• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Gli­ste su je­dan od naj­vi­še ko­ri­šće­nih i naj­e­fi­ka­sni­jih ma­ma­ca za sko­ro sve vr­ste mir­nih ri­ba i za mno­ge gra­blji­vi­ce. Pro­da­ju se u sko­ro sva­koj ri­bo­lo­vač­koj pro­dav­ni­ci, ni­su pre­te­ra­no sku­pe i ima ih pre­ko ce­le go­di­ne. Ali sva­ki ri­bo­lo­vac mo­že ko­li­či­nu do­volj­nu za vla­sti­te po­tre­be pro­iz­vo­di­ti uz mi­ni­mal­no ula­ga­nje nov­ca, ma­lo tru­da, i to na po­la kva­drat­nog me­tra

Ču­ve­ni grč­ki fi­lo­zof Ari­sto­tel na­zvao je gli­ste »cre­vi­ma ze­mlje«. Bez tih ma­lih bi­ća ze­mlji­šte ne bi bi­lo plod­no, jer ona pre­ra­đu­ju or­gan­sku ma­te­ri­ju u ob­lik ko­ji je bilj­ka­ma po­tre­ban za pra­vi­lan raz­voj. Za­to je upra­vo pri­su­stvo gli­sta in­di­ka­tor da ze­mlja ni­je is­po­šće­na i da je zdra­va, a hu­mus ko­ji one pro­iz­ve­du iz­lu­či­va­njem pre­ra­đe­ne ma­te­ri­je efi­ka­sni­je je đu­bri­vo od ma kog ve­štač­ki pro­iz­ve­de­nog.

Na­rav­no, gli­ste su i je­dan od naj­bo­ljih ma­ma­ca za ri­bo­lov i uze­će ih go­to­vo sva­ka ri­blja vr­sta. Slič­no ko­le­ga­ma ko­je pe­ca­ju na va­ra­li­ce sop­stve­ne iz­ra­de, jed­nog da­na ose­tio sam po­tre­bu da sam pro­iz­ve­dem mam­ce na ko­je ću lo­vi­ti. Sem to­ga, u dvo­ri­štu imam i ba­štu i do­sta cve­ća, pa je gli­star­nik po­ten­ci­jal­no do­no­sio dvo­stru­ku ko­rist: em ću uvek ima­ti do­bru za­li­hu ma­ma­ca, em ću ima­ti hu­mus.

Farma u koritu

Pra­va pro­iz­vod­nja ma­ma­ca ni­je isto što i pro­iz­vod­nja u kuć­nim uslo­vi­ma, za vla­sti­te po­tre­be. »Bi­znis va­ri­jan­ta« tra­ži znat­na ma­te­ri­jal­na sred­stva, pro­stor, rad, a i ve­li­ko zna­nje, jer sva­ka ma­sov­na pro­iz­vod­nja ima svo­je fi­ne­se. Me­đu­tim, u ogra­ni­če­noj ko­li­či­ni i me­ri ko­ja će obez­be­di­ti do­bar deo uobi­ča­je­nih po­tre­ba za mam­ci­ma, gli­ste mo­že uz­ga­ja­ti go­to­vo sva­ko (čak i de­ca, ko­ji­ma je ceo pro­ces uglav­nom ve­o­ma in­te­re­san­tan). Ako ne­ma­te po­drum, mo­že­te svo­ju »mi­kro far­mu« dr­ža­ti i u ga­ra­ži ili u ne­koj dru­goj pro­sto­ri­ji u ko­joj ne­ma pre­vi­še sve­tlo­sti. Ova­kva pro­iz­vod­nja je za­bav­na, ne zah­te­va ne­ki na­ro­či­ti rad i bri­gu, ali tra­ži da stal­no uči­mo, za­pa­ža­mo i eks­pe­ri­men­ti­še­mo.

OSNOV­NA STVAR PO­TREB­NA za kuć­nu pro­iz­vod­nju gli­sta je od­go­va­ra­ju­ći sud, ko­ji će omo­gu­ći­ti la­ku ma­ni­pu­la­ci­ju. Pla­stič­na ko­ri­ta (ka­di­ce ili dru­ge pra­vo­u­ga­o­ne po­su­de) za­pre­mi­ne bar 30 li­ta­ra u sva­kom su po­gle­du od­li­čan iz­bor. Na ne­ko­li­ko me­sta na dnu, kao na sak­si­ja­ma, tre­ba pro­bu­ši­ti ru­pe, ka­ko bi even­tu­al­ni vi­šak vo­de is­te­kao, či­me ot­kla­nja­mo mo­guć­nost da nam se gli­ste po­da­ve. Na­i­me, nji­ma je po­treb­na vla­žna sre­di­na, ali ne pre­te­ra­no. Pra­va me­ra je da ze­mlja bu­de na­vla­že­na to­li­ko da ka­da je uzme­mo u ru­ke i sti­sne­mo po­put sun­đe­ra iz nje is­ce­di­mo ne­ko­li­ko ka­pi vo­de. .. (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 356-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...