• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Za­hva­lju­ju­ći pre sve­ga ru­skim va­ra­li­ča­ri­ma i kod nas po­sled­njih go­di­na ra­ste broj onih ko­ji ci­lja­no lo­ve raz­ne ma­nje ci­pri­ni­de na naj­fi­ni­ji pri­bor i sit­ne va­ra­li­ce od me­ke gu­me. A ove zi­me jed­na od glav­nih za­ba­va za ne­ke »ul­tra­laj­ti­ste« bi­lo je va­ra­li­ča­re­nje ba­bu­ške, po mno­go če­mu zah­tev­ni­je od lo­va sko­ro svih dru­gih »mir­nih« vr­sta

Zim­ski pe­riod ume da bu­de ve­o­ma ne­za­hva­lan za pe­ca­nje, ne sa­mo zbog sla­bog ape­ti­ta ra­znih vr­sta ri­ba već i zbog hlad­nog vre­me­na. No na sre­ću nas ko­ji­ma sva­ka iole du­ža pa­u­za te­ško pa­da, u po­sled­njih de­se­tak go­di­na zi­me su mno­go bla­že ne­go ne­kad, pa ni­je te­ško od­lu­či­ti se za iz­la­zak na vo­du, po­go­to­vo ako sun­ce ma­lo pri­gre­je. Na­rav­no, ve­ći­na va­ra­li­ča­ra ta­da ba­ca ne­ke ve­štač­ke mam­ce za štu­ku ili smu­đa, vr­ste ko­je u za­kon­ski do­zvo­lje­noj du­ži­ni kod nas odav­no ni­je baš la­ko uhva­ti­ti sa oba­le ni u jed­nom de­lu go­di­ne, pa ni zi­mi, što zna da bu­de pra­va fru­stra­ci­ja za ri­bo­lov­ce, po­go­to­vo one ma­lo is­ku­sni­je, ko­ji pam­te i vre­me­na ka­da su vo­de bi­le znat­no bo­ga­ti­je ne­go što su to u po­sled­njih 10-15 go­di­na.

BAŠ JE JE­DAN OD TIH KO­LE­GA, pre par ne­de­lja, po­sle ne­u­spe­šne po­tra­ge za gra­blji­vi­ca­ma, pro­la­zio po­red me­ne, idu­ći ka svo­jim ko­li­ma dok sam za­ma­rao pri­stoj­nu ri­bu ul­tra­lajt kom­ple­tom. Za­stao je, po­sma­trao bor­bu i pri­met­no se za­ču­dio ka­da je vi­deo da sam u me­re­dov uba­cio ba­bu­šku, po­što je shva­tio da ne lo­vim ni na plo­vak ni na fi­der ili kla­sič­nu du­bin­ku. Sta­jao je ne­ko vre­me iza me­ne, a ja sam po­sle sa­mo par mi­nu­ta na tan­kom šta­pi­ću, ko­ji se po­pri­lič­no sa­vio, imao još jed­nu le­pu »ba­bu«. Ta­da ko­le­ga već ni­je iz­dr­žao, pa je po­čeo da me is­pi­tu­je ka­ko i na šta pe­cam.

Nor­mal­no, naj­in­te­re­sant­ni­je mu je bi­lo to što je ma­mac bi­la ma­la si­li­kon­ska va­ra­li­ca, ali ja ni­sam hteo da ga do­vo­dim u za­blu­du i osta­vim u uve­re­nju da je sa­mo to va­žno, već sam po­de­lio sa njim i sve osta­le bit­ne in­for­ma­ci­je i svo­ja za­pa­ža­nja u ve­zi sa iz­u­zet­no za­ni­mlji­vim zim­skim pe­ca­njem ba­bu­ške, ko­ja ću iz­ne­ti i u na­stav­ku ovog tek­sta. 

OSNOV­NO ŠTO VA­LJA IMA­TI u vi­du je­ste da se lov tog ci­pri­ni­da na ve­štač­ke mam­ce, iako na pr­vi po­gled li­či na pe­ca­nje ra­znih vr­sta be­le ri­be mo­der­nom va­ri­jan­tom »mor­mi­šin­ga« (o ko­joj sam pro­šle go­di­ne pi­sao u Ri­bo­lo­vu), isto­vre­me­no od nje­ga do­sta raz­li­ku­je. 

Za po­če­tak, neo­p­hod­no je ima­ti ose­tljiv ali ne pre­vi­še slab kom­plet, či­ji svi de­lo­vi mo­ra­ju bi­ti  do­bro uskla­đe­ni. Šta­po­vi su krat­ki i ma­lih te­ži­na ba­ca­nja – če­sto do­nje gra­ni­ce sa­mo 0,4 g, a mak­si­mal­ne gor­nje 3 g, ma­da do­la­ze u ob­zir i ne­što ja­či, po­go­to­vo ta­mo gde se mo­gu ja­vi­ti i ve­će ba­bu­ške, kao i u slu­ča­ju ka­da se lo­vi u bli­zi­ni pre­pre­ka, pa se ne­ka­da mo­ra pri­be­ći »for­si­ra­nom va­đe­nju« ka­ko bi se spre­či­lo da se ri­ba za­vu­če ne­gde oda­kle je ne bi­smo mo­gli iz­va­di­ti. Ma­ši­ni­ca tre­ba da je la­ga­na, da ide­al­no sla­že naj­ta­nje upre­de­ne stru­ne (de­blji­ne 0,2 ili 0,3 PE, tj. 0,075 od­no­sno 0,095) i da ima mak­si­mal­no pre­ci­znu koč­ni­cu. Udi­ce na ko­je se ka­če ma­li si­li­kon­ci tre­ba da su ve­li­či­ne od 10 do 16 a ute­zi te­ži­ne od 0,2 do 1,5 g. Za­hva­lju­ju­ći ra­stu­ćoj po­pu­lar­no­sti »na­no­va­ra­li­ča­re­nja«, sve go­re na­ve­de­no mo­že se ku­pi­ti i kod nas, i to u ra­znim kla­sa­ma, pri če­mu ima do­sta to­ga iz­ne­na­đu­ju­će kva­li­tet­nog i po vr­lo pri­stu­pač­nim ce­na­ma, po­go­to­vo u od­no­su na one iz vre­me­na ka­da je tek po­či­nja­lo ši­re­nje ove teh­ni­ke.

OSIM PRI­BO­RA I VA­RA­LI­CA (o ko­ji­ma ću par re­či na­pi­sa­ti ne­što ka­sni­je), i nji­ho­va pre­zen­ta­ci­ja, ka­da se lo­vi ba­bu­ška, do­sta se raz­li­ku­je od onih ko­je su pri­vlač­ne za be­lu ri­bu. Za ba­bu­šku bez ika­kvog pre­te­ri­va­nja mo­že­mo re­ći da je naj­mir­ni­ja od svih tzv. mir­nih vr­sta. Na­i­me, ma­mac uzi­ma ve­o­ma la­ga­no, a na­kon to­ga če­sto osta­ne u me­stu, ta­ko da ne­ma ni udar­ca ni po­me­ra­nja ri­be, već ona dis­kret­no po­ku­pi plen i on­da »ću­ti«, pa ni­je ni­ma­lo la­ko to re­gi­stro­va­ti i pra­vo­vre­me­no re­a­go­va­ti na od­go­va­ra­ju­ći na­čin. 

Ba­bu­ška ne vo­li ni pri­rod­ne ni ve­štač­ke mam­ce ko­ji ska­ku­ću oko nje i uop­šte se br­zo kre­ću... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 658-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...