• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Kao re­la­tiv­no mla­da teh­ni­ka, fi­der još uvek do­no­si do­sta ino­va­ci­ja. Ne­ke od njih se ne pri­me i br­zo odu u za­bo­rav, ali ima i onih ko­je evi­dent­no po­ve­ća­va­ju efi­ka­snost ova­kvog na­či­na ri­bo­lo­va i olak­ša­va­ju pre­zen­ta­ci­ju. Hra­ni­li­ce za ri­bo­lov na ve­ćim ra­sto­ja­nji­ma bez ika­kve di­le­me spa­da­ju u ovu dru­gu gru­pu

hranilice

Hra­ni­li­ce kla­sič­nih ob­li­ka (ci­lin­drič­nog/okru­glog i ku­ti­ja­stog/»koc­ka­stog«), kod ko­jih je ote­ža­nje po­sta­vlje­no duž te­la, sa jed­ne stra­ne – ima­ju ogra­ni­če­ni do­met, tj. ni­su ide­al­ne ka­da tre­ba lo­vi­ti na ve­čim da­lji­na­ma. Po­go­to­vo se ma­njak aero­di­na­mič­no­sti od­ra­ža­va na do­met »koc­ka­stih« mo­de­la i na pre­ci­znost za­ba­ci­va­nja sa nji­ma. Okru­gle (valj­ka­ste, ci­lin­drič­ne) hra­ni­li­ce u ri­bo­lo­vu na da­lji­na­ma do če­tr­de­se­tak me­ta­ra ne pra­ve pro­ble­me, ali ka­da tre­ba za­ba­ci­ti na pre­ko 40-50 m, vi­di se da ni one za to ni­su ide­al­ne. A u slu­ča­ju da to­kom ri­bo­lo­va poč­ne da du­va boč­ni ili even­tu­al­no če­o­ni ve­tar, i sa jed­ni­ma i sa dru­gi­ma će bi­ti znat­no te­že po­sti­ći po­treb­nu da­lji­nu i pre­ci­znost ne­go po mir­nom vre­me­nu.

KON­STRUK­TO­RI HRA­NI­LI­CA su zbog svih po­me­nu­tih pro­ble­ma mo­di­fi­ko­va­li ci­lin­drič­ne hra­ni­li­ce ta­ko što su iz­me­sti­li olov­no ote­ža­nje i ume­sto duž te­la po­sta­vi­li ga ra­di­jal­no (ukrug), oko do­njeg de­la hra­ni­li­ce. Spu­šta­njem te­ži­šta po­stig­nut je si­me­tri­čan i aero­di­na­mi­čan ob­lik, sa ko­jim se znat­no lak­še po­sti­žu ve­će da­lji­ne i ostva­ru­je ve­li­ka pre­ci­znost. Te­sti­ra­nji­ma ko­je sam vr­šio pre ne­ko­li­ko go­di­na, ka­da su se po­ja­vi­le pr­ve do­ma­će da­le­ko­met­ne hra­ni­li­ce, utvr­dio sam da se istim pri­bo­rom i u istim uslo­vi­ma sa ta­kvim mo­de­lom mo­že za­ba­ci­ti 20-30 % da­lje ne­go sa kla­sič­nim. Naj­ve­ći do­ma­ći pro­iz­vo­đač AS iz Obre­nov­ca na­zvao je svo­je da­le­ko­met­ne »ka­ve­ze« ime­nom Dis­tan­ce (či­ta se »dis­tans«, a zna­či »da­lji­na«), ka­ko se uobi­ča­je­no na­zi­va­ju hra­ni­li­ce na­me­nje­ne za lov na ve­ćim ra­sto­ja­nji­ma. Taj mo­del po­me­nu­ta fir­ma da­nas ima u po­nu­di u če­ti­ri ve­li­či­ne (35x50 mm, 30x50 mm, 25x40 mm i 25x30 mm) i u tri raz­li­či­te te­ži­ne – 30, 40 i 50 g, a osim tih 12 mo­de­la na­me­nje­nih pe­ca­nju, od­sko­ra je u asor­ti­ma­nu i ve­li­ka Dis­tan­ce Spod hra­ni­li­ca za pri­hra­nji­va­nje, sa ote­ža­njem od 20 od­no­sno 30 g.

KO­RAK DA­LJE NA­PRA­VLJEN je ži­ča­nom hra­ni­li­com na­zva­nom Bul­let... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 478-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...