• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Jed­na od naj­ve­ćih dra­ži ul­tra­lajt va­ra­li­ča­re­nja bez sum­nje je u to­me što ri­bo­lo­vac ima mo­guć­nost da če­stim iz­la­sci­ma na ko­ji­ma lo­vi dvo­ci­fre­ni broj ri­ba pro­ve­ri efi­ka­snost ra­znih pri­stu­pa, va­ra­li­ca i na­či­na vo­đe­nja, te da mno­go na­u­či o ri­bi ko­ju lo­vi, na taj na­čin br­zo ši­re­ći sop­stve­ne vi­di­ke. U ovom slu­ča­ju su či­sta zna­ti­že­lja i sklo­nost ka eks­pe­ri­men­ti­sa­nju do­ve­le do ot­kri­ća dve iz­u­zet­no efi­ka­sne vr­ste va­ra­li­ca za le­pe gr­ge­če

Ot­ka­ko su pre sko­ro 15 go­di­na po­če­li da lo­ve gr­ge­če (ban­da­re) na ma­le si­li­kon­ske va­ra­li­ce, mo­ji pri­ja­te­lji sa Vla­sin­skog je­ze­ra uglav­nom su ko­ri­sti­li džig udi­ce sa olov­nim gla­va­ma te­škim od 2 do 3 gra­ma. To je bi­lo vr­lo pro­duk­tiv­no – do­no­si­lo je od­lič­ne ulo­ve u ra­znim va­ri­jan­ta­ma, bi­lo da je džig po­me­nu­te te­ži­ne u kom­bi­na­ci­ji sa ma­lim še­dom (od 4-5 cm) bio je­di­ni ve­štač­ki ma­mac, bi­lo da se iz­nad nje­ga na­la­zio još je­dan, naj­če­šće ma­nji, te na ma­njoj udi­ci od one na ko­joj je bi­la »glav­na« va­ra­li­ca i sa ma­njim ote­ža­njem (naj­če­šće od 1 g).

NE­ŠTO KA­SNI­JE SU U MA­SOV­NI­JU upo­tre­bu na ovoj vo­di ušli i si­ste­mi sa ne­ve­li­kom si­li­kon­skom gla­vi­nja­rom (te­škom od 3 do 8 g) kao glav­nim mam­cem i stri­me­rom (ili znat­no re­đe ma­lim si­li­kon­cem) na krat­kom boč­nom pred­ve­zu 30-40 cm iz­nad nje. Efi­ka­snost tog pri­stu­pa sa gla­vi­nja­ra­ma me je i na­ve­la da u sep­tem­bru 2020, ka­da sam se na­šao na je­ze­ru ra­di lo­va ban­da­ra, pro­bam da ma­lo eks­pe­ri­men­ti­šem sa si­li­kon­ci­ma na te­žim gla­va­ma, jer mi se či­ni­lo lo­gič­nim da bi se ban­dar – ako se već od­lič­no hva­ta na gla­vi­nja­re od 6-7 g – mo­gao do­bi­ja­ti i na dži­go­ve slič­ne te­ži­ne, bar ka­da je ri­ba ak­tiv­na i ne tra­ži sa­svim la­ga­no vo­đe­nje u po­vr­šin­skom slo­ju i spo­ro to­nje­nje va­ra­li­ca.

Već po­sle de­se­tak za­ba­ča­ja tog »eks­trem­no te­škog« si­ste­ma po­ka­za­lo se da ni­sam po­gre­šio. Pro­na­šao sam, šta­vi­še (po­stu­pa­ju­ći po prin­ci­pu če­sto ša­lji­vo opi­si­va­nom kao »ne­zna­nje udru­že­no sa sa­mo­po­u­zda­njem«), ve­o­ma efi­ka­san na­čin lo­va vla­sin­skih gr­ge­ča. Na­i­me, na dva si­li­kon­ca, od ko­jih je onaj na kra­ju stru­ne bio na udi­ci sa džig gla­vom od 5 g, a dru­gi na boč­nom pred­ve­zu i ma­njoj udi­ci sa gla­vom od oko 1 g, u za ni­jan­su ve­ćoj du­bi­ni od one na ko­joj je ve­ći­na vla­sin­skih »ban­dar­dži­ja« ta­da lo­vi­la dži­go­vi­ma od 2-3 g, ot­krio sam za je­lo ras­po­lo­že­ne gr­ge­če za­vid­ne pro­seč­ne te­ži­ne i ne­ret­ko hva­tao i po dva isto­vre­me­no, a već pr­vog da­na imao i ne­ko­li­ko štu­ka (me­đu ko­ji­ma je bi­la i bar jed­na me­ra­ši­ca), što je u pe­ca­nju ul­tra­la­kim pri­bo­rom uvek po­se­ban iza­zov i za­do­volj­stvo.

Moj pri­ja­telj Du­šan Mom­či­lo­vić Ču­bra (stal­ni sa­rad­nik Ri­bo­lo­va od pr­vog bro­ja), za­hva­lju­ju­ći či­joj si­ste­ma­tič­no­sti i po­zna­va­nju je­ze­ra ali i teh­ni­ka ri­bo­lo­va i na­vi­ka ra­znih ri­ba sam mno­go to­ga na­u­čio, ka­sni­je mi je re­kao da je na­kon tih par da­na uspe­šnog pe­ca­nja na go­re opi­sa­ni na­čin prak­tič­no mo­men­tal­no du­pli­ra­na mak­si­mal­na te­ži­na dži­go­va ko­ri­šće­nih za »gr­ge­ča­re­nje« na je­ze­ru, što je do­ne­lo i iz­ve­snu pro­me­nu u pri­stu­pu lo­vu ban­da­ra, na­ro­či­to na du­bljim me­sti­ma, kao i on­da ka­da je ova ri­ba za­in­te­re­so­va­na za je­lo ali se ne na­la­zi u gor­njem slo­ju vo­de već ma­lo iz­nad dna ili na nje­mu.

PRO­ŠLE GO­DI­NE NA JE­SEN su Sta­ni­slav Mom­či­lo­vić i Mom­či­lo Pe­šić Mo­ša, dvo­ji­ca is­ku­snih va­ra­li­ča­ra za svo­je go­di­ne neo­bič­no sklo­nih eks­pe­ri­men­ti­sa­nju i ši­re­nju vla­sti­tih ri­bo­lo­vač­kih vi­di­ka, po­če­li da u lo­vu ban­da­ra is­pro­ba­va­ju ma­le pil­ke­re na­me­nje­ne la­kom mor­skom dži­go­va­nju sa oba­le. Naj­pre su ih ko­ri­sti­li za ver­ti­kal­no dži­go­va­nje, a od ove go­di­ne i za spi­ning (tj. za za­ba­ci­va­nje i pri­vla­če­nje), i u obe va­ri­jan­te po­sti­gli su iz­ne­na­đu­ju­će do­bre re­zul­ta­te. Naj­pre su lo­vi­li na pil­ke­re od 7 g, a ka­da su is­tro­ši­li pr­vu za­li­hu (tj. po­ki­da­li sve mo­de­le te te­ži­ne), Mo­ša je po­čeo da for­si­ra mo­de­le od 10 g, naj­če­šće u kom­bi­na­ci­ji sa stri­me­rom na boč­nom pred­ve­zu, te je po­sled­njih me­se­ci po­sti­zao od­lič­ne re­zul­ta­te. Naj­bo­lje se po­ka­za­la uslov­no re­če­no sred­nje agre­siv­na pre­zen­ta­ci­ja, sa krat­kim i ne pre­vi­še žu­strim tr­za­ji­ma, uz po­me­ra­nje vr­ha šta­pa od 30-40 cm i po­tom pu­šta­nje pil­ke­ra da ko­ji se­kund to­ne; udar­ci su bi­li ot­pri­li­ke pod­jed­na­ko če­sti u to­ku po­ni­ra­nja i fa­zi pri­vla­če­nja va­ra­li­ce.

KA­DA SAM PRE OKO me­sec da­na opet na Vla­si­ni ci­lja­no lo­vio ban­da­ra ul­tra­la­kim va­ra­li­ča­re­njem, uve­rio sam se iz pr­ve ru­ke ko­li­ko je efi­ka­san taj Mo­šin pri­stup, iako na­o­ko eks­tre­man zbog ko­ri­šće­nja va­ra­li­ca od 10 g, ko­je su nam se svi­ma či­ni­le pre­vi­še te­škim. Iz istog čam­ca smo isto­vre­me­no pe­ca­li i na gla­vi­nja­re od 6-7 g sa stri­me­rom na boč­nom pred­ve­zu i na si­li­kon­ce na gla­va­ma od 4-5 g i sl., ali je u naj­ve­ćem de­lu da­na Mo­ša lo­vio bo­lje od nas – i vi­še gr­ge­ča i ve­će pro­seč­ne te­ži­ne, a mi osta­li smo tek pred mrak pro­la­zi­li ne­što bo­lje, ka­da su ban­da­ri po­če­li da se di­žu u gor­nji sloj vo­de i da re­a­gu­ju na ma­nje agre­siv­nu pre­zen­ta­ci­ju.

Raz­mi­šlja­ju­ći ka­sni­je o to­me, po­što sam pri­me­tio da je pred mrak Mo­šin »pil­ke­ri­stič­ki« pri­stup bio ne­što ma­nje us­pe­šan, po­mi­slio sam da mo­žda stvar ni­je to­li­ko u to­me što on for­si­ra va­ra­li­ce ko­je smo mi osta­li ma­nje ba­ca­li... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 592-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...