• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-667

Sadržaj broja 667

RI­BO­LOV BR. 667 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 17 JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

DAN BE­LOG LU­KA (Vr­lo uspe­šno pe­ca­nje tol­sto­lo­bi­ka na plo­vak i »ta­ble­te« na Rud­ni­ku kod Ma­log Ba­va­ni­šta)

BU­COV »NA SLUH«, SMUĐ »NA DO­DIR« (ti­pič­no let­nje va­ra­li­ča­re­nje po mra­ku, na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

BR­ŽA VO­DA PO­KRE­ĆE »BR­KU« (Kre­nuo oče­ki­va­ni let­nji cug so­ma na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

OSE­TLJI­VOST, LA­KO­ĆA I SNA­GA (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Grap­hi­te Cast 682 UL (203 cm, t.b. 8 g)

NA­GRA­ĐE­NA UPOR­NOST (Po pre­stan­ku lo­vo­sta­ja u Cr­noj Go­ri na­sta­vlja­ju se le­pi ulo­vi mla­di­ce)

I KA­VEZ I ME­TOD (Na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca sla­bo hva­ta ša­ra­na ali fi­der da­je le­pe de­ve­ri­ke)

A SAD I PA­STRM­KA (In­te­re­san­tan po­če­tak le­ta na Dri­ni i Rza­vu u Vi­še­gra­du)

SAN O STE­NI KOD ĐE­TI­NJEG VI­RA (Se­ća­nje na iza­zov­na pe­ca­nja di­čin­skih sko­ba­lja)

KAD JE TE­ŠKO – AVA I ESKO (ZA­NI­MLJI­VO I PRO­DUK­TIV­NO VA­RA­LI­ČA­RE­NJE NA KULT­NIM TE­RE­NI­MA KOD UŠĆA DRI­NE)

SVE JE­DE IGLI­CE (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan »tu­ri­stič­ki« mor­ski ri­bo­lov u Grč­koj po­čet­kom le­ta)

VI­ŠE ULO­VA SA OBA­LE! (Niz let­njih iz­ne­na­đe­nja za so­ma­ro­še)

MO­RA VE­ĆI ME­RE­DOV! (Ne­za­bo­rav­na mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na re­ku So­ču)

PO­GLED PRE­MA HO­RI­ZON­TU (Šta ra­di­ti ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri – II deo)

UPIS NA MI­ŠI­ĆE (Kad ne­ma ora­de, do­bri su i ma­li klen i ci­po­li)

NIZ NAJ­JA­ČE BR­ZA­KE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje krup­ne mre­ne)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: De­ve­ri­ka 4 kg; Kru­pan som na ver­ti­ka­lu; Smuđ pa pa­strm­ka!; Ba­bu­ška 2,5 kg!

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 668 IZ­LA­ZI U PE­TAK 31. JULA 2026.

Jed­na od naj­po­pu­lar­ni­jih va­ra­li­ca svih vre­me­na na se­ver­no­ame­rič­kom kon­ti­nen­tu u Evro­pi se još uvek pri­lič­no ret­ko ko­ri­sti. Sto­ga ni­je ni čud­no što o spi­ner­bej­to­vi­ma još ne zna­mo do­volj­no i što ve­o­ma ma­li broj ri­bo­lo­va­ca ume da iz njih iz­vu­če mak­si­mum, oko če­ga se za­i­sta vre­di po­tru­di­ti.

Ne­ki ve­štač­ki mam­ci ni po če­mu ne li­če ni na šta či­me se bi­lo ko­ja ri­ba hra­ni. Spi­ner­bej­to­vi (»suk­nji­ce«) sa­svim su si­gur­no me­đu ta­kvi­ma. Ko­mad ži­ce, ob­li­ka na­lik la­ti­nič­nom slo­vu »V« za­o­kre­nu­tom za 90º u sme­ru ka­zalj­ke na sa­tu, na či­jem se gor­njem kra­ku na­la­ze jed­no ili dva ro­ti­ra­ju­ća me­tal­na kril­ce­ta (po­put onih na stan­dard­nim lep­ti­ra­stim va­ra­li­ca­ma), dok se do­nji krak za­vr­ša­va po­ve­li­kom jed­no­kra­kom udi­com skri­ve­nom u »suk­nji­ci« od si­li­kon­skih tra­či­ca, na pr­vi po­gled kod ne­u­pu­će­nih i ne­is­ku­snih va­ra­li­ča­ra iza­zi­va  pod­smeh, ne­po­ve­re­nje ili me­ša­vi­nu ta­kvih ose­ća­nja. No upr­kos to­me, spi­ner­bejt je je­dan od naj­lov­ni­jih ma­ma­ca svih vre­me­na, pre sve­ga za štu­ku i ba­sa.

Spinerbejt

Me­đu­tim, pri­me­tio sam i da spi­ner­bej­to­vi ume­ju da za­in­tri­gi­ra­ju ri­bo­lov­ce, ali da če­sto ta »lju­bav« ni­je du­gog ve­ka. Mno­gi nji­ma pe­ca­ju ne­ko vre­me, is­pr­va pod­stak­nu­ti či­nje­ni­com da uop­šte uspe­va­ju da uhva­te ri­bu na ne­što ta­ko neo­bič­no, a po­tom, ka­da ulo­vi ne idu u ko­rak sa nji­ho­vim oče­ki­va­nji­ma, od­u­sta­nu i vra­te se du­go­go­di­šnjim fa­vo­ri­ti­ma, ube­đu­ju­ći se­be ka­ko »suk­nji­ca« jed­no­stav­no ni­je na na­šim vo­da­ma upo­tre­blji­va kao u SAD, oda­kle do­la­zi. Si­gu­ran sam, me­đu­tim, da je to pot­pu­na za­blu­da, ko­ja u naj­ve­ćem bro­ju slu­ča­je­va po­ti­če od to­ga što mno­gi ri­bo­lov­ci ko­ri­ste naj­jef­ti­ni­je (i naj­lo­ši­je) va­ra­li­ce ovog ti­pa, a uz to ih vo­de uvek na isti jed­no­lič­ni na­čin, rav­no­mer­nim okre­ta­njem ru­či­ce če­kr­ka. A iz­me­đu ta­kvog pri­stu­pa i vo­đe­nja zna­lač­ki oda­bra­nog spi­ner­bej­ta na na­čin naj­pri­me­re­ni­ji si­tu­a­ci­ji i ri­bi ko­ju že­li­mo da uhva­ti­mo raz­li­ka je kao iz­me­đu ne­ba i ze­mlje.

Uvi­đa­ju­ći raz­o­ča­ra­nje mno­gih mo­jih pri­ja­te­lja i po­zna­ni­ka učin­kom va­ra­li­ca ove vr­ste, pri­pre­mio sam je­dan ma­li se­ri­jal tek­sto­va, ko­jim ću po­ku­ša­ti da za­in­te­re­so­va­ne upu­tim u ono naj­va­žni­je što o »suk­nji­ca­ma« tre­ba zna­ti, kao i o fi­ne­sa­ma nji­ho­ve upo­tre­be ko­je pro­ve­re­no do­no­se naj­bo­lje re­zul­ta­te. Kre­nu­će­mo, na­rav­no, od osnov­nih ka­rak­te­ri­sti­ka i kva­li­te­ta ovog me­ni ve­o­ma dra­gog ve­štač­kog mam­ca, na ko­ji uspe­šno lo­vim sko­ro če­tvrt ve­ka.

NE­ZA­KA­ČI­VOST ili, bo­lje re­če­no, la­ko pro­la­že­nje kroz gra­nje, tra­vu i dru­gi krš, od kog udi­cu »tvr­do« usa­đe­nu u ote­ža­nje šti­ti gor­nji krak ži­ce, ko­ji no­si kril­ce (ili kril­ca), osnov­na je od­li­ka ove vr­ste ve­štač­kih ma­ma­ca, ko­ja joj do­no­si zna­čaj­nu pred­nost u od­no­su na ve­ći­nu osta­lih (ima još mno­go te­ško za­ka­či­vih ma­ma­ca, ali kod ve­ći­ne je udi­ca skri­ve­na u te­lu va­ra­li­ce... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 416-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...