• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Iako se sko­balj pe­ca pre­ko ce­le go­di­ne, ipak su šan­se za bo­gat ulov krup­ni­jih je­din­ki naj­ve­će to­kom zi­me, ka­da se ova atrak­tiv­na ri­ba u ve­li­kim ja­ti­ma gru­pi­še na po­zi­ci­ja­ma na ko­ji­ma će če­ka­ti oto­plje­nje i mre­snu mi­gra­ci­ju. Za ve­ći­nu kra­lje­vač­kih ri­bo­lo­va­ca to je pri­li­ka ko­ja se ne pro­pu­šta, a već go­di­na­ma na nji­ho­ve te­re­ne do­la­ze i mno­ge ko­le­ge iz uda­lje­nih me­sta

Sve smo bli­ži de­lu go­di­ne ko­ji mno­gi za­lju­blje­ni­ci u lov be­le ri­be na re­ka­ma mren­skog ti­pa sa ne­str­plje­njem iš­če­ku­ju. Na­i­me, već kra­jem je­se­ni, ka­da tem­pe­ra­tu­ra vo­de u te­ku­ći­ca­ma pad­ne is­pod 10º C, sko­balj, naj­po­pu­lar­ni­ja vr­sta me­đu kra­lje­vač­kim plov­ka­ro­ši­ma, na­pu­šta do­ta­da­šnje po­zi­ci­je – br­ze pli­ća­ke i pre­li­ve – i ula­zi u du­bo­ke, mir­ni­je zim­ske vi­ro­ve i zi­mov­ni­ke. Na Ibru su to naj­če­šće du­bo­ki vi­ro­vi is­pod br­za­ka, a na Za­pad­noj Mo­ra­vi me­sta sa šljun­ko­vi­tim dnom, gde vo­da uspo­ra­va, naj­če­šće iza reč­nih ostr­va i u bli­zi­ni kri­vi­na. Iako se se­zo­na tek za­huk­ta­va, kra­lje­vač­ki ri­bo­lov­ci ko­ji ne ma­re za pro­mr­zle pr­ste u sve ve­ćem bro­ju za­u­zi­ma­ju po­zi­ci­je na oba­la­ma dve­ju po­me­nu­tih re­ka. Zbog ko­le­ga ko­je tek sti­ču ozbilj­ni­ja is­ku­stva u lo­vu sko­ba­lja, pri­pre­mi­li smo ovaj pri­log, za­mi­šljen kao pre­gled onog naj­va­žni­jeg što tre­ba zna­ti da bi se ta ri­ba u sa­mom gra­du i oko­li­ni mo­gla uspe­šno pe­ca­ti. 

ME­ĐU LO­KAL­NIM PLOV­KA­RO­ŠI­MA ko­ji­ma je »no­so­nja« omi­lje­na ri­ba, jed­no me­sto ima ap­so­lut­ni kult­ni sta­tus. To su ču­ve­ni spla­vo­vi na Ibru, prak­tič­no u cen­tru gra­da. Ovaj zi­mov­nik je već go­di­na­ma ste­ci­šte kra­lje­vač­kih sko­ba­lja­ša, a sve če­šće se na nje­mu pre­ko zi­me mo­gu vi­de­ti i ko­le­ge iz okol­nih gra­do­va. Reč je o du­bo­kom vi­ru sa ume­re­nim i sta­bil­nim pro­to­kom, tj. sa rav­no­mer­nim kre­ta­njem vo­de pre­ko dna uglav­nom po­kri­ve­nog šljun­kom.

Slič­nih ka­rak­te­ri­sti­ka kao zi­mov­nik kod spla­vo­va su i zi­mov­ni­ci u Ma­ta­ru­škoj Ba­nji i Ma­ta­ru­ga­ma. Oni sko­ba­lja­ši ko­ji ne vo­le gu­žve i že­le da pe­ca­ju u što pri­rod­ni­jem am­bi­jen­tu od­la­ze još uz­vod­ni­je, na ri­bom do­sta bo­ga­te i du­bo­ke vi­ro­ve u Bo­gu­tov­cu, Do­brim Stra­na­ma i Po­lu­mi­ru, a ne­ki sti­žu i do se­la Ušće.

S DRU­GE STRA­NE, SI­TU­A­CI­JA SA zi­mov­ni­ci­ma na Za­pad­noj Mo­ra­vi znat­no se pro­me­ni­la po­sled­njih go­di­na. Iz­grad­njom Mo­rav­skog ko­ri­do­ra, u okvi­ru kog su iz­vr­še­ne re­gu­la­ci­ja reč­nog ko­ri­ta i nje­go­vo de­li­mič­no iz­me­šta­nje, ne­sta­li su po­zna­ti i vr­lo po­se­će­ni zi­mov­ni­ci u Obr­vi, Mi­lo­ča­ju, Gr­di­ci i Sir­či. Na tim me­sti­ma dno je pro­me­nje­no, a tok uspo­ren, či­me su uni­šte­na sta­ra sta­ni­šta be­le ri­be. Ipak, mo­rav­ski sko­ba­lja­ši su se pri­la­go­di­li tim okol­no­sti­ma i pro­na­šli no­ve-sta­re »zim­ske oaze«, pa se sa­da u mno­go ve­ćem bro­ju ne­go ne­ka­da oku­plja­ju na te­re­ni­ma u Vi­ta­nov­cu, Ču­ko­jev­cu i na­ro­či­to Stu­blu i Uglja­re­vu.

Baš Stu­bal se na­da­le­ko pro­čuo kao je­dan od naj­bo­ljih mo­rav­skih lo­ka­li­te­ta za lov sko­ba­lja u oko­li­ni Kra­lje­va. Pre­lep te­ren sa to­kom ume­re­ne br­zi­ne i šljun­ko­vi­tim dnom sko­ba­lju sa­vr­še­no od­go­va­ra. Uz to, u zim­skom pe­ri­o­du ta ri­ba u ovom zi­mov­ni­ku ume da pri­đe vr­lo bli­zu oba­li, tra­že­ći mir­ni­ju vo­du i du­blje ka­na­le, što olak­ša­va i pre­ci­zno pla­si­ra­nje pri­ma­me i us­pe­šan ri­bo­lov.

ZIM­SKI LOV SKO­BA­LJA prak­tič­no je ne­za­mi­sliv bez pri­ma­me – ona se ba­ca da bi se na oda­bra­noj po­zi­ci­ji for­mi­ra­lo hra­ni­li­šte i na nje­ga pri­vu­kla ri­ba, ko­ja se on­da do­hra­nji­va­njem pod­sti­če da se du­že za­dr­ži na toj po­zi­ci­ji i da ak­tiv­no je­de.

Kra­lje­vač­ka ško­la plov­ka­re­nja osla­nja se na tra­di­ci­o­nal­ni pri­stup, ko­ji je i da­lje efi­ka­san iako je  pri­ma­ma naj­jef­ti­ni­ja i naj­jed­no­stav­ni­ja mo­gu­ća – sta­ri hleb. Ključ uspe­ha je u nje­go­vom iz­bo­ru i pri­pre­mi: hleb ko­ji mo­že bi­ti ba­jat ali ne sme bi­ti... (-Ceo tekst možete pročitati u listu Ribolov br. 676-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...