• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Na pr­vi po­gled vr­ho­vi fi­der šta­pa ne­u­pu­će­nom ri­bo­lov­cu iz­gle­da­ju isto, pa ni­je čud­no što ta­kav na njih ne­će obra­ti­ti du­žnu pa­žnju. Is­ku­sni fi­de­ra­ši, me­đu­tim, i te ka­ko do­bro zna­ju ko­li­ko uti­ca­ja taj deo na­pra­vljen od pu­nog kar­bo­na ili fi­ber­gla­sa ima i na za­ba­ci­va­nje i na in­di­ka­ci­ju tr­za­ja i na za­ma­ra­nje ri­be, pa svim tim i na na­še ulo­ve, te sto­ga pri­li­kom sva­ke na­bav­ke šta­pa i sva­kog ri­bo­lo­va o vr­hu po­seb­no vo­de ra­ču­na

Iako je fi­der ime do­bio po hra­ni­li­ci, ko­ja su­štin­ski raz­li­ku­je ovaj vid ri­bo­lo­va od kla­sič­nog du­bin­skog pe­ca­nja sa olov­nim ute­gom, ipak je iz­men­lji­vi vrh šta­pa du­ša ove teh­ni­ke i ono što je či­ni dru­ga­či­jom i je­din­stve­nom. Vrh sig­na­li­zi­ra tr­zaj i to je nje­gov glav­ni za­da­tak. Ali on ima zna­čaj­nu ulo­gu i pri­li­kom za­ba­ča­ja, jer od nje­go­ve sna­ge za­vi­si ko­li­ki će­mo te­ret mo­ći uop­šte da ba­ca­mo, te ko­li­ko da­le­ko i pre­ci­zno, a jed­na­ko je bi­tan i pri­li­kom za­ma­ra­nja ri­be, jer di­rekt­no uti­če na za­u­stav­nu moć šta­pa.

IZ­MEN­LJI­VI VR­HO­VI ŠTA­PO­VA na­me­nje­nih lo­vu hra­ni­li­com su znat­no ta­nji, ele­gant­ni­ji i sa­vi­tlji­vi­ji ne­go oni na mo­de­li­ma za dru­ge vi­do­ve du­bin­skog ri­bo­lo­va, a uz to su uvek od pu­nog ma­te­ri­ja­la. Nji­ho­va do­bra oso­bi­na je to što je sig­na­li­za­ci­ja mno­go kon­kret­ni­ja, tj. uoča­va­nje tr­za­ja je lak­še ne­go kod šta­po­va dru­gih ti­po­va, a osim to­ga, za­hva­lju­ju­ći či­nje­ni­ci da su vr­ho­vi iz­men­lji­vi, ose­tlji­vost mo­že­mo po po­tre­bi pri­la­go­di­ti kon­kret­noj si­tu­a­ci­ji (na­rav­no kom­bi­nu­ju­ći vr­ho­ve ko­je ima­mo na ras­po­la­ga­nju).

Kar­bon i fi­ber­glas se od sa­mog na­stan­ka fi­der i pi­ker šta­po­va ko­ri­ste za iz­ra­du vr­ho­va. Vr­ho­vi od fi­ber­gla­sa su mek­ši, sa­vi­tlji­vi­ji i tr­za­ji na nji­ma de­lu­ju tu­plje, tj. spo­ri­je, dok su kar­bon­ski oštri­ji, pa se i tr­za­ji ko­je oni pre­no­se kon­kret­ni­je ma­ni­fe­stu­ju (oštri­jim, tj. od­seč­ni­jim sa­vi­ja­njem od­no­sno po­drh­ta­va­njem). Pred­nost kar­bo­na je to što je lak­ši i od nje­ga na­pra­vlje­ni vr­ho­vi su ta­nji, ali je fi­ber­glas mno­go ot­por­ni­ji na udar­ce i uz­du­žno sa­vi­ja­nje. Osim to­ga, fi­ber­glas je znat­no jef­ti­ni­ji, a po­stu­pak pro­iz­vod­nje vr­ho­va od nje­ga je ma­nje zah­te­van, ta­ko da im je ce­na ni­ža. Ali kar­bon­ski vr­ho­vi se kod fi­der šta­po­va da­nas sre­ću če­šće ne­go oni od fi­ber­gla­sa, ko­ji su za­stu­plje­ni­ji sa­mo kod jef­ti­ni­jih mo­de­la. Ma­te­ri­jal od ko­ga je vrh na­pra­vljen ve­o­ma je la­ko pre­po­zna­ti jer je ba­za (osno­va, tj. do­nji deo, onaj ko­ji se ume­će u seg­ment is­pod nje­ga) mleč­no be­le bo­je ka­da je on od fi­ber­gla­sa, a cr­na je ka­da je od kar­bo­na (tj. uglje­ni­ka). (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 522/3-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...