• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Iako spa­da u ri­be ko­je su ak­tiv­ne i u iz­ra­zi­to hlad­noj vo­di, štu­ka je u pe­ri­o­du pred mrest (u de­cem­bru i ja­nu­a­ru) mno­go ma­nje po­kret­na ne­go to­kom je­se­ni. Da bi­smo je sa­da uspe­šno lo­vi­li, bi­lo na ke­de­re ili na va­ra­li­ce, mo­ra­mo nje­nom uspo­re­nom me­ta­bo­li­zmu pri­la­go­di­ti i ve­li­či­nu mam­ca i pre­zen­ta­ci­ju.

 1. Udar­ne po­zi­ci­je na ko­ji­ma smo či­ta­ve je­se­ni do­bi­ja­li štu­ku pre­sta­ju da bu­du ak­tu­el­ne već po­sle pr­vih ja­čih mra­ze­va, ka­kve smo ove se­zo­ne ima­li tek kra­jem no­vem­bra i po­čet­kom de­cem­bra. To­kom zi­me ovu gra­blji­vi­cu tre­ba tra­ži­ti u du­bi­ni, gde je tem­pe­ra­tu­ra vo­de ma­kar za ste­pen ili dva ve­ća ne­go u okru­že­nju, i to ne za­to što štu­ka ne vo­li hlad­no­ću (na­pro­tiv!), već za­to što se nje­na pri­rod­na hra­na sa­da za­dr­ža­va is­klju­či­vo u ta­kvim zo­na­ma.

Ajde polako

Sto­ga, bez ob­zi­ra na to da li pe­ca­mo na pri­rod­ne ili ve­štač­ke mam­ce, tre­ba da for­si­ra­mo naj­du­blje de­lo­ve je­ze­ra, ka­na­la i ba­ra i du­bo­ka me­sta na re­ka­ma. Iz­u­ze­tak su sa­mo te­re­ni na ko­ji­ma je vo­da to­pli­ja usled ne­kog spolj­nog fak­to­ra (bli­zi­ne ter­mo­e­lek­tra­ne, to­pla­ne, uli­va ka­na­li­za­ci­je ili vo­de upo­tre­blje­ne za hla­đe­nje ne­kog in­du­strij­skog po­stro­je­nja i sl.); na nji­ma štu­ka svo­ju lov­nu te­ri­to­ri­ju po­ne­kad rav­no­prav­no de­li sa dru­gim pre­da­to­ri­ma, pre sve­ga sa bu­co­vom i smu­đem.

2. U hlad­noj vo­di se i naj­i­zdr­žlji­vi­ji ke­de­ri br­zo umr­tve, a sve ri­be se ina­če sla­bo kre­ću, zbog če­ga se i štu­ka pri tra­že­nju ple­na u zim­skom pe­ri­o­du ma­nje osla­nja na boč­nu li­ni­ju, a znat­no vi­še na dru­ga ču­la – pre sve­ga na mi­ris, a u bi­stroj vo­di i na vid. Za­to je ovo pra­vo vre­me za pe­ca­nje na ce­le mr­tve ri­be, par­či­će ili fi­le­te – mam­ce ko­ji se na na­šim vo­da­ma ret­ko ko­ri­ste. Po­seb­no su za­po­sta­vlje­ne mor­ske ri­be, ko­je mo­gu da da­ju fan­ta­stič­ne re­zul­ta­te, po­go­to­vo u lo­vu krup­nih je­din­ki. Či­nje­ni­ca da se štu­ka na ve­ći­ni vo­da ni­ka­da ra­ni­je ni­je su­sre­la sa ta­kvom vr­stom hra­ne naj­če­šće ni­je ma­na već ve­li­ka pred­nost. Po­seb­no su lov­ne sku­ša i ha­rin­ga, ko­je »slat­ko­vod­nu aj­ku­lu« ne pri­vla­če sa­mo vi­zu­el­no ne­go i iz­ra­že­nim mi­ri­som. Uko­li­ko us­pe­te da na­đe­te sit­ni­je sku­še i ha­rin­ge (du­ge do 20-25 cm) bez bo­ja­zni ih po­nu­di­te ce­le... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 339/340-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...