• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-637

Sadržaj broja 637

RI­BO­LOV BR. 637 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

NE­KOM MU­ČE­NJE, NE­KOM UŽI­VA­NJE (Lič­ni stav o ci­lja­nom pe­ca­nju i vra­ća­nju ri­ba is­pod me­re)

PRO­ME­NA DO­NO­SI PRE­O­KRET (Mo­že li se uspe­šno lo­vi­ti me­tod fi­de­rom na »di­vljim« vo­da­ma)

OD PLOV­ČI­ĆA DO ME­TO­DA (Jed­ni od nas: Vuk Plo­čić i Vu­ka­šin Moj­si­lo­vić, Va­lje­vo)

DA NE BI BOL­TU­ŠKE (Za­bav­no plov­ka­re­nje bar­ske ba­bu­ške, bez ika­kve pri­ma­me)

10 BA­BU­ŠKI U KI­LO!? (Krat­ko »is­tra­ži­vač­ko« pe­ca­nje na Obla­čin­skom je­ze­ru)

BRA­TE, DAJ KLJUČ OD KO­LA... (Ri­bo­lo­vač­ka pri­ča o na­pra­sno pre­ki­nu­tom pe­ca­nju ko­je se ne za­bo­ra­vlja)

ČE­TI­RI KAO DVA (Is­pro­ba­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Zeck Troy, 2,4 m, te­ži­ne ba­ca­nja 15–50 g)

324 KG RI­BE NA NAJ­TE­ŽEM PE­CA­NJU U ŽI­VO­TU! (Ša­ran­ski ri­bo­lov za pam­će­nje na je­ze­ru Ma­vro­vi­ca)

VE­LI­KE SU SA­MO PRA­TI­LE (Us­pe­šan po­če­tak se­zo­ne štu­ko­lo­va na Vla­sin­skom je­ze­ru)

BO­LJE LAJV JET­FIN NE­GO LAJVS­KUP (pPro­leć­no ul­tra­lajt va­ra­li­ča­re­nje u Bo­ki Ko­tor­skoj)

LET STRU­NE I GNE­ZDA (Za­što na­sta­ju čvo­ro­vi na ple­te­ni­ci pri pe­ca­nju sta­ci­o­nar­ci­ma i ka­ko ih iz­be­ći)

IS­PU­NJE­NI DE­ČAČ­KI SNO­VI (Ka­ko sam od ma­šta­nja o Dri­ni sti­gao na slo­ve­nač­ke sal­mo­nid­ne vo­de)

ŠA­RAG, PIC, KAN­TAR I PA­GAR (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na – II deo)

JUL U MA­JU (Va­ra­li­ča­re­nje pa­strm­ke na Mla­vi i Kru­paj­skoj re­ci

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (IX): Mno­go uda­ra­ca, ma­lo ulo­va!?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VI­II): Du­ge pe­calj­ke

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 638 IZ­LA­ZI U PE­TAK 6. JUNA 2025.

Smu­đa ve­ći­na na­ših ri­bo­lo­va­ca na vo­ble­re lo­vi u to­pli­jem de­lu go­di­ne, i to sko­ro is­klju­či­vo na plit­ko­ron­ce, to­kom pe­ri­o­da iz­ra­že­ne po­vr­šin­ske ak­tiv­no­sti, ka­da se ču­je ka­rak­te­ri­stič­no »cok­ta­nje« i vi­de ra­u­bi. A baš u ovo do­ba je tu gra­blji­vi­cu mo­gu­će je lo­vi­ti na vo­ble­re u svim slo­je­vi­ma vo­de. Je­dan od na­ših naj­i­sku­sni­jih va­ra­li­ča­ra ot­kri­va ko­ji su mu omi­lje­ni mo­de­li i ka­da ko­je ko­ri­sti

U pr­vom de­lu se­zo­ne, po­sle mre­sta, vo­ble­ri po­sta­ju ve­o­ma efi­ka­sni u lo­vu smu­đa, i mo­gu da se ko­ri­ste vi­še ča­so­va dnev­no, za raz­li­ku od let­njeg do­ba, ka­da su cu­go­vi to­li­ko krat­ki da nam se uči­ni da ih mal­te­ne ni­je ni bi­lo, jer vi­di­mo tek par na­pa­da, na ko­ji­ma se sve za­vr­ši. Sa­da, me­đu­tim, pe­riod u ko­me mo­že­mo uhva­ti­ti smu­đa na vo­bler tra­je znat­no du­že, pa se i te ka­ko is­pla­ti po­ne­ti ih na vo­du i da­ti im ve­ću mi­nu­ta­žu, sa ko­jom se mo­že­mo na­da­ti i pri­stoj­nom ulo­vu, na­ro­či­to na te­re­ni­ma na ko­ji­ma ne­ma ve­li­kog pri­ti­ska ri­bo­lo­va­ca i gde se mo­že oče­ki­va­ti iole ve­ća kon­cen­tra­ci­ja krup­ni­jih ri­ba.

smudj

U upo­tre­bi su sa­da vo­ble­ri svih ti­po­va, uglav­nom sred­njih ve­li­či­na, ma­da u ne­kim si­tu­a­ci­ja­ma »ra­de po­sao« i oni eks­trem­no ma­li (pri­me­re­ni ban­da­ri­ma i prot­fi­ši­ma) ili ve­li­ki (kao za mo­re ili lov so­ma). De­ša­va se, na­i­me, da smuđ je­de be­lu ri­bu znat­no krup­ni­ju od pro­seč­nog ka­u­gle­ra, pa mu ni­je­dan vo­bler ni­je ve­li­ki, ili mu je naj­do­stup­ni­ja ve­o­ma sit­na ri­ba – mlađ dru­gih vr­sta, pa mu od­go­va­ra i ma­la va­ra­li­ca. Ključ­na ka­rak­te­ri­sti­ka ko­ju vo­bler mo­ra da ima da bi bio lo­van je­ste da za­ra­nja na du­bi­nu na ko­joj se ri­ba na­la­zi i ja­vlja, jer uko­li­ko pro­ma­ši­mo pro­duk­tiv­ni sloj vo­de, pot­pu­no je be­zna­čaj­no to što ba­ca­mo de­kor ko­ji nam je ina­če da­vao ulo­ve, ili vo­bler ko­ji je ve­li­či­nom od­no­sno ob­li­kom na­lik ono­me či­me se smuđ tog mo­men­ta hra­ni, ili ne­ki za či­ju vi­bra­ci­ju po­u­zda­no zna­mo da iza­zi­va smu­đa na na­pad. Da­kle, du­bi­na za­ra­nja­nja je ka­rak­te­ri­sti­ka od ko­je lov­nost pre­sud­no za­vi­si, pa je i zbog to­ga prak­tič­no svi pro­iz­vo­đa­či (a ne sa­mo za­to da bi po­mo­gli ri­bo­lov­ci­ma da ne ka­če va­ra­li­ce za dno ili pre­pre­ke) na­vo­de u ka­ta­lo­zi­ma i na pa­ko­va­nji­ma va­ra­li­ca ovog ti­pa.

U PE­RI­O­DU NA­KON PRE­STAN­KA ja­vlja­nja ri­be na dnu a pre fa­ze iz­ra­že­ne po­vr­šin­ske ak­tiv­no­sti, vo­ble­ri su bo­lji iz­bor za va­ra­li­ča­re­nje smu­đa od dži­go­va, jer nji­ma mo­že­mo da se ne­u­po­re­di­vo lak­še pri­la­go­di­mo pro­me­ni u po­zi­ci­o­ni­ra­nju gra­blji­vi­ca pri­li­kom lo­va. Po­što se ra­di o pri­lič­no ve­li­koj ra­zli­ci u du­bi­ni, ko­ja ide od pri­bli­žno 4 m do 1,5 m, po­treb­no je ima­ti u ar­se­na­lu vo­ble­re ne­ko­li­ko vr­sta i ve­li­či­na ka­ko bi­smo mo­gli da po­kri­je­mo sva­ku zo­nu u na­ve­de­nom ra­spo­nu. Na­i­me, ne­ka­da se smuđ za­dr­ža­va na ve­ćoj du­bi­ni (i pre­ko tri me­tra) sve do mo­men­ta ka­da poč­ne da lo­vi na po­vr­ši­ni, ali naj­če­šće se po­me­ra ta­ko što pra­ti sit­nu ri­bu u nje­nom dnev­nom po­kre­ta­nju pre­ma oba­li i po­vr­ši­ni, pa je po­treb­no u na­ve­de­nom pe­ri­o­du lo­vi­ti sa dva ili tri raz­li­či­ta vo­ble­ra, u raz­li­či­tim slo­je­vi­ma vo­de. S dru­ge stra­ne, ima u ovo do­ba i do­sta da­na ka­da se kom­plet­na ak­tiv­nost (tj. cug) od­i­gra­va u ne­koj sred­njoj zo­ni, dok smu­đa ne­ma ni go­re ni do­le (tj. ni du­blje ni pli­će), pa sav po­sao mo­že­mo za­vr­ši­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 454-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...