• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Na da­lji­nu do pe­de­se­tak me­ta­ra si­stem sa hra­ni­li­com po­mo­ću fi­der šta­pa mo­že bez pro­ble­ma da za­ba­ci sko­ro sva­ki ri­bo­lo­vac, pa čak i po­čet­nik. Me­đu­tim, pe­ca­nje na uda­lje­no­sti ve­ćoj od po­me­nu­te pred­sta­vlja ozbi­ljan iza­zov, za ko­ji je osim od­go­va­ra­ju­ćeg pri­bo­ra neo­p­hod­no i do­sta is­ku­stva i ve­žbe. Evo o če­mu sve mo­ra­mo vo­di­ti ra­ču­na ka­ko bi­smo bi­li pre­ci­zni i uspe­šni u da­le­ko­met­nom lan­si­ra­nju fi­der si­ste­ma

Od­go­va­ra­ju­ći štap za za­ba­ča­je du­že od 50 m (tj. 70-80 m, što su ne­ke eks­trem­ne da­lji­ne u fi­der ri­bo­lo­vu) tre­ba da bu­de dug bar 3,9 m, a još bo­lje 4,2 m i za ne­kih 50% sna­žni­ji od šta­po­va ko­ji­ma se pe­ca na ma­njim da­lji­na­ma. Pre­ve­de­no na kon­kret­ne broj­ke, te­ži­na ba­ca­nja »da­le­ko­met­nih fi­der ha­u­bi­ca« tre­ba­lo bi da bu­de bar 120 g, ali je po mom uve­re­nju još svr­sis­hod­ni­je uze­ti štap t.b. 150 g. Po­želj­no je uz to da ru­ko­hvat bu­de ne­što du­ži ne­go kod stan­dard­nih šta­po­va, a spro­vod­ni­ci ne bi sme­li da bu­du uski (»meč« ti­pa) već ši­ro­ki, ka­ko bi kroz njih bez pro­ble­ma pro­la­zi­li osnov­ni naj­lon ili upre­de­na stru­na od­go­va­ra­ju­će de­blji­ne i šok-li­der. Pod­ra­zu­me­va se i to da vo­đi­ce tre­ba da bu­du kva­li­tet­ne ka­ko bi mo­gle da pod­ne­su ve­li­ko op­te­re­će­nje.

Ge­ne­ral­no, na šta­pu ko­jim že­li­mo da pe­ca­mo na ve­li­kim da­lji­na­ma ni­je ra­ci­o­nal­no šte­de­ti jer po­sle­di­ce mo­gu bi­ti ne sa­mo ne­mo­guć­nost do­se­za­nja po­treb­ne dis­tan­ce već i lo­mo­vi iz­men­lji­vih vr­ho­va ili osta­lih de­lo­va fi­de­ra, a po­tro­še­nih par hi­lja­da di­na­ra (tj. 20-30 evra) vi­še mo­že nam mno­go do­ne­ti.

HRA­NI­LI­CE ZA VE­ĆE DA­LJI­NE tre­ba da ima­ju ote­ža­nje od 40 do 60 g. One ko­ji se sa­da pi­ta­ju da ni­sam po­gre­šio ka­da sam go­re na­veo da je po­želj­na te­ži­na ba­ca­nja »da­le­ko­met­nog« šta­pa i 150 g uve­ra­vam da je taj po­da­tak na me­stu. Na­i­me, u osred­nju ka­ve­znu hra­ni­li­cu sa če­tr­de­se­tak gra­ma olo­va sta­je po te­ži­ni ot­pri­li­ke isto to­li­ko hra­ne, što da­je ukup­no oko 80 gra­ma, dok je hra­ni­li­ca sa ote­ža­njem od 50 g, ka­da je pu­na pri­ma­me, te­ška oko 100 g; do­da­mo li na to si­lu po­treb­nu da taj te­ret ba­ci­mo na ve­li­ku da­lji­nu, do­la­zi­mo do po­me­nu­te te­ži­ne ba­ca­nja.

Ka­da je o vr­sti hra­ni­li­ce reč, pod­ra­zu­me­va se da bi va­lja­lo da bu­de ne­ka od onih ko­je su kon­stru­i­sa­ne za ve­će da­lji­ne (eng. »long ran­ge«) – naj­bo­lje ti­pa »me­tak« (eng. »bul­let«) – sa ote­ža­njem is­pod te­la hra­ni­li­ce ili »dis­tans« (eng. »dis­tan­ce«) – sa ote­ža­njem na do­njem obo­du. Me­tod hra­ni­li­ce za ve­će da­lji­ne tre­ba da bu­du zde­pa­ste, sa te­ži­štem po­me­re­nim pre­ma do­njem (ši­rem) kra­ju i sa re­bri­ma ko­ja će do­bro dr­ža­ti hra­nu. Kla­sič­ne ka­ve­zne hra­ni­li­ce sa ote­ža­njem duž ce­log te­la ve­o­ma je te­ško pla­si­ra­ti na ve­li­ke da­lji­ne, a ka­da du­va iole ja­či ve­tar, to je sko­ro ne­mo­gu­će, dok o mo­de­li­ma otvo­re­nih kra­je­va ne tre­ba ni raz­mi­šlja­ti u ovom kon­tek­stu.

MA­ŠI­NI­CE za fi­de­ri­sa­nje na ve­li­kim da­lji­na­ma mo­ra­ju bi­ti ro­bu­sne, ve­li­či­ne 5000 ili čak 6000 po Shi­ma­nu (tj. sa špul­nom ka­pa­ci­te­ta 100 m naj­lo­na de­blji­ne 0,50 od­no­sno 0,60 mm), i po­želj­no sa špul­nom ve­li­kog preč­ni­ka... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 553-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...