U pe­ri­o­du pred mrest, smuđ se hra­ni i još je mo­gu­će uhva­ti­ti i vr­lo kru­pan ko­mad. Ali ne na sva­kom me­stu, bi­lo ka­kvom pre­zen­ta­ci­jom i ma ko­jom va­ra­li­com. A uz zna­nje su po­treb­ni i upor­nost i ja­ka vo­lja, od­no­sno sprem­nost da se vi­še sa­ti bu­de na hlad­no­ći. No kad se koc­ki­ce slo­že, do­la­zi na­gra­da u vi­du ja­kih uda­ra­ca i le­pih smu­đe­va

U ovom de­lu se­zo­ne, ka­da je tem­pe­ra­tu­ra vo­de na mi­ni­mu­mu, sun­ce zu­ba­to a dan kra­tak, ve­ći­na vr­sta slat­ko­vod­nih ri­ba mno­go je ma­nje ak­tiv­na ne­go to­kom pro­le­ća, le­ta i je­se­ni. Ni smuđ u tom po­gle­du ni­je iz­u­ze­tak, ma­da ipak na­sta­vlja da se hra­ni vi­še od sko­ro svih dru­gih slat­ko­vod­nih gra­blji­vi­ca, pa ga je i sa­da mo­gu­će uspe­šno lo­vi­ti.

Va­žno je, pri­tom, ima­ti u vi­du da on već kra­jem je­se­ni, sa na­glim opa­da­njem tem­pe­ra­tu­re vo­da, po­či­nje sa pri­pre­ma­ma za mrest, ko­ji se od­i­gra­va na pre­la­zu zi­me u pro­le­će. Sto­ma­ci žen­ki po­či­nju da se pu­ne ikrom, a muž­ja­ci »spre­ma­ju« mleč, ta­ko da za oba po­la po­či­nje pe­riod ak­tiv­nog hra­nje­nja, či­ji in­ten­zi­tet po­la­ko opa­da ka­ko se tem­pe­ra­tu­ra vo­de pri­bli­ža­va nu­li. Sa hla­đe­njem vo­de uspo­ra­va se me­ta­bo­li­zam mno­gih ri­bljih vr­sta, uklju­ču­ju­ći smu­đa, te su pe­ri­o­di nje­go­ve ak­tiv­no­sti sve kra­ći. Mo­že se re­ći da po­sta­je le­tar­gi­čan i da se šte­di, pa se kon­cen­tri­še bi­lo u bli­zi­ni ja­ta be­le ri­be ili iza pre­pre­ka, gde če­ka da mu vo­de­na stru­ja do­ne­se ne­ki za­lo­gaj. Uko­li­ko mo­ra da na­pu­sti sta­ni­šte u po­tra­zi za hra­nom, obič­no to ra­di u krat­kim cu­go­vi­ma, uz mi­ni­mal­nu po­tro­šnju ener­gi­je, ci­lja­ju­ći uglav­nom naj­lak­še do­stu­pan plen. Zbog sve­ga to­ga zim­ski ri­bo­lov smu­đa ni­je jed­no­sta­van, jer tre­ba po­go­di­ti me­sto, vre­me, va­ra­li­cu i pre­zen­ta­ci­ju, pri­tom po­ka­zu­ju­ći po hlad­no­ći str­plje­nje od­no­sno ot­por­nost na ne­pri­jat­no vre­me. U na­stav­ku ću za­to iz­ne­ti ne­ka svo­ja is­ku­stva i za­pa­ža­nja o va­ra­li­ča­re­nju »sta­kle­no­o­kog« u ovo do­ba – ve­ru­jem, na­i­me, da bi ne­ki­ma mo­gla do­bro do­ći kao prak­tič­ni vo­dič, a dru­gi­ma za upo­re­đi­va­nje sa sop­stve­nim pri­stu­pom.

IZ­BOR TE­RE­NA JE MO­ŽDA i naj­va­žni­ji. Za zim­ski pe­riod je ti­pič­no to da se be­la ri­ba gru­pi­še u ja­ta i po­vla­či u spo­ri­ju i du­blju vo­du, a smuđ je če­sto pra­ti, pa ga ne­ret­ko mo­že­mo pro­na­ći u bli­zi­ni ta­kvih me­sta. To su spru­do­vi, pa­di­ne i pre­la­zi ka du­bljoj vo­di, sa sla­bim i kon­stant­nim pro­to­kom, kao i zi­di­ne i pa­nje­vi na­do­mak istih.

Mno­ge re­ke i je­ze­ra se bi­stre u zim­skom pe­ri­o­du, pa smuđ, ko­ji je ose­tljiv na sve­tlo, pre­fe­ri­ra du­blju vo­du i pre­pre­ke ko­je nu­de za­klon od nje­ga. Sit­ni­ji pri­mer­ci, če­sto u ja­ti­ma, ne­ret­ko ula­ze u za­li­ve i lu­ke sa du­bljom vo­dom, ko­je su stan­dard­ni zi­mov­ni­ci za be­lu ri­bu, ma­da to ni­je stra­no ni krup­ni­jim je­din­ka­ma.

Jed­no od naj­i­zgled­ni­jih me­sta za lov smu­đa u zim­skom pe­ri­o­du su bra­ne, po­go­to­vo one na ve­li­kim re­ka­ma, ko­je nu­de ide­al­ne uslo­ve za pre­zi­mlja­va­nje svim ri­bljim vr­sta­ma. Kon­stan­tan pro­tok vo­de obez­be­đu­je do­volj­no ki­se­o­ni­ka i hra­ne, pa je če­sto i kon­cen­tra­ci­ja be­le ri­be na ta­kvim me­sti­ma zna­čaj­na. A s ob­zi­rom na to da pe­ca­nje u ne­po­sred­noj bli­zi­ni bra­na uglav­nom ni­je do­zvo­lje­no, ne tre­ba za­ne­ma­ri­ti pr­ve iz­gled­ne po­zi­ci­je van za­bra­nje­ne zo­ne, npr. spru­do­ve, reč­na ostr­va, ru­pe i pre­pre­ke na dnu, jer krup­ni­ji pri­mer­ci če­sto or­di­ni­ra­ju baš na ta­kvim me­sti­ma Stu­bo­vi reč­nih mo­sto­va če­sto nu­de do­bar za­klon od ja­ke ma­ti­ce, pa u slu­ča­ju da po­sto­ji do­volj­no ve­li­ka du­bi­na, smu­đa i tu mo­že­mo na­ći.

Na sta­ja­ćim vo­da­ma – je­ze­ri­ma i ka­na­li­ma – naj­ve­će šan­se za us­pe­šan lov smu­đa u zim­skom pe­ri­o­du su lo­ka­ci­je sa du­bo­kom vo­dom i pre­la­zi ka pli­ćoj. Ta­ko­đe... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 656-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...