o če­mu sve­do­če po­vre­me­ni ulo­vi ve­li­kih ri­ba. Iako se što­šta pro­me­ni­lo na vo­di i oko nje, u lo­vu mla­di­ce još va­že ista pra­vi­la kao ne­kad. Na­i­me, u naj­hlad­ni­jem de­lu go­di­ne mla­di­cu tre­ba tra­ži­ti u du­bo­kim vi­ro­vi­ma, tj. na svim me­sti­ma gde zi­mu­je be­la ri­ba. Po pra­vi­lu, ti po­te­si obi­lu­ju spru­do­vi­ma i ra­znim pod­vod­nim pre­pre­ka­ma, ko­ji ovom vr­hun­skom pre­da­to­ru olak­ša­va­ju pri­kra­da­nje ja­ti­ma sko­ba­lja, plo­ti­ca ili dru­ge ri­be. Da­kle, sve se od­vi­ja na dnu re­ke, da­le­ko od ljud­skih oči­ju i ra­do­zna­lih po­gle­da. Mla­di­ča­ri sa du­žim sta­žom do­bro po­zna­ju sve te­re­ne, a u okvi­ru njih i po­zi­ci­je gde ri­ba naj­če­šće uda­ra.

ZI­ME SU U PO­SLED­NJE VRE­ME iz­u­zet­no bla­ge, a usled iz­grad­nje vi­še­grad­ske aku­mu­la­ci­je vo­da je bi­stri­ja ne­go ikad. Dno se po­ne­kad mo­že vi­de­ti i na du­bi­na­ma od pre­ko pet me­ta­ra. To do­dat­no ote­ža­va ri­bo­lov... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 341-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...