• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

I iz­ra­zi­to hlad­noj vo­di me­ta­bo­li­zam kle­na je uspo­ren, pa on ni­je za­in­te­re­so­van za ve­li­ku jur­nja­vu za po­ten­ci­jal­nim ple­nom. Ali, ipak se hra­ni i mo­gu­će ga je lo­vi­ti i to ne sa­mo na pri­rod­ne mam­ce, već i na va­ra­li­ce, a pre sve­ga na one ko­je iza­zov­no ra­de i pri naj­spo­ri­jem vo­đe­nju pa ih mo­že­mo du­go dr­ža­ti u vid­nom po­lju gla­va­tog sva­što­je­da.

To­kom zi­me ko­ja se ka­len­dar­ski bli­ži kra­ju, iako je za­pra­vo već ustuk­nu­la pred pro­le­ćem, imao sam sa ne­ko­li­ko pri­ja­te­lja vi­še za­ni­mlji­vih iz­la­za­ka na kle­na u gor­njem to­ku Top­či­der­ske re­ke. Dva ta­kva upi­sa­li smo i u pr­voj po­lo­vi­ni fe­bru­a­ra – pr­vi ka­da su tem­pe­ra­tu­re va­zdu­ha u naj­to­pli­jem de­lu da­na po­če­le da se pe­nju iz­nad nu­le te po­sled­nji ve­ći sneg da se la­ga­no ota­pa, a dru­gi se­dam da­na ka­sni­je, ka­da je am­bi­jent već bio ra­no­pro­leć­ni, bu­du­ći da je sneg sa­svim okop­neo. Me­đu­tim, vo­da je i da­lje bi­la vr­lo hlad­na, pa je ri­ba oba pu­ta je­la »mr­lja­vo«, tj. bi­la sla­bo po­kret­na, i ni­je je bi­lo ni­ma­lo la­ko za­in­te­re­so­va­ti za bi­lo ka­kav ve­štač­ki ma­mac, prem­da je uz do­sta upor­no­sti ipak bi­lo uspe­ha.

PO­ŠTO JE NE­KO­LI­KO DA­NA ZA­RE­DOM tem­pe­ra­tu­ra oko po­dne­va do­ba­ci­va­la i do de­se­tak ste­pe­ni, pro­ce­nio sam da je mo­gu­će da se klen ma­lo ak­ti­vi­rao i da bi­smo mo­žda mo­gli da do­bi­je­mo ne­ki ko­mad na va­ra­li­ce, a ne sa­mo na pri­rod­ni ma­mac, tj. na dži­ge­ri­cu, ko­ja je u pe­ri­o­du ja­čih mra­ze­va je­di­na da­va­la kle­na na Top­či­der­ki. Po­zvao sam mog dru­ga Ki­ću i u tri re­či smo se sve do­go­vo­ri­li.

Na­red­nog ju­tra smo pre­tra­ži­va­nje te­re­na po­če­li ta­mo gde je bi­lo naj­i­zve­sni­je da će se ri­ba ja­vi­ti, tj. od du­bljih vi­ro­va sa po­ne­kom ru­pom i pod­lo­ka­nom oba­lom, u ko­ji­ma se klen zi­mi gru­pi­še. Ta­kva me­sta su nam sko­ro re­dov­no da­va­la ulo­ve u po­sled­nje vre­me, a s ob­zi­rom na to da ih u gor­njem to­ku Top­či­der­ske re­ke (ko­ja je tu za­pra­vo vi­še na­lik ve­ćem po­to­ku ne­go ma­loj re­ci) ne­ma mno­go, ni­smo ni ima­li pre­vi­še op­ci­ja na ras­po­la­ga­nju. Sto­ga smo una­pred re­ši­li da sva­ki vir te­melj­no pre­tra­ži­mo i da one ko­ji su bi­li naj­pro­duk­tiv­ni­ji u ra­ni­jim iz­la­sci­ma mak­si­mal­no for­si­ra­mo čak i ako ri­ba ne bu­de u pr­vo vre­me za­in­te­re­so­va­na za na­še va­ra­li­ce.

NI­KA­KVE DI­LE­ME NI­JE BI­LO ni oko pre­zen­ta­ci­je, po mom uve­re­nju dru­gog naj­va­žni­jeg fak­to­ra uspe­ha u zim­skom lo­vu kle­na. Zna­li smo da va­ra­li­ce mo­ra­mo da vo­di­mo što je spo­ri­je mo­gu­će, tj. da ih mak­si­mal­no du­go za­dr­ža­va­mo u vid­nom po­lju i is­pred usta ri­ba ko­je že­li­mo da is­pro­vo­ci­ra­mo na na­pad. Ovog pu­ta smo od­lu­či­li da pro­ba­mo na Ne­ša Lu­res Se­a­bass še­di­će od 4 cm, i to mon­ti­ra­ne na džig udi­ce sa olov­nim gla­vi­ca­ma te­škim sve­ga 0,75 g. Taj ri­bo­li­ki si­li­ko­nac od­li­čan je baš za naj­spo­ri­ju pre­zen­ta­ci­ju, jer i pri la­ga­nom po­vla­če­nju ra­di za­hva­lju­ju­ći či­nje­ni­ci da je na­pra­vljen od ve­o­ma me­ka­ne gu­me i da uz to ima iz­ra­zi­to ta­nak ko­ren re­pa. 

Još pre po­la­ska na vo­du imao sam ose­ćaj da tre­ba da se fo­ku­si­ram na vir ko­ji mi je na plo­vak sva­ki put da­vao ulo­ve to­kom zi­me. Za­to sam od­mah oti­šao do nje­ga i iz ne­ko­li­ko po­ku­ša­ja na­šao po­zi­ci­ju ko­ja mi je omo­gu­ća­va­la naj­bo­lju pre­zen­ta­ci­ju mam­ca i naj­e­fi­ka­sni­je kon­tri­ra­nje u slu­ča­ju na­pa­da, na­kon če­ga sam se dao na pre­tra­ži­va­nje tog ne­ve­li­kog vi­ra.

Za­ba­cio sam niz ma­ti­cu, za­tvo­rio pre­klop­nik, i ka­da sam ose­tio da se stru­na za­te­gla, po­čeo da po­kre­ćem še­di­ća prak­tič­no u me­stu, naj­sit­ni­jim tr­za­ji­ma vr­ha šta­pa ko­je sam mo­gao da pro­iz­ve­dem po­kre­ti­ma zglo­ba ša­ke. La­gao bih ka­da bih re­kao da je to br­zo da­lo re­zul­tat – šta­vi­še, do­sta du­go se ni­je de­ša­va­lo ni­šta, a on­da sam imao par sti­dlji­vih i ne­re­a­li­zo­va­nih na­pa­da, ko­ji su se ma­ni­fe­sto­va­li tek za­te­za­njem naj­lo­na. Ipak, ni­sam od­u­sta­jao i po­sle še­zde­se­tak mi­nu­ta mo­ja upor­nost ko­nač­no je na­gra­đe­na pr­vim ulo­vom da­na. Naj­pre sam do­bio jed­nog le­pog kle­na, za zi­mu ti­pič­ne ble­de bo­je, a ne­du­go za­tim se ri­ba od­jed­nom ak­ti­vi­ra­la i to­kom na­red­nog sa­ta sam ot­pri­li­ke u sva­kom de­se­tom za­ba­ča­ju imao kon­kret­ni­ji na­pad, ta­ko da sam do po­la­ska ku­ći do­bio još ne­ko­li­ko je­din­ki i imao uči­nak čak i iz­nad oče­ki­va­nja! 

NA­RED­NOG VI­KEN­DA sam na Top­či­der­sku re­ku iza­šao sa dru­ga­rom Uro­šem Mi­tro­vi­ćem, kom se pri­klju­čio i nje­gov pri­ja­telj Nem­ke. Zbog na­glog ota­pa­nja sne­ga i gra­đe­vin­skih ra­do­va uz­vod­no od te­re­na na kom smo bi­li, vo­da je bi­la pri­lič­no mut­na, pa je bi­lo lo­gič­no da se opre­de­li­mo za va­ra­li­ce u upa­dlji­vim de­ko­ri­ma. Ja sam na udi­cu sa ote­ža­njem od 0,75 g na­mon­ti­rao 4 cm du­gog Se­a­bass še­di­ća be­le bo­je, na kog sam već na­kon ne­ko­li­ko za­ba­ča­ja do­bio sto­ti­nak gra­ma te­škog kle­na. Uroš ni­je imao sre­će ovog pu­ta, dok je Nem­ke u na­red­na dva sa­ta upe­cao par sit­nih kle­no­va... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 553-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...