• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-638

Sadržaj broja 638

RI­BO­LOV BR. 638 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VE­ĆI MAM­CI, KRA­ĆE PA­U­ZE (Re­cept za uspe­šno va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na sta­ja­ći­ca­ma sre­di­nom pro­le­ća)

OD NER­VNOG SLO­MA DO NE­ZA­BO­RA­VA (Maj­sko plov­ka­re­nje krup­ne ba­bu­ške u Pan­če­vač­kom ri­tu)

NE­U­MOR­NO U DVE TAČ­KE (Da­le­ko­met­no ju­tar­nje fi­de­ri­sa­nje na Gru­žan­skom je­ze­ru)

ZE­NIČ­KO-MA­KE­DON­SKI PA­TENT (O ne­u­o­bi­ča­je­noj po­stav­ci dr­ža­ča ma­ši­ni­ce kod plov­ka­ro­ških šta­po­va)

NIZ PRE­LI­VE I VI­RO­VE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje tol­sto­lo­bi­ka na mi­kro-ka­ši­ke)

DAJ ŠTA DAŠ! (Po­tra­ga za ba­bu­škom na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na na Ta­mi­šu)

PO­SLED­NJA ŠAN­SA ILI DO­BRA IMI­TA­CI­JA (Za­što smuđ ne­kad na­pa­da sa­mo si­li­kon­ce s »pre­te­škom« gla­vom)

I SO­MO­VI I ŠA­RA­NI (Pr­vi deo pro­leć­ne se­zo­ne na Pou, kod me­sta Izo­la Se­ra­fi­ni)

MA­LI MAN­GO U OBLA­KU (Lov ba­bu­ške me­tod-fi­der pri­stu­pom na Bo­su­tu u Mo­ro­vi­ću)

SNA­ŽNI UDA­RAČ MA­LIH USTA (Pra­vo vre­me za lov prot­fi­ša na ve­štač­ke mam­ce na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

NI­ŠTA BEZ UPOR­NO­STI (Se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka u ju­žnom Ba­na­tu se za­huk­ta­va sa za­ka­šnje­njem)

RA­ZNA ME­STA I VRE­ME­NA (Slab rad smu­đa na Du­na­vu kod Sme­de­re­va)

NOĆ JE KRAT­KA KAD UŠA­TA RA­DI (Če­ti­ri teh­ni­ke lo­va jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

BEZ SUN­CA – RAJ! (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje krup­ne ri­be me­tod pri­stu­pom na je­ze­ru Carp Dre­am)

STALNE RUBRIKE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (X): Ima li re­še­nja kad ne­ma uda­ra­ca?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IX): Bo­lo­nje­ze – teh­ni­ka po­čet­ni­ka i ve­le­maj­sto­ra

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 639 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. JUNA 2025.

Iako spa­da u ri­be ko­je su ak­tiv­ne i u iz­ra­zi­to hlad­noj vo­di, štu­ka je u pe­ri­o­du pred mrest (u de­cem­bru i ja­nu­a­ru) mno­go ma­nje po­kret­na ne­go to­kom je­se­ni. Da bi­smo je sa­da uspe­šno lo­vi­li, bi­lo na ke­de­re ili na va­ra­li­ce, mo­ra­mo nje­nom uspo­re­nom me­ta­bo­li­zmu pri­la­go­di­ti i ve­li­či­nu mam­ca i pre­zen­ta­ci­ju.

 1. Udar­ne po­zi­ci­je na ko­ji­ma smo či­ta­ve je­se­ni do­bi­ja­li štu­ku pre­sta­ju da bu­du ak­tu­el­ne već po­sle pr­vih ja­čih mra­ze­va, ka­kve smo ove se­zo­ne ima­li tek kra­jem no­vem­bra i po­čet­kom de­cem­bra. To­kom zi­me ovu gra­blji­vi­cu tre­ba tra­ži­ti u du­bi­ni, gde je tem­pe­ra­tu­ra vo­de ma­kar za ste­pen ili dva ve­ća ne­go u okru­že­nju, i to ne za­to što štu­ka ne vo­li hlad­no­ću (na­pro­tiv!), već za­to što se nje­na pri­rod­na hra­na sa­da za­dr­ža­va is­klju­či­vo u ta­kvim zo­na­ma.

Ajde polako

Sto­ga, bez ob­zi­ra na to da li pe­ca­mo na pri­rod­ne ili ve­štač­ke mam­ce, tre­ba da for­si­ra­mo naj­du­blje de­lo­ve je­ze­ra, ka­na­la i ba­ra i du­bo­ka me­sta na re­ka­ma. Iz­u­ze­tak su sa­mo te­re­ni na ko­ji­ma je vo­da to­pli­ja usled ne­kog spolj­nog fak­to­ra (bli­zi­ne ter­mo­e­lek­tra­ne, to­pla­ne, uli­va ka­na­li­za­ci­je ili vo­de upo­tre­blje­ne za hla­đe­nje ne­kog in­du­strij­skog po­stro­je­nja i sl.); na nji­ma štu­ka svo­ju lov­nu te­ri­to­ri­ju po­ne­kad rav­no­prav­no de­li sa dru­gim pre­da­to­ri­ma, pre sve­ga sa bu­co­vom i smu­đem.

2. U hlad­noj vo­di se i naj­i­zdr­žlji­vi­ji ke­de­ri br­zo umr­tve, a sve ri­be se ina­če sla­bo kre­ću, zbog če­ga se i štu­ka pri tra­že­nju ple­na u zim­skom pe­ri­o­du ma­nje osla­nja na boč­nu li­ni­ju, a znat­no vi­še na dru­ga ču­la – pre sve­ga na mi­ris, a u bi­stroj vo­di i na vid. Za­to je ovo pra­vo vre­me za pe­ca­nje na ce­le mr­tve ri­be, par­či­će ili fi­le­te – mam­ce ko­ji se na na­šim vo­da­ma ret­ko ko­ri­ste. Po­seb­no su za­po­sta­vlje­ne mor­ske ri­be, ko­je mo­gu da da­ju fan­ta­stič­ne re­zul­ta­te, po­go­to­vo u lo­vu krup­nih je­din­ki. Či­nje­ni­ca da se štu­ka na ve­ći­ni vo­da ni­ka­da ra­ni­je ni­je su­sre­la sa ta­kvom vr­stom hra­ne naj­če­šće ni­je ma­na već ve­li­ka pred­nost. Po­seb­no su lov­ne sku­ša i ha­rin­ga, ko­je »slat­ko­vod­nu aj­ku­lu« ne pri­vla­če sa­mo vi­zu­el­no ne­go i iz­ra­že­nim mi­ri­som. Uko­li­ko us­pe­te da na­đe­te sit­ni­je sku­še i ha­rin­ge (du­ge do 20-25 cm) bez bo­ja­zni ih po­nu­di­te ce­le... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 339/340-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...