• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Ne­dav­no fi­de­ra­ško tak­mi­če­nje na Sav­skom je­ze­ru u Be­o­gra­du pred­sta­vlja­lo je »po­ka­znu ve­žbu« za lov de­ve­ri­ke u je­se­njem de­lu se­zo­ne na na­šim ve­li­kim sta­ja­ći­ca­ma. Evo šta tre­ba ima­ti u vi­du da bi se u tom za­ni­mlji­vom pe­ca­nju ima­lo uspe­ha

Uz ra­no pro­le­će, je­sen je pra­vo vre­me za lov krup­nih de­ve­ri­ka na Sav­skom je­ze­ru (Adi Ci­gan­li­ji), i to iz dva raz­lo­ga – vi­še ne­ma ku­pa­ča ko­ji bi pla­ši­li opre­znu ri­bu, a ak­tiv­nost cver­gla­na i sit­nih a agre­siv­nih vr­sta (sun­či­ce, gla­vo­ča i ban­da­ra) znat­no je ma­nja ne­go u to­pli­jem de­lu se­zo­ne.

Ali to što se sa­da na Adi Ci­gan­li­ji de­ve­ri­ka mo­že uspe­šno hva­ta­ti ni­po­što ne zna­či da je sve­jed­no gde će­mo sta­ti – baš na­pro­tiv, iz­bor me­sta je ve­o­ma bi­tan. Tre­ba tra­ži­ti po­zi­ci­je sa mi­ni­mal­nom du­bi­nom od 4-5 m, dok je 6 do 8 m ide­al­no. A ka­da son­di­ra­njem dna pro­na­đe­mo ta­kvu po­zi­ci­ju, mo­ra­mo po­vla­če­njem son­de (olo­va ili hra­ni­li­ce) utvr­di­ti da li je dno od­go­va­ra­ju­će. Ono je uglav­nom mu­lje­vi­to, ali tre­ba iz­be­ga­va­ti du­bo­ki mulj, ko­ji će­mo pre­po­zna­ti ta­ko će nam se »son­da« za­u­sta­vi­ti za­to što se za­gla­vi­la u nje­mu, a ka­da ja­če po­vu­če­mo po­ste­pe­no će po­če­ti da pro­kli­za­va.

OBIL­NO HRA­NJE­NJE KVA­LI­TET­NIM pra­ška­stim sme­sa­ma tam­ni­je bo­je je oba­ve­zno za ve­li­ku vo­du i ve­li­ke ri­be, pa u star­tu tre­ba iz­ba­ci­ti bar 10-15 hra­ni­li­ca ve­će za­pre­mi­ne. Do­da­va­nja ma­ma­ca u pri­ma­mu je dvo­se­kli mač – va­lja bi­ti oba­zriv, po­go­to­vo sa zr­ne­vljem. Pre­po­ru­ka je da i ži­ve mam­ce i zr­ne­vlje do­da­je­mo do­zi­ra­no. Ako utvr­di­mo da je ri­ba ak­tiv­na, tre­ba da po­ve­ća­mo ko­li­či­nu tih do­da­ta­ka, a uko­li­ko ni­je, on­da ide­mo na sma­nji­va­nje. De­ve­ri­ka naj­bo­lje re­a­gu­je na ži­ve i mr­tve be­le cr­ve i pin­ki­je, sec­ka­ne gli­ste, sec­ka­ni še­će­rac, ko­no­plju i sit­ne se­men­ke (ni­ger, lan, pro­so...). Do­da­va­nje adi­ti­va je ta­ko­đe op­ci­ja, ali već po­sle pr­vih par no­ći sa bla­gim mra­zom i re­la­tiv­no hlad­nim da­ni­ma mo­ra­mo bi­ti vi­še ne­go opre­zni jer mo­že­mo pro­iz­ve­sti i efe­kat pot­pu­no su­pro­tan že­lje­nom i od­bi­ti ri­bu ume­sto da je pri­vu­če­mo.

KRUP­NA RI­BA TRA­ŽI VE­LI­KE mam­ce, pa joj tre­ba po­nu­di­ti »kok­tel« ma­mac od 3-5 be­lih cr­va, 2-3 pin­ki­ja i po­lo­vi­ne cr­ve­ne gli­ste. Zbog ve­li­či­ne tog kom­bi­no­va­nog mam­ca, te­ži­ne ri­ba ko­je se oče­ku­ju ali i či­nje­ni­ce da se lo­vi­na pre­vo­di pre­ko po­lja gu­ste ve­ge­ta­ci­je, uput­no je oda­bra­ti za ne­što ja­če udi­ce, ve­li­či­ne 10 do 14. Za pred­vez tre­ba ko­ri­sti­ti flu­o­ro­kar­bon ili kva­li­te­tan naj­lon preč­ni­ka 0,14–0,18 mm, i to naj­bo­lje dug oko 80 cm.

HRA­NI­LI­CA JE KLJUČ­NI deo si­ste­ma, a na... (-Ceo tekst možete pročitati u listu Ribolov br. 676-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...