• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Pra­vi­lo da u ri­bo­lo­vu ni­jan­se če­sto od­lu­ču­ju, va­ži i u fi­de­ru, u kom je ve­o­ma va­žno ko­jom br­zi­nom hra­na is­pa­da iz hra­ni­li­ce i u kom slo­ju vo­de se to de­ša­va. I jed­no i dru­go mo­že­mo kon­tro­li­sa­ti i re­gu­li­sa­ti na ne­ko­li­ko na­či­na, a ovom pri­li­kom vam pred­sta­vljam je­dan od naj­pro­sti­jih i naj­jef­ti­ni­jih, ko­ji se pod­jed­na­ko do­bro po­ka­zao na vo­da­ma svih ti­po­va i za lov svih vr­sta mir­nih ri­ba

Od ne­ko­li­ko osnov­nih mo­de­la hra­ni­li­ca ko­je se upo­tre­blja­va­ju u fi­der ri­bo­lo­vu, da­le­ko naj­vi­še ko­ri­ste se ka­ve­zni. Kon­struk­ci­ja i ka­rak­te­ri­sti­ke či­ne ih pri­men­lji­vim na te­re­ni­ma sko­ro svih ti­po­va, ali to ne zna­či da su ta­kve hra­ni­li­ce sa­vr­še­ne. Na vo­da­ma sa br­žim to­kom i na me­sti­ma sa ve­ćom du­bi­nom, kao i ta­mo gde ima mno­go sit­ne be­le ri­be, ja­vlja­ju se pro­ble­mi, po­seb­no u ve­zi sa br­zi­nom is­pa­da­nja pri­ma­me iz njih. Mo­de­li sa mre­žom stan­dard­nih di­men­zi­ja (tj. sa ok­ci­ma pro­me­ra 4 x 4 mm) ima­ju re­la­tiv­no ve­li­ki »ras­tur«, ko­ji se mo­že de­li­mič­no sma­nji­ti ko­ri­šće­njem le­plji­vi­jih pri­hra­na, do­da­va­njem te­ške ze­mlje ili kom­po­nen­ti ko­je sme­su ve­zu­ju (le­pak za cr­ve, Co­lix i sl.). Oni ko­ji­ma je to sve pre­vi­še kom­pli­ko­va­no ili ne­do­stup­no iz ma kog raz­lo­ga, mo­gu po­seg­nu­ti za »ma­got« hra­ni­li­ca­ma (mo­de­li­ma od pla­sti­ke, sa ma­lim bro­jem ru­pa), ali se one kod nas sko­ro uop­šte ni­su »pri­mi­le«, pre sve­ga zbog vi­so­kih ce­na, pa je i po­nu­da na tr­ži­štu sla­ba.

Hranilicevelika

NA SRE­ĆU, PO­STO­JI jed­no­sta­van a uz to ve­o­ma jef­tin na­čin da se po­stig­ne že­lje­no – da hra­na iz ka­ve­znih hra­ni­li­ca spo­ri­je is­pa­da. Re­še­nje je u ob­le­plji­va­nju ka­ve­za izo­lir-tra­kom, či­me se mre­ža za­tva­ra de­li­mič­no ili u pot­pu­no­sti. Izo­lir-tra­ka se mo­že na­ći u svim »maj­stor­skim rad­nja­ma« (pro­dav­ni­ca­ma elek­tro­ma­te­ri­ja­la, far­ba­ra­ma itd.), kao i u ve­ćim me­ga­mar­ke­ti­ma i sl., po ce­ni od sto­ti­nak di­na­ra za ko­tur. Pre­po­ru­ču­jem vam da je ne ku­pu­je­te u naj­jef­ti­ni­jim ki­ne­skim rad­nja­ma i pro­dav­ni­ca­ma ko­je ima­ju isti asor­ti­man, već da se opre­de­li­te za ma­lo kva­li­tet­ni­ju (pa sto­ga sku­plju)– mek­šu, ela­stič­ni­ju i sa lep­kom ko­ji bo­lje dr­ži. Uzmi­te cr­nu tra­ku (ona po mom is­ku­stvu ri­bi naj­ma­nje upa­da u oči i sme­ta) ili tam­no­ze­le­nu (ako ta­kvu mo­že­te da na­đe­te). Sma­tram da be­la, žu­ta, cr­ve­na i dru­ge upa­dlji­ve bo­je ni­su naj­bo­lje re­še­nje, jer u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da je ri­ba opre­zni­ja mo­gu da je od­bi­ju od uzi­ma­nja hra­ne.

HRA­NI­LI­CA SE OB­LE­PLJU­JE u dva do tri slo­ja. Kra­je­ve tre­ba od­se­ći rav­no, a slo­je­ve iz­rav­na­ti pri­ti­ska­ju­ći ih pr­sti­ma ka­ko bi se što bo­lje me­đu­sob­no sle­pi­li, jer će ta­ko tra­ja­ti du­že. U za­vi­sno­sti od po­tre­be, tj. si­tu­a­ci­je, hra­ni­li­cu mo­že­mo ob­le­pi­ti pot­pu­no ili de­li­mič­no.

Pot­pu­no je ob­le­plju­je­mo tra­kom u slu­ča­je­vi­ma ka­da pe­ca­mo na iz­ra­zi­to ve­li­kim du­bi­na­ma (pre­ko šest me­ta­ra), ka­da vo­da ima jak tok i on­da ka­da že­li­mo da ve­ći deo sa­dr­ža­ja hra­ni­li­ce bu­de pla­si­ran na sa­mom dnu. Sa­svim ob­le­plje­na ka­ve­zna hra­ni­li­ca za­pra­vo je ista kao onaj mo­del hra­ni­li­ca otvo­re­nih kra­je­va (eng. »open end«) ko­ji na te­lu ne­ma ru­pi­ca. Iz nje hra­na iz­la­zi ne­ko­li­ko pu­ta spo­ri­je ne­go iz »obič­ne« ka­ve­zne hra­ni­li­ce, pa se pre­po­ru­ču­je i u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da že­li­mo da iz­beg­ne­mo sit­nu be­lu ri­bu, ne­za­vi­sno od ka­rak­te­ri­sti­ka te­re­na na ko­me pe­ca­mo. Zbog za­tvo­re­nog te­la, pot­pu­no ob­le­plje­na hra­ni­li­ca ide­al­na je i za pla­si­ra­nje svih vr­sta ma­ma­ca. A ako pro­ce­ni­mo da nam je po­treb­na ma­lo ja­ča ak­tiv­nost pri­ma­me, mo­že­mo je ne­kim oštrim pred­me­tom ili ža­rom ci­ga­re­te iz­bu­ši­ti na ne­ko­li­ko me­sta... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 407-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...