Na rav­ni­čar­skim re­ka­ma u se­ver­nom de­lu Sr­bi­je (Du­na­vu, Ti­si, Sa­vi, Ta­mi­šu, Be­ge­ju itd.) ci­lja­no se uglav­nom va­ra­li­ča­re smuđ, som, štu­ka i bu­cov, a znat­no re­đe smuđ ka­me­njar i ban­dar. Prak­tič­no sve osta­le ri­be ko­je se tu i ta­mo uhva­te na ve­štač­ke mam­ce pred­sta­vlja­ju tek uz­gre­dan i slu­ča­jan ulov, a to va­ži i za prot­fi­ša (ja­za, lat. Le­u­ci­scus idus), naj­bli­žeg kle­no­vog srod­ni­ka, iako on ne sa­mo da se na va­ra­li­ce i ve­štač­ke mu­ši­ce mo­že lo­vi­ti već je to i iz­u­zet­no za­ni­mlji­vo, iza­zov­no i di­na­mič­no pe­ca­nje, ko­je ni­je uvek la­ko, ali mo­že pru­ži­ti ve­li­ko za­do­volj­stvo

OSNOV­NO ŠTO TRE­BA ZNA­TI je­ste da je »pro­tu« bez ika­kve di­le­me mno­go lak­še uhva­ti­ti na pri­rod­ni ma­mac (naj­bo­lji su gli­sta »la­u­fer­ka«, cr­ve­na gli­sta, snop cr­vi­ća i zr­no ku­ku­ru­za še­ćer­ca, sa­mo ili kom­bi­no­va­no s cr­vi­ćem ili ce­lom ma­njom gli­stom od­no­sno par­če­tom) ne­go na bi­lo ko­ji ve­štač­ki, ali je i ovo dru­go mo­gu­će – na pra­vom me­stu i uz do­bar iz­bor va­ra­li­ca od­no­sno mu­ši­ca, te nji­ho­vu od­go­va­ra­ju­ću pre­zen­ta­ci­ju pri­me­re­nim pri­bo­rom. Na­rav­no, u jed­nom tek­stu se ne mo­že da­ti de­talj­no, ce­lo­vi­to i de­fi­ni­tiv­no uput­stvo za va­ra­li­ča­re­nje prot­fi­ša, ali mo­že do­volj­no in­for­ma­ci­ja da se oni ko­je taj vid ri­bo­lo­va in­te­re­su­je upu­ste u nje­ga sa vi­še sa­mo­po­u­zda­nja. 

ME­STA. Dok se na pri­rod­ne mam­ce prot­fiš naj­če­šće lo­vi uz­gred­no i za­jed­no s ra­znim dru­gim ci­pri­ni­di­ma s ko­ji­ma osim je­lov­ni­ka de­li i sta­ni­šte (ne­gde je to ba­bu­ška, dru­gde de­ve­ri­ka, špi­cer­ka, kru­pa­ti­ca, a u ne­kim slu­ča­je­vi­ma i mre­na), na me­sti­ma s raz­li­či­tom du­bi­nom i pro­to­kom, tj. br­zi­nom vo­de, onih po­zi­ci­ja na ko­ji­ma ga mo­že­mo s ve­ćom iz­ve­sno­šću do­bi­ti ju­re­ći ga na ve­štač­ke mam­ce ima znat­no ma­nje i spe­ci­fič­nih su ka­rak­te­ri­sti­ka. Naj­i­zgled­ni­ji su de­lo­vi s ne­što br­žim to­kom, is­pod bra­na i oko stu­bo­va mo­sto­va, na reč­nim kri­vi­na­ma, uz špo­ro­ve, po­to­plje­na sta­bla i dru­ge ve­će pre­pre­ke od ko­jih se vo­da od­bi­ja (stva­ra­ju­ći br­zak) itd. Tu se prot­fi­ši u ja­ti­ma naj­če­šće po­zi­ci­o­ni­ra­ju ta­ko da bu­du u spo­ri­joj vo­di, ali sa­svim bli­zu li­ni­je nje­nog raz­dva­ja­nja od br­žeg to­ka, ka­ko bi uz mi­ni­ma­lan utro­šak ener­gi­je (tj. uz što ma­nje kre­ta­nja) zgra­bi­li sva­ki za­lo­gaj ko­ji ma­ti­ca no­si. Na ta­kvim po­zi­ci­ja­ma na­ma ko­ji lo­vi­mo na ve­štač­ke mam­ce na ru­ku ide to što ri­ba ne­ma mno­go vre­me­na da po­sma­tra po­ten­ci­jal­ni za­lo­gaj već ga ako je glad­na ne­ret­ko gra­bi bez okle­va­nja, što ni­je slu­čaj ta­mo gde je tok spor, pa sve što li­či na hra­nu du­go osta­je u vi­do­kru­gu i mo­že se bez žur­be »pro­u­či­ti« pre uzi­ma­nja.

DO­BA GO­DI­NE I DA­NA. Na ve­štač­ke mam­ce jaz se uglav­nom lo­vi od sre­di­ne pro­le­ća pa ne­gde do sre­di­ne je­se­ni, dok se u hlad­ni­jem de­lu se­zo­ne ret­ko hva­ta (slič­no je i sa lo­vom na pri­rod­ne mam­ce, ali na njih po pra­vi­lu poč­ne ne­što ra­ni­je da se ja­vlja a ka­sni­je pre­sta­je). Po oblač­nom vre­me­nu i u mut­noj vo­di uglav­nom se mo­že lo­vi­ti pre­ko ce­log da­na, a po sun­ča­nom i u bi­stroj vo­di naj­ve­će šan­se za ulov ima­će­mo u su­mrak i svi­ta­nje, te no­ću, ma­da ta­mo gde na­đe­mo ve­će ja­to glad­nih ja­zo­va mo­že­mo ima­ti uspe­ha i usred da­na. 

MAM­CI. Po­sled­njih go­di­na, ma­mac broj je­dan za prot­fi­ša su gla­vi­nja­re – si­li­kon­ske i me­tal­ne... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 638-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...