• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Mno­gi­ma se či­ni da je pe­ca­nje na hleb kraj­nje jed­no­stav­no i da u nje­go­voj pri­pre­mi i upo­tre­bi za ma­mac ili pri­ma­mu ne­ma ni­ka­kve mu­dro­sti. To je, me­đu­tim, sa­mo de­li­mič­no tač­no. Za kom­pli­ko­va­njem uisti­nu ne­ma po­tre­be, ali uop­šte ni­je sve­jed­no ka­kav i ko­li­ko da­na star hleb će­mo upo­tre­bi­ti, ko­li­ko će­mo ga na­kva­si­ti, a ko­li­ko po­tom is­ce­di­ti i steg­nu­ti pri for­mi­ra­nju ku­gli, na ko­ji na­čin će­mo ga po­sta­vi­ti na udi­cu itd.

Ši­rom sve­ta se ve­ko­vi­ma hleb u pe­ca­nju mir­nih ri­ba ko­ri­sti i kao pri­hra­na (sa­mo­stal­no ili u kom­bi­na­ci­ji sa mno­gim dru­gim sa­stoj­ci­ma) i kao ma­mac. On je la­ko do­stu­pan, pri­ma­ma se od nje­ga jed­no­stav­no pri­pre­ma, a ra­do ga je­du go­to­vo sve vr­ste. Mno­go je lak­še i znat­no jef­ti­ni­je na­ba­vi­ti dva-tri sta­ra hle­ba za hra­nje­nje i isto to­li­ko par­ča­di sve­žeg hle­ba za ma­mac ne­go cr­ve na li­tar i dru­ge kom­po­nen­te po­treb­ne za pri­pre­ma­nje slo­že­ni­jih pri­ma­ma. S dru­ge stra­ne, ni­je ma­li broj ri­bo­lo­va­ca, po­go­to­vo onih ne­do­volj­no is­ku­snih, ko­ji ne­ra­do pe­ca­ju na hleb, jer je ne­u­po­re­di­vo ma­nje po­sto­jan na udi­ci od gli­sta, cr­va, ku­ku­ru­za i mno­go če­ga dru­gog (ri­ba ga la­ko ski­da, a ka­da se raz­mek­ša sam spad­ne po­sle iz­ve­snog vre­me­na, tim br­že što je vo­da ja­ča) i s njim ni­je uvek la­ko od­re­di­ti pra­vi mo­me­nat za kon­tru. U re­do­vi­ma ko­ji sle­de po­ku­ša­ću da svo­je is­ku­stvo u ri­bo­lo­vu na ovaj ma­mac pre­to­čim u od­go­vo­re na ne­ka pi­ta­nja ko­ja po­čet­ni­ci če­sto po­sta­vlja­ju.

Ruze kugle i prskalice

1. KA­KAV HLEB KO­RI­STI­TI ZA PRI­MA­MU? Naj­bo­lje re­zul­ta­te u pri­hra­nji­va­nju sko­ba­lja i ve­ći­ne dru­gih vr­sta ci­pri­ni­da ko­je na­sta­nju­ju na­še te­ku­će vo­de po­sti­ći će­mo upo­tre­blja­va­ju­ći isto­vre­me­no dve pri­ma­me, na­či­nje­ne od hle­ba raz­li­či­te sta­ro­sti. Od dva-tri da­na sta­rog hle­ba, ko­ji se do­bro le­pi i spo­ro ota­pa po pa­du na dno, for­mi­ra­mo čvr­ste ku­gle, ko­je će du­go za­dr­ža­va­ti ri­bu u zo­ni u ko­joj pe­ca­mo. Na­su­prot to­me, hleb star pet da­na ili vi­še je po­go­dan za pra­vlje­nje me­ka­nih ku­gli, ko­je se br­zo i la­ko kru­ne pod dej­stvom vo­de­ne stru­je, či­me se for­mi­ra »sta­za« po ko­joj ri­be idu uz­vod­no, do hra­nje­ne zo­ne, tj. do tvr­dih ku­gli.

2. KA­KO NA­PRA­VI­TI KU­GLE I KO­LI­KO NJIH BA­CI­TI? Bra­šna­ste hra­ne su uglav­nom ni­ske ka­lo­rij­ske vred­no­sti, a ne­ke od njih sa­dr­že iza­zi­va­če gla­di (tj. pur­ga­ti­ve, či­ji efe­kat je­ste ubr­za­no pra­žnje­nje pro­bav­nog trak­ta), pa ih ri­ba mo­že je­sti u mno­go ve­ćim ko­li­či­na­ma ne­go hleb, od ko­ga se mo­že re­la­tiv­no br­zo za­si­ti­ti i uda­lji­ti i ne sti­gav­ši do na­še na­mam­če­ne udi­ce. To na­ro­či­to tre­ba ima­ti u vi­du zi­mi, ka­da su po­tre­be sko­ro svih ri­ba za hra­nom znat­no ma­nje ne­go u to­pli­jem pe­ri­o­du... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 339/340-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...