• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Je­dan od glav­nih raz­lo­ga ras­tu­će po­pu­lar­no­sti fi­der teh­ni­ke je u nje­noj jed­no­stav­no­sti. Me­đu­tim, taj kva­li­tet mo­že ne­ke ri­bo­lov­ce uči­ni­ti ma­nje efi­ka­snim uko­li­ko po­ve­ru­ju da im je sve ja­sno, po­zna­to i da ne­ma na­či­na da bu­du uspe­šni­ji jer sve ra­de ka­ko tre­ba. Ovog pu­ta vam skre­će­mo pa­žnju na jed­nu va­žnu stvar na ko­ju mno­gi ne obra­ća­ju do­volj­no pa­žnje

Mno­gi po­čet­ni­ci u fi­der ri­bo­lo­vu, ali i ne­ki od onih ko­ji mi­sle da su o nje­mu već do­sta to­ga na­u­či­li, sma­tra­ju da je do­volj­no na­pu­ni­ti hra­ni­li­cu i za­ba­ci­ti je, te da se ri­ba po­sle to­ga sa­ma hva­ta na udi­cu pla­si­ra­nu bli­zu pri­ma­me. Me­đu­tim, ni­je ret­kost da ona na tu hra­nu ne re­a­gu­je ili da čak od mo­men­ta kad joj je po­nu­di­mo poč­ne sla­bi­je da uzi­ma mam­ce. Ako u tim si­tu­a­ci­ja­ma ne od­re­a­gu­je­mo pra­vo­vre­me­no i ade­kvat­no, mo­že se de­si­ti da sa­ti­ma uza­lud­no se­di­mo po­red vo­de i če­ka­mo da se vrh na­šeg šta­pa za­tre­se, pa će sva­ko ko ima ma­lo vi­še zna­nja i pri­me­nju­je mo­de­ran pri­stup pred­u­ze­ti ne­što da ri­bu pod­stak­ne na je­lo. U tom ni­zu mo­gu­ćih po­stu­pa­ka, naj­pre se, po pra­vi­lu, pri­be­ga­va pro­me­ni mam­ca, za­tim ve­li­či­ne udi­ce, du­ži­ne pred­ve­za, po­zi­ci­je ili tač­ke u ko­ju ma­mac pla­si­ra­mo u zo­ni hra­ni­li­šta ili u nje­go­voj ne­po­sred­noj bli­zi­ni. Ali mo­gu­će je još po­ne­što uči­ni­ti, a je­dan od even­tu­al­nih po­te­za na ko­ji mno­gi go­to­vo da uop­šte ne po­mi­šlja­ju je­ste pro­me­na na­či­na na ko­ji pu­ni­mo svo­ju hra­ni­li­cu!

hranilica-velika

UOBI­ČA­JE­NO SE HRA­NI­LI­CA PU­NI ili či­stom bra­šna­stom pri­hra­nom ili onom po­me­ša­nom sa od­re­đe­nom ko­li­či­nom ze­mlje (te­ške ili la­ke, za­vi­sno od to­ga na ka­kvoj vo­di pe­ca­mo i šta tim do­dat­kom že­li­mo da po­stig­ne­mo), a ne­ka­da i sa­mo ze­mljom; u sve tri va­ri­jan­te se pri­ma­mi mo­gu do­da­ti i ne­ke ži­ta­ri­ce, cr­vi, sec­ka­ne gli­ste ili dru­gi mam­ci. Ak­tiv­nost oda­bra­ne pri­hra­ne ko­ri­gu­je­mo sla­bi­jim ili ja­čim sti­ska­njem sa­dr­ža­ja pri pu­nje­nju, te pro­me­nom ti­pa hra­ni­li­ce ili nje­ne ve­li­či­ne, od­no­sno oda­bi­rom mo­de­la ko­me su ok­ca ili otvo­ri ve­ći ili pak ma­nji, itd., a isti efe­kat mo­že da­ti i do­dat­no vla­že­nje hra­ne ili osta­vlja­nje da se ma­lo vi­še osu­ši.

KO­RI­ŠĆE­NJE HRA­NI­LI­CA RAZ­LI­ČI­TIH ve­li­či­na je pr­vo če­mu tre­ba da pri­beg­ne­mo on­da ka­da pro­me­ne pri­stu­pa po­bro­ja­ne u uvo­du ne da­ju re­zul­ta­te. Kao i ve­ći­na tak­mi­ča­ra i ja za start­no pri­hra­nji­va­nje, na po­čet­ku pe­ca­nja, ko­ri­stim ve­će hra­ni­li­ce, a ako je po­treb­no s nji­ma i pe­cam u pr­vih po­la sa­ta – sat, pa po­tom pre­la­zim na ma­nje. Ali po­vre­me­no, po­sle ne­ko­li­ko sa­ti, do­hra­nju­jem ve­ćom hra­ni­li­com ili sa­svim pre­đem na nju uko­li­ko pro­ce­nim da će mi obil­ni­je pri­hra­nji­va­nje do­ne­ti ve­ći ulov. Iako to mno­gi­ma ve­ro­vat­no de­lu­je be­zna­čaj­no... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 479-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...