• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-664

Sadržaj broja 664

RI­BO­LOV BR. 664 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 5. JUNA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SO­MOV­SKO LU­DI­LO! (Pot­pu­no neo­če­ki­van raz­voj do­ga­đa­ja na po­pu­lar­nom ša­ran­skom re­vi­ru)

GLI­STA I CRV U VE­LI­KOJ TRA­VI (Zah­tev­no pe­ca­nje ba­bu­ške pred kraj ma­ja na Gru­žan­skom je­ze­ru)

JED­NO ZRN­CE NA SIT­NOJ UDI­CI ( Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov na fi­ni pri­bor)

POP-APO­VI 7, CR­VI­ĆI 0! (Fi­de­ra­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Je­grič­ke kod Si­ri­ga)

NA »MA­GLU« BEZ MI­RI­SA (Po­če­la se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka na »teh­no­plank­ton ta­ble­te« na DTD ka­na­lu)

ANA­NAS LOV­NI­JI OD ME­SA!? (Re­cept za uspe­šno pe­ca­nje ta­mi­ške be­le ri­be na fi­der pred kraj pro­le­ća)

KLA­SI­KA NA MO­DE­RAN NA­ČIN (Pro­ve­re­no na vo­di: Dva Last Cast šta­pa iz Stre­am Cast se­ri­je)

... I NA KRA­JU BAS! (Mi­ni re­por­ta­ža: Pr­vi put s ri­bo­ču­va­rom na pe­ca­nje)

KAD VE­LI­KE RI­BE NON-STOP UDA­RA­JU (Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov ba­ka­la­ra, po­la­ka i ha­li­bu­ta u oko­li­ni Lo­fot­skog ar­hi­pe­la­ga u Nor­ve­škoj)

MA­LI MAM­CI ZA VE­LI­KOG BOR­CA (Ci­lja­ni lov prot­fi­ša na va­ra­li­ce i ve­štač­ke mu­ši­ce)

NA ZA­ČI­NJE­NU PI­LE­TI­NU (Mor­ski ri­bo­lov za kon­ti­nen­tal­ce: Lov ora­de sa oba­le)

BROJ­NI TAK­MI­ČA­RI, DO­BRI ULO­VI (12. Pro­leć­ni kup OSR Mla­di­ca iz Ba­ji­ne Ba­šte na je­ze­ru Pe­ru­ćac)

IZ­GLE­DA ČUD­NO ALI SJAJ­NO LO­VI (Ma­la ško­la prid­ne­nog mor­skog ri­bo­lo­va: Ka­ko na­pra­vi­ti sa­vr­šen pred­vez)

SOM AK­TIV­NI­JI OD ŠTU­KE!? (Ma­lo de­ša­va­nja na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne na Vla­sin­skom je­ze­ru)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­LOG

IZ SVE­TA

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ra­de­to­vi ba­so­vi

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 665 IZ­LA­ZI U PE­TAK 19. JUNA 2026.

Sve ma­nji broj ri­bo­lo­vač­kih rad­nji u ko­ji­ma se mo­že pre ku­po­vi­ne po­gle­da­ti ši­rok asor­ti­man pri­bo­ra i opre­me, ali i do­bi­ti do­bar sa­vet od kom­pe­tent­nog pro­dav­ca, či­ni da pe­ca­ro­ši, po­go­to­vo po­čet­ni­ci i ne­do­volj­no is­ku­sni, lu­ta­ju i gre­še pri iz­bo­ru ra­znih stva­ri, pa i ma­ši­ni­ca za raz­ličite vi­do­ve mo­der­nog pe­ca­nja sa hra­ni­li­com

Po­čet­ni­ci se ve­o­ma če­sto na­la­ze u ve­li­koj di­le­mi ka­da na­ba­vlja­ju pr­vu ma­ši­ni­cu za ri­bo­lov hra­ni­li­com. Pod uti­ca­jem mo­der­nog agre­siv­nog mar­ke­tin­ga, ali i ra­znih po­gre­šnih pre­po­ru­ka ne­do­volj­no upu­će­nih ko­le­ga ili pak tr­go­va­ca (ko­ji­ma, ru­ku na sr­ce, ni­je uvek la­ko da bu­du objek­tiv­ni u od­no­su na svo­ju i tu­đu ro­bu, a mno­gi na­pro­sto ni­su do­volj­no upu­će­ni u ma­te­ri­ju), de­ša­va se da ne­do­volj­no is­ku­sni fi­de­ra­ši ili oni ko­ji tek na­me­ra­va­ju da poč­nu da pe­ca­ju ovom po­pu­lar­nom teh­ni­kom na­pra­ve pot­pu­no po­gre­šan iz­bor. A mo­gu­će ga je iz­be­ći...

Masinica

VE­LI­ČI­NA ma­ši­ni­ce je pr­vo na šta tre­ba obra­ti­ti pa­žnju pri­li­kom ku­po­vi­ne. Naj­če­šće se u fi­der ri­bo­lo­vu upo­tre­blja­va­ju ma­ši­ni­ce ve­li­či­ne od 3.000 do 6.000 po Shi­ma­nu (ove pr­ve te­ške su tri­sto­ti­nak gra­ma i ima­ju stan­dard­nu špul­nu ka­pa­ci­te­ta oko 100m/0,30 mm, dok dru­ge pri­ma­ju oko 200m/0,30 mm i te­ži­na im je 400-500 g, za­vi­sno od mo­de­la, pro­iz­vo­đa­ča i upo­tre­blje­nog ma­te­ri­ja­la). Po­čet­ni­ci­ma skre­ćem pa­žnju na či­nje­ni­cu da se ozna­ke raz­li­ku­ju od fir­me do fir­me, pa re­ci­mo Da­i­wa če­kr­ci istih ozna­ka ima­ju znat­no ve­ći ka­pa­ci­tet (i te­ži­nu), a ima i do­sta rob­nih mar­ki kod ko­jih su ve­li­či­ne ozna­če­ne u dvo­ci­fre­nim ili tro­ci­fre­nim bro­je­vi­ma, pa se pri po­ru­či­va­nju pre­ko in­ter­ne­ta ili bi­ra­nju u pro­dav­ni­ci ne vre­di osla­nja­ti sa­mo na ozna­ku, već tre­ba po­gle­da­ti ko­li­ko naj­lo­na sta­je na ka­lem i ko­li­ko je ma­ši­ni­ca te­ška.

Za­vi­sno od vi­da fi­de­ra, od­no­sno od ka­rak­te­ri­sti­ka te­re­na i kon­kret­ne si­tu­a­ci­je, ma­ši­ni­ca od­re­đe­ne ve­li­či­ne mo­že bi­ti zgod­ni­ja od osta­lih, a ona ne­ke dru­ge – prak­tič­no ne­u­po­tre­blji­va. Pre­vi­še je raz­li­či­tih mo­guć­no­sti da bi­smo ih mo­gli sve po­bro­ja­ti, ali na­čel­no stva­ri sto­je ova­ko – za lak­še va­ri­jan­te, tj. za pe­ca­nje na ma­nje zah­tev­nim te­re­ni­ma (na sta­ja­ćoj ili sa­svim spo­roj te­ku­ćoj vo­di, na da­lji­ni do 40 m, uz ko­ri­šće­nje lak­ših hra­ni­li­ca – do 40 g) lo­ve sit­ni­ja i sred­nje krup­na ri­ba, ko­ri­ste se fi­ni­ji šta­po­vi (ma­nje t.b.), za ko­je su pra­vi iz­bor ma­ši­ni­ce ve­li­či­ne 3.000-4.000 (po Shi­ma­nu). Ve­će ma­ši­ni­ce od tih se mo­gu, na­rav­no, ko­ri­sti­ti, ali su one pre­vi­še te­ške (bli­zu 600 g ili čak ne­što vi­še ima­ju mo­de­li sred­nje kla­se u ve­li­či­ni 6.000), što vo­di pre­ve­li­kom op­te­re­ći­va­nju ru­ke i br­žem uma­ra­nju ri­bo­lov­ca, pa i ne­pre­ci­zni­jem pe­ca­nju, spo­ri­jem re­a­go­va­nju itd. S dru­ge stra­ne, sa su­vi­še ma­lom ma­ši­ni­com ote­ža­no je za­ba­ci­va­nje na ve­ću da­lji­nu, a i znat­no je spo­ri­je na­mo­ta­va­nje naj­lo­na, što ne­ka­da mo­že da bu­de klju­čan fak­tor efi­ka­sno­sti.

Zah­tev­ni vi­do­vi fi­de­ra, kao što su lov na ve­li­kim re­ka­ma i ve­ćim da­lji­na­ma, ko­ri­šće­nje hra­ni­li­ca te­žih od 40 g, lov krup­ni­je ri­be, kao i pe­ca­nje me­tod va­ri­jan­tom, uslo­vlja­va­ju i upo­tre­bu ro­bu­sni­jih ma­ši­ni­ca. To su uglav­nom lak­še »ša­ran­ske« ma­ši­ni­ce, ve­li­či­ne 5.000-6.000. Nji­ho­va glav­na ka­rak­te­ri­sti­ka je da ima­ju ve­li­ku špul­nu, ko­ja omo­gu­ća­va pla­si­ra­nje si­ste­ma na ve­će da­lji­ne, uz ma­nji na­por, te ve­ću br­zi­nu na­mo­ta­va­nja naj­lo­na.

KOČ­NI­CA JE SLE­DE­ĆE o če­mu tre­ba po­ve­sti ra­ču­na... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 468-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...