• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

Ako bi­smo po­re­di­li od­nos va­ra­li­ča­ra pre­ma de­ko­ri­ma ve­štač­kih ma­ma­ca ne­kad i sad, bez di­le­me bi­smo mo­gli da za­klju­či­mo da su da­nas tzv. fan­ta­stič­ni (tj. »ne­re­a­li­stič­ni«) de­ko­ri mno­go za­stu­plje­ni­ji od pri­rod­nih. Ranije je bi­lo obr­nu­to – pre­o­vla­đi­va­li su »na­tur« de­ko­ri, me­tal­ne va­ra­li­ce raz­li­ko­va­le su se u ni­jan­sa­ma, od mat sre­br­ne do nikl ble­šta­ve, dok su naj­lov­ni­ji i naj­pro­da­va­ni­ji vo­ble­ri ima­li cr­na le­đa, a be­li (sre­br­na­sti) sto­mak i bo­ko­ve. De­ce­ni­je su bi­le po­treb­ne da se na tr­ži­štu po­ja­ve va­ra­li­ce u ho­lo­gram­skim hi­per­re­a­li­stič­nim de­ko­ri­ma, ali ta­da su fan­ta­stič­ni i iz­ra­zi­to upa­dlji­vi de­zeni po­put SFC, FT, HT, RH i slič­ni već pre­u­ze­li pri­mat.

nevidljive

Po­me­nu­ti re­a­li­stič­ni pri­stup de­ko­ri­ma do­ne­kle je pro­me­njen, bar kod nas, po­čet­kom osam­de­se­tih go­di­na pro­šlog ve­ka, sa po­ja­vom si­li­ko­na­ca iz do­ma­će ra­di­no­sti. Ori­gi­nal­ni tvi­ste­ri i še­do­vi su bi­li uglav­nom jed­no­boj­ni i te­ško do­stup­ni, pa su ve­šti­ji i do­vi­tlji­vi­ji po­je­din­ci po­če­li da pra­ve še­do­ve od »bar­si­la«, ma­te­ri­ja­la ko­ji je pro­iz­vo­di­la Pr­va iskra iz Ba­ri­ča.

TI PR­VI ŠE­DO­VI IZ­RA­ĐE­NI U SR­BI­JI su bi­li ve­li­ki i ši­ro­ki, jer ni­ko­me ni­je pa­da­lo na pa­met da ih pra­vi ta­ko da bu­du ma­nji od vo­ble­ra ko­ji­ma se u to vre­me lo­vio smuđ, a oni su bi­li du­gi od 11 do 18 cm. No usled že­lje da se iz jed­ne tu­be si­li­ko­na iz­li­je što vi­še va­ra­li­ca, še­do­vi su s vre­me­nom po­sta­ja­li sve uži i kra­ći i sve su vi­še pod­se­ća­li na je­gu­lje. Me­đu­tim, dok for­ma va­ra­li­ce ni­je bi­la pro­blem, bo­je­nje je­ste, jer se pro­zir­nost si­li­ko­na ni­je ukla­pa­la sa op­šte­pri­hva­će­nim sta­vom da va­ra­li­ca tre­ba da iz­gle­da što pri­rod­ni­je, a teh­no­lo­gi­ja bo­je­nja tog po­li­me­ra nam ni­je bi­la po­zna­ta. Za­to smo, u ne­do­stat­ku bo­ljih i traj­ni­jih re­še­nja, le­đa bo­ji­li u cr­no ga­ra­vlje­njem si­li­ko­na­ca na pla­me­nu sve­će, dok smo bo­ko­ve far­ba­li sre­br­nom bo­jom za čun­ko­ve. Ta­kva obo­je­nost ni­je bi­la po­sto­ja­na, ali smuđ na du­bi­na­ma na ko­ji­ma se lo­vi ni­je ma­rio za to što su va­ra­li­ce ko­je mu nu­di­mo go­to­vo pro­zir­ne.

Pred­ra­su­de o va­žno­sti bo­je­nja va­ra­li­ca po­če­le su da pa­da­ju u vo­du br­že ne­go što se bo­ja za čun­ko­ve spi­ra­la sa bo­ko­va še­do­va. Ni­je pro­šlo mno­go ot­ka­ko smo po­če­li da ih ko­ri­sti­mo, a  vi­še ni­smo hte­li da ih bo­ji­mo, a ni­smo ni ima­li vre­me­na za to. Lo­vi­lo se sva­kog da­na, a va­ra­li­ce su se gu­bi­le br­že ne­go što su se pro­iz­vo­di­le, jer je ma­lo ko imao vi­še gip­sa­nih ka­lu­pa za isti mo­del. Uglav­nom smo ko­ri­sti­li pot­pu­no pro­zir­ne va­ra­li­ce... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 442-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...