• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Hra­na ko­jom že­li­mo da pri­vu­če­mo ve­li­ke reč­ne ri­be mo­ra ima­ti do­sta krup­nih sa­sto­ja­ka, bi­ti do­volj­no te­ška da je vo­da ne od­ne­se pre­da­le­ko od hra­ni­li­šta i do­volj­no le­plji­va da ne is­pad­ne pre­br­zo iz hra­ni­li­ce, ali ne pre­vi­še, ka­ko ne bi osta­la u njoj du­že od pet­na­e­stak mi­nu­ta, na ko­li­ko tre­ba za­ba­ci­va­ti. A ka­da je na­me­nje­na mre­ni i ša­ra­nu, zna se i ko­jih bi aro­ma bi­lo po­želj­no da bu­de

U ovom na­stav­ku mi­ni-se­ri­ja­la o spe­ci­ja­li­stič­kom pri­stu­pu lo­vu mre­ne i ša­ra­na po­za­ba­vi­će­mo se pri­ma­mom. To pi­ta­nje ve­o­ma je va­žno, jer i u ovom vi­du pe­ca­nja, kao i u mno­gim dru­gim u ko­ji­ma su cilj­na lo­vi­na mir­ne vr­ste ri­ba, u naj­ve­ćem bro­ju slu­ča­je­va od iz­bo­ra hra­ne i na­či­na na ko­ji će­mo je pri­pre­mi­ti za upo­tre­bu ve­o­ma mno­go za­vi­si i re­zul­tat ko­ji će­mo po­sti­ći, tj. naš ulov. Za­to ni­šta ne sme­mo pre­pu­sti­ti slu­ča­ju, već sve mo­ra­mo do­bro is­pla­ni­ra­ti i ura­di­ti na naj­bo­lji mo­gu­ći na­čin, po­štu­ju­ći pri tom ne­ka odav­no po­tvr­đe­na pra­vi­la.

NA­RAV­NO, ŠAN­SE ZA USPEH, kao i u sva­kom pe­ca­nju ša­ra­na na otvo­re­nim vo­da­ma, bi­će nam znat­no uve­ća­ne uko­li­ko smo u mo­guć­no­sti da če­sto obi­la­zi­mo oda­bra­nu po­zi­ci­ju i ba­ca­mo pri­ma­mu i on­da ka­da ne lo­vi­mo, ka­ko bi ri­ba ste­kla na­vi­ku da tu svra­ća ili du­že bo­ra­vi. Ali sa mo­der­nim tem­pom ži­vo­ta to je po­sta­lo ve­o­ma te­ško, bar na­ma ko­ji ra­di­mo i ima­mo broj­ne po­ro­dič­ne oba­ve­ze, pa za­to mo­ra­mo ura­di­ti sve što mo­že­mo da pri­ma­ma ko­ju će­mo ko­ri­sti­ti ka­da pe­ca­mo bu­de što bo­lja, tj. što pri­vlač­ni­ja za ri­bu.

Kao što zna­mo, sko­ro je ne­mo­gu­će na­ći jed­nu ku­pov­nu pri­hra­nu ide­al­nu po svim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma, pa za­to ri­bo­lov­ci pra­ve svo­je sme­se pri­ma­ma ko­je su raz­li­či­tog sa­sta­va, le­plji­vo­sti, bo­je, mi­ri­sa itd., a od­lič­no se sla­žu i spo­je­ne ve­o­ma do­bro pri­vla­če od­re­đe­nu vr­stu ri­be ili vi­še njih. Hra­na za isto­vre­me­ni ci­lja­ni lov krup­ne mre­ne i reč­nog ša­ra­na tre­ba da bu­de »me­sna i ma­sna«, ja­kog mi­ri­sa, krup­ne gra­nu­la­ci­je i sa oba­ve­znim do­dat­kom ve­ćih za­lo­ga­ja – pe­le­ta, ku­ku­ru­za še­ćer­ca, zr­na ku­va­ne ko­no­plje i (usit­nje­nih) iz­lo­mlje­nih boj­li­ja. Na­i­me, bra­šna­sta hra­na bez krup­ni­jih če­sti­ca, ma ko­li­ko bi­la kva­li­tet­na, ne­će bi­ti ve­ćim mre­na­ma i ša­ra­ni­ma do­volj­no pri­vlač­na da ih za­dr­ži du­že vre­me na na­šem hra­ni­li­štu, po­seb­no na me­sti­ma sa br­žom vo­dom. U njoj mo­ra bi­ti po­me­nu­tih te­žih ele­me­na­ta, ko­ji će osta­ti tu gde na­ša hra­ni­li­ca pa­da ili ih bar stru­ja ne­će od­ne­ti pre­da­le­ko, što bi nam od­vu­klo ri­bu ume­sto da uči­ni da se ona gru­pi­še u zo­ni u ko­ju za­ba­cu­je­mo. Ka­da ot­kri­je pe­le­te, ko­ma­de boj­li­ja ili po­me­nu­to zr­ne­vlje, ri­ba će se mu­va­ti na me­stu na ko­me je na­šla i po­je­la ne­što od to­ga, a na­še je da odr­ži­mo tem­po za­ba­ci­va­nja ka­ko bi­smo pe­ri­o­dič­no do­da­va­li po­ma­lo pri­ma­me – ono­li­ko ko­li­ko je do­volj­no da ri­bu za­dr­ži­mo, a da je pri tom ne pre­hra­ni­mo, pa da iz­gu­bi in­te­res za mam­ce na na­šim udi­ca­ma. (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 522/3-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...