• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-665

Sadržaj broja 665

RI­BO­LOV BR. 665 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 19. JUNA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

MO­RA­VA SE UTI­ŠA­LA (O zloj sud­bi­ni jed­ne zna­čaj­ne re­ke i nje­nih pri­to­ka)

SEC­KA­NI ŠE­ĆE­RAC I ŽU­TA PRE­ZLA (Us­pe­šan ci­lja­ni lov plo­ti­ce u do­njem to­ku Sa­ve po­čet­kom ju­na)

KAD STA­NE – RI­BA JE! (Efi­ka­sno va­ra­li­ča­re­nje na či­stom te­re­nu u br­zoj vo­di)

NI TR­ZAJ NA CR­VE!? (Po­če­tak let­nje se­zo­ne ni­je po­kva­rio ape­ti­ti krup­ne ba­bu­ške, ali je pro­me­nio njen je­lov­nik)

MA­LI VO­BLE­RI ZA VE­LI­KE RI­BE (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov kle­na po­čet­kom ju­na na Ibru u Kra­lje­vu)

OD MNO­GO DO NI­MA­LO (Od­nos hra­ne i ze­mlje u pri­hra­na­ma za plo­vak i fi­der)

LEP­TIR UVEK I SVU­DA (Jed­no­stav­na kla­sič­na va­ra­li­ca odo­le­va vre­me­nu i tren­do­vi­ma)

I NA­MEN­SKI I BEZ PLA­NA (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast – Uni Cast va­ra­li­čar­ci, t.b. 5–28 i 18–42 g)

STO­TI­NE RI­BA ME­ĐU MI­LI­O­NI­MA LJU­DI (Iz­van­re­dan ri­bo­lov dve­ju atrak­tiv­nih mor­skih vr­sta na grad­skim te­re­ni­ma u To­ki­ju i Osa­ki)

ISTI ZA­BA­ČAJ A VE­ĆA DA­LJI­NA (Ple­te­ni­ca ni­je neo­p­hod­na u slo­bod­nom fi­der ri­bo­lo­vu na re­ci, ali mo­že ko­ri­sti­ti)

ŠA­RE­NI I HRA­NA I MAM­CI (Do­bro po­če­la se­zo­na lo­va ci­pri­ni­da na Zla­tar­skom je­ze­ru)

NA BA­BU­ŠKE IS­POD DR­VE­TA (Iz­u­zet­no us­pe­šan lov so­ma na fran­cu­skoj re­ci Od, ne­da­le­ko od Nar­bo­na)

NOĆ IZ NAJ­LEP­ŠIH SNO­VA (Raz­ne ver­zi­je udi­čar­skog ri­bo­lo­va ka­kav pri­želj­ku­je­mo)

MU­ŠI­CA I (UL) VA­RA­LI­ČA­RAC (Sve­stra­ni ri­bo­lo­vac lo­vi li­plje­na na neo­bi­čan na­čin

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 666 IZ­LA­ZI U PE­TAK 3. JULA 2026.

Pe­de­se­tak me­ta­ra od Bran­ko­vog mo­sta i tek ne­što vi­še od pr­vih zgra­da Be­o­gra­da na vo­di, u ur­ba­nom am­bi­jen­tu, na obali reke ko­ja je sve sa­mo ne či­sta, već ne­ko­li­ko ne­de­lja se na ma­lom pro­sto­ru ti­ska bar po dva­de­se­tak ri­bo­lo­va­ca, ko­ji ve­o­ma uspe­šno hva­ta­ju tol­sto­lo­bi­ka si­ste­mi­ma sa hra­ni­li­com, is­klju­či­vo na ku­gli­ce sti­ro­po­ra

Tolstolobikvelika

Do pre ne­ko­li­ko go­di­na, u Sr­bi­ji se tol­sto­lo­bik udi­com za usta hva­tao sa­mo slu­čaj­no, ka­da bi usi­sao ma­mac na­me­njen ne­koj dru­goj vr­sti, a ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca bi­la je ube­đe­na da se ta sna­žna ri­ba ko­ja mo­že da na­ra­ste i pre­ko 40 ki­lo­gra­ma, ci­lja­no mo­že lo­vi­ti sa­mo na ne­do­zvo­lje­ni na­čin, tzv. gra­bu­lja­njem. Me­đu­tim, za­hva­lju­ju­ći pre sve­ga na­šim se­ver­nim su­se­di­ma, Ma­đa­ri­ma, od­no­sno to­me što su ot­kri­li da je »bi­ka« mo­gu­će pri­ma­mi­ti hra­na­ma ko­je u vo­di pra­ve ma­glu i po­če­li da pra­ve i sa­da već le­gen­dar­ne Tec­hno­plank­ton ta­ble­te (ko­je se po­la­ko ota­pa­ju u vo­di) i si­ste­me za nji­ho­vu mon­ta­žu (naj­če­šće sa dve udi­ce), a po­tom i bra­šna­ste pri­hra­ne za ovu ri­bu, i kod nas se re­gu­lar­no pe­ca­nje tol­sto­lo­bi­ka i du­bin­skim me­to­dom i na plo­vak »pri­mi­lo«. Šta­vi­še, iz go­di­ne u go­di­nu upra­žnja­va ga sve vi­še ri­bo­lo­va­ca, jer ove vr­ste uve­ze­ne iz Azi­je ima sve vi­še, a bu­du­ći da je i bor­be­na i ja­ka, za­ni­mlji­vo ju je lo­vi­ti.

U PO­SLED­NJE DVE-TRI go­di­ne se za ci­lja­ni lov tol­sto­lo­bi­ka opre­de­lju­je i sve vi­še be­o­grad­skih pe­ca­ro­ša, ko­ji u pe­ri­o­di­ma ka­da ova ri­ba do­bro ra­di za­po­se­da­ju oba­le Sa­ve, pre­me­šta­ju­ći se ona­ko ka­ko se se­le ja­ta ili da­ni­ma pe­ca­ju­ći na istom me­stu i hva­ta­ju­ći od ne­ko­li­ko je­din­ki do vi­še de­se­ti­na ko­ma­da dnev­no, jer za ovu vr­stu, kao i za dru­ge aloh­to­ne, od 2009. go­di­ne ne­ma ni mi­ni­mal­ne me­re ni­ti ma ka­kvog ogra­ni­če­nja dnev­nog ulo­va ostva­re­nog na re­gu­la­ran na­čin.

Po­sled­njih da­na pred iz­la­zak ovog bro­ja tol­sto­lo­bik je iz­u­zet­no do­bro ra­dio uz de­snu oba­lu Sa­ve, ma­lo niz­vod­no od pr­vih za­vr­še­nih zgra­da »Be­o­gra­da na vo­di«, ma­nje od 100 m uz­vod­no od Bran­ko­vog mo­sta. Tu se za­to na de­lu oba­le du­gom ne vi­še od 40 m ti­ska­lo i po 15-20 ri­bo­lo­va­ca, ve­ći­nom sa po tri du­bin­ke (ne­ki, do­du­še i sa sa­mo jed­nim šta­pom), ko­ji su za­ba­ci­va­li je­dva de­se­tak me­ta­ra i hva­ta­li i po 30-40 kg ri­be za dan (a po­je­din­ci i vi­še). Svi ko­ri­ste šta­po­ve du­ge od 2,7 do oko 3,6 m, ve­li­ke te­ži­ne ba­ca­nja (i pre­ko 200 g), ja­ke ma­ši­ni­ce, te osnov­ni naj­lon de­blji­ne 0,30-0,50 mm. Na nje­ga na­vla­če ži­ča­nu hra­ni­li­cu (naj­če­šće »lu­be­ni­čar­ku«), u ko­ju uti­sku­ju po­za­ma­šnu ko­li­či­nu pri­ma­me na­pra­vlje­ne ta­ko da pra­vi be­li­ča­sti oblak u vo­di. Po­je­din­ci za osno­vu ko­ri­ste ne­ku od do­ma­ćih ku­pov­nih hra­na za tol­sto­lo­bi­ka, ko­joj do­da­ju mle­ko u pra­hu i gu­stin, a dru­gi me­ša­ju pre­zlu, fi­no mle­ve­no ku­ku­ru­zno ili pše­nič­no bra­šno, mle­ko u pra­hu i ne­ke dru­ge sa­stoj­ke, ne bi li im se pri­ma­ma po­la­ko ota­pa­la u vo­di i do­vla­či­la ri­bu bli­zu hra­ni­li­ce. Ti­me se po­ve­ća­va­ju iz­gle­di da ona, usi­sa­va­ju­ći mi­ri­snu i za nju pri­vlač­nu »ma­glu«, u usta uvu­če i na pred­vez dug je­dva 10 cm mon­ti­ra­nu udi­cu, naj­če­šće ve­li­či­ne 1 ili 2, ko­ju svi mam­če be­lim ili obo­je­nim ku­gli­ca­ma sti­ro­po­ra (ne­ki sta­vlja­ju sa­mo jed­nu, a dru­gi dve ili tri, ne­ret­ko raz­li­či­tih bo­ja) i osta­ve da vi­si ma­lo is­pod pri­ma­me ili je za­bo­du u nju (kao u me­tod-fi­de­ru) ... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 462-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...