• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Ote­ža­nje je kod ovog si­ste­ma tik uz udi­cu, što omo­gu­ća­va da­le­ke i pre­ci­zne za­ba­ča­je i sa­vr­še­nu kon­tro­lu mam­ca prili­kom vo­đe­nja. Ali uteg ni na ko­ji na­čin ne ogra­ni­ča­va kre­ta­nje va­ra­li­ce, ko­ju ri­ba usi­sa­va sa­svim la­ko, bez ot­po­ra, što je je­dan od glav­nih kva­li­te­ta dži­ka ri­ga, ko­ji je uz to zgo­dan za pe­ca­nje na kr­še­vi­tim te­re­ni­ma i pri­men­ljiv i u ul­tra­lajt i u naj­te­žem va­ra­li­ča­re­nju

Na svet­skom tr­ži­štu iz go­di­ne u go­di­nu ima sve vi­še mo­de­la va­ra­li­ca od me­ke gu­me, raz­li­či­tih ob­li­ka, ve­li­či­na, de­ko­ra i vi­bra­ci­je. Nji­ma se mo­gu lo­vi­ti sve gra­blji­ve ri­be, pa i mno­ge tzv. mir­ne vr­ste, ka­ko u mo­ri­ma, ta­ko i na re­ka­ma i slat­ko­vod­nim sta­ja­ći­ca­ma. Ta­kvi ve­štač­ki mam­ci mo­gu se ko­ri­sti­ti bez ote­ža­nja, ka­da lo­vi­mo pri po­vr­ši­ni ili u plit­koj sta­ja­ćoj vo­di, ali naj­če­šće uz udi­cu ide i ote­ža­nje (obič­no od olo­va, a re­đe od dru­gih ma­te­ri­ja­la). Kod kla­sič­nih dži­go­va ono je na­li­ve­no na jed­no­kra­ku udi­cu, ali se po­sled­njih go­di­na sve vi­še ko­ri­ste i si­ste­mi ko­je či­ne neo­te­ža­na udi­ca sa mam­cem i uteg odvo­jen od nje. Glav­na pred­nost ovog dru­gog re­še­nja je u to­me što ri­ba lak­še usi­sa neo­te­ža­nu va­ra­li­cu, ko­ja uz to mo­že i da ra­di ži­vlje ili za ri­bu iza­zov­ni­je u ra­znim fa­za­ma vo­đe­nja.

NAJ­RA­SPRO­STRA­NJE­NI­JA PRE­ZEN­TA­CI­JA sa udi­com na neo­te­ža­noj va­ra­li­ci je drop-šot, o kom smo u vi­še na­vra­ta pi­sa­li. Tu je uteg na kra­ju stru­ne, a za nju je di­rekt­no, ta­ko da sto­ji pod uglom od oko 90 ste­pe­ni, ve­za­na i udi­ca na ko­ju se ka­či ma­mac (naj­če­šće ve­štač­ki, ma­da mo­že bi­ti i pri­rod­ni). Za drop-šot se uglav­nom upo­tre­blja­va­ju olo­va ko­ja se za stru­nu ka­če pre­ko spe­ci­jal­ne ži­ča­ne »šti­palj­ki­ce«, ta­ko da je uteg mo­gu­će la­ko i če­sto po­me­ra­ti ka udi­ci ili od nje dok se ne na­đe op­ti­mal­no ra­sto­ja­nje, ko­je će do­ne­ti naj­vi­še uda­ra­ca. Drop-šot je tzv. spo­ra pre­zen­ta­ci­ja, ko­ja se ko­ri­sti za ver­ti­kal­no dži­go­va­nje ili za lov prak­tič­no u me­stu, na­kon što ne­gde na­đe­mo gru­pi­sa­nu ri­bu ne­za­in­te­re­so­va­nu za ve­li­ku jur­nja­vu za mam­cem, a naj­bo­lje re­zul­ta­te da­je ka­da si­li­ko­nac »ne­ak­tiv­nog« ti­pa (sa re­pom »V« ob­li­ka ili u vi­du »igle«) po­nu­di­mo ta­ko da ti­tra bez­ma­lo u jed­noj tač­ki, od­no­sno ka­da pu­sti­mo da na la­ba­voj stru­ni sa­svim spo­ro to­ne ka dnu ili da leb­di tik iz­nad nje­ga i sa­mo ga po­vre­me­no mi­ni­mal­no po­me­ri­mo, da je­dva za­tre­pe­ri.

PO­SLED­NJIH GO­DI­NA SVE VI­ŠE se i u mor­skom i u slat­ko­vod­nom ri­bo­lo­vu ko­ri­sti jed­na va­ri­ja­ci­ja na te­mu drop-šo­ta, ko­ja je sti­gla iz Ja­pa­na i zo­ve se dži­ka rig. U ovom slu­ča­ju olo­vo je za­ka­če­no za kop­ču ili al­ki­cu (za ko­ju se ka­če tro­kra­ke), a udi­ca sa va­ra­li­com po­sta­vlje­na je uz sam uteg, tj. prak­tič­no tik iz­nad nje­ga, ali je spoj ta dva de­la si­ste­ma (pre­ko tre­ćeg) la­bav, pa ri­ba vr­lo la­ko usi­sa­va udi­cu sa mam­cem, a rad gu­mi­ce... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 524-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...