• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Štap je u ve­ći­ni ri­bo­lov­nih teh­ni­ka naj­va­žni­ji deo krup­nog pri­bo­ra. To va­ži i za meč pe­ca­nje, u ko­me se na plo­vak, na sred­njim i ve­ćim da­lji­na­ma, u svim vre­men­skim uslo­vi­ma, lo­ve ri­be raz­li­či­tih ve­li­či­na, od ka­u­gle­ra do ša­ra­na od ne­ko­li­ko ki­lo­gra­ma, a od pra­vil­nog iz­bo­ra i ka­rak­te­ri­sti­ka šta­pa od­lu­ču­ju­će za­vi­si ko­li­ko će­mo uspe­šni bi­ti.

Sva­ka teh­ni­ka pe­ca­nja ima ne­ke oso­be­no­sti i tra­ži upo­tre­bu spe­ci­jal­no kon­stru­i­sa­nog pri­bo­ra, a pre sve­ga na­men­skih šta­po­va. Ta­ko je i sa svim di­sci­pli­na­ma u lo­vu ri­be na plo­vak, za ko­je se upo­tre­blja­va­ju šta­po­vi raz­li­či­tih ti­po­va i ka­rak­te­ri­sti­ka – bo­lo­nje­zi, me­če­vi, di­rek­ta­ši, šte­ko­vi. Mi će­mo se u na­stav­ku se­ri­ja­la o meč teh­ni­ci i pe­ca­nju ve­gle­ri­ma po­za­ba­vi­ti upra­vo za ta­kav vid ri­bo­lo­va na­pra­vlje­nim šta­po­vi­ma.

Suptilnost i snaga velika

Na­sta­li u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji, kao re­zul­tat pri­la­go­đa­va­nja ta­mo­šnjim vre­men­skim uslo­vi­ma – če­stoj ki­ši i ve­tru, meč šta­po­vi su ujed­no osmi­šlje­ni ta­ko da bu­du ide­al­ni za pe­ca­nje sa ve­gle­ri­ma, plov­ci­ma ko­ji se za stru­nu ka­če u jed­noj tač­ki (vi­di Ri­bo­lov br. 354 – prim. ur.), a ko­ji su, opet, sa­vr­še­no pri­la­go­đe­ni za lov meč šta­pom. Ta kom­bi­na­ci­ja pred­sta­vlja ubi­tač­no oruž­je u ru­ka­ma is­ku­snog pe­ca­ro­ša.

Meč šta­po­vi su br­zo ste­kli po­klo­ni­ke u ostat­ku Evro­pe, jer vr­snim plov­ka­ro­ši­ma ni­je tre­ba­lo mno­go da uvi­de sve pred­no­sti meč teh­ni­ke i u tak­mi­čar­skom i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu. Vre­me­nom, po­ja­vi­li su se i kod nas, ali mi se či­ni da na na­šem pod­ne­blju još ni­su pri­hva­će­ni ono­li­ko ko­li­ko za­slu­žu­ju. Raz­lo­ga ima vi­še: ne­in­for­mi­sa­nost u ve­zi s upo­tre­bom, za­blu­da o ce­na­ma ova­kvih šta­po­va, kao i ne­po­ve­re­nje u nji­ho­vu sna­gu. A meč šta­po­vi ni­ti su sla­bi, ni­ti ne­ra­zum­no sku­pi. Pre sve­ga, ne­ve­ro­vat­no su efi­ka­sni, i vi­še ne­go ja­ki za ri­be ko­je se nji­ma pe­ca­ju (na­rav­no, ka­da pra­vil­no oda­be­re­mo i uklo­pi­mo sve ele­men­te).

Naj­če­šće se meč šta­po­vi ko­ri­ste za pe­ca­nje na mir­nim vo­da­ma, ma­da to ni­ka­ko ni­je čvr­sto pra­vi­lo. Šta­vi­še, nji­ma se mo­že ve­o­ma uspe­šno lo­vi­ti i na te­ku­ćim vo­da­ma, uz upo­tre­bu po­seb­nih plo­va­ka – sti­ko­va, o če­mu će bi­ti re­či u jed­nom od na­red­nih bro­je­va.

STAN­DARD­NI MEČ ŠTAP je na­pra­vljen iz tri de­la, a naj­če­šće je du­ga­čak 3,9 ili 4,2 me­tra, ma­da ima i du­žih – od 4,5 m. Me­đu­tim, je­dan bi­tan de­talj, ko­ji ove šta­po­ve naj­vi­še raz­li­ku­je od svih osta­lih, je­su vo­đi­ce (spro­vod­ni­ci, ka­ri­ke). Njih, na­i­me, ima u ve­li­kom bro­ju i spe­ci­fič­ne su kon­struk­ci­je, pri­me­re­ne na­me­ni, tj. uslo­vi­ma u ko­ji­ma se ova­kvim šta­po­vi­ma naj­pre pe­ca­lo. .. (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 356-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...