• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-638

Sadržaj broja 638

RI­BO­LOV BR. 638 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VE­ĆI MAM­CI, KRA­ĆE PA­U­ZE (Re­cept za uspe­šno va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na sta­ja­ći­ca­ma sre­di­nom pro­le­ća)

OD NER­VNOG SLO­MA DO NE­ZA­BO­RA­VA (Maj­sko plov­ka­re­nje krup­ne ba­bu­ške u Pan­če­vač­kom ri­tu)

NE­U­MOR­NO U DVE TAČ­KE (Da­le­ko­met­no ju­tar­nje fi­de­ri­sa­nje na Gru­žan­skom je­ze­ru)

ZE­NIČ­KO-MA­KE­DON­SKI PA­TENT (O ne­u­o­bi­ča­je­noj po­stav­ci dr­ža­ča ma­ši­ni­ce kod plov­ka­ro­ških šta­po­va)

NIZ PRE­LI­VE I VI­RO­VE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje tol­sto­lo­bi­ka na mi­kro-ka­ši­ke)

DAJ ŠTA DAŠ! (Po­tra­ga za ba­bu­škom na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na na Ta­mi­šu)

PO­SLED­NJA ŠAN­SA ILI DO­BRA IMI­TA­CI­JA (Za­što smuđ ne­kad na­pa­da sa­mo si­li­kon­ce s »pre­te­škom« gla­vom)

I SO­MO­VI I ŠA­RA­NI (Pr­vi deo pro­leć­ne se­zo­ne na Pou, kod me­sta Izo­la Se­ra­fi­ni)

MA­LI MAN­GO U OBLA­KU (Lov ba­bu­ške me­tod-fi­der pri­stu­pom na Bo­su­tu u Mo­ro­vi­ću)

SNA­ŽNI UDA­RAČ MA­LIH USTA (Pra­vo vre­me za lov prot­fi­ša na ve­štač­ke mam­ce na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

NI­ŠTA BEZ UPOR­NO­STI (Se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka u ju­žnom Ba­na­tu se za­huk­ta­va sa za­ka­šnje­njem)

RA­ZNA ME­STA I VRE­ME­NA (Slab rad smu­đa na Du­na­vu kod Sme­de­re­va)

NOĆ JE KRAT­KA KAD UŠA­TA RA­DI (Če­ti­ri teh­ni­ke lo­va jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

BEZ SUN­CA – RAJ! (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje krup­ne ri­be me­tod pri­stu­pom na je­ze­ru Carp Dre­am)

STALNE RUBRIKE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (X): Ima li re­še­nja kad ne­ma uda­ra­ca?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IX): Bo­lo­nje­ze – teh­ni­ka po­čet­ni­ka i ve­le­maj­sto­ra

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 639 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. JUNA 2025.

Sve ma­nji broj ri­bo­lo­vač­kih rad­nji u ko­ji­ma se mo­že pre ku­po­vi­ne po­gle­da­ti ši­rok asor­ti­man pri­bo­ra i opre­me, ali i do­bi­ti do­bar sa­vet od kom­pe­tent­nog pro­dav­ca, či­ni da pe­ca­ro­ši, po­go­to­vo po­čet­ni­ci i ne­do­volj­no is­ku­sni, lu­ta­ju i gre­še pri iz­bo­ru ra­znih stva­ri, pa i ma­ši­ni­ca za raz­ličite vi­do­ve mo­der­nog pe­ca­nja sa hra­ni­li­com

Po­čet­ni­ci se ve­o­ma če­sto na­la­ze u ve­li­koj di­le­mi ka­da na­ba­vlja­ju pr­vu ma­ši­ni­cu za ri­bo­lov hra­ni­li­com. Pod uti­ca­jem mo­der­nog agre­siv­nog mar­ke­tin­ga, ali i ra­znih po­gre­šnih pre­po­ru­ka ne­do­volj­no upu­će­nih ko­le­ga ili pak tr­go­va­ca (ko­ji­ma, ru­ku na sr­ce, ni­je uvek la­ko da bu­du objek­tiv­ni u od­no­su na svo­ju i tu­đu ro­bu, a mno­gi na­pro­sto ni­su do­volj­no upu­će­ni u ma­te­ri­ju), de­ša­va se da ne­do­volj­no is­ku­sni fi­de­ra­ši ili oni ko­ji tek na­me­ra­va­ju da poč­nu da pe­ca­ju ovom po­pu­lar­nom teh­ni­kom na­pra­ve pot­pu­no po­gre­šan iz­bor. A mo­gu­će ga je iz­be­ći...

Masinica

VE­LI­ČI­NA ma­ši­ni­ce je pr­vo na šta tre­ba obra­ti­ti pa­žnju pri­li­kom ku­po­vi­ne. Naj­če­šće se u fi­der ri­bo­lo­vu upo­tre­blja­va­ju ma­ši­ni­ce ve­li­či­ne od 3.000 do 6.000 po Shi­ma­nu (ove pr­ve te­ške su tri­sto­ti­nak gra­ma i ima­ju stan­dard­nu špul­nu ka­pa­ci­te­ta oko 100m/0,30 mm, dok dru­ge pri­ma­ju oko 200m/0,30 mm i te­ži­na im je 400-500 g, za­vi­sno od mo­de­la, pro­iz­vo­đa­ča i upo­tre­blje­nog ma­te­ri­ja­la). Po­čet­ni­ci­ma skre­ćem pa­žnju na či­nje­ni­cu da se ozna­ke raz­li­ku­ju od fir­me do fir­me, pa re­ci­mo Da­i­wa če­kr­ci istih ozna­ka ima­ju znat­no ve­ći ka­pa­ci­tet (i te­ži­nu), a ima i do­sta rob­nih mar­ki kod ko­jih su ve­li­či­ne ozna­če­ne u dvo­ci­fre­nim ili tro­ci­fre­nim bro­je­vi­ma, pa se pri po­ru­či­va­nju pre­ko in­ter­ne­ta ili bi­ra­nju u pro­dav­ni­ci ne vre­di osla­nja­ti sa­mo na ozna­ku, već tre­ba po­gle­da­ti ko­li­ko naj­lo­na sta­je na ka­lem i ko­li­ko je ma­ši­ni­ca te­ška.

Za­vi­sno od vi­da fi­de­ra, od­no­sno od ka­rak­te­ri­sti­ka te­re­na i kon­kret­ne si­tu­a­ci­je, ma­ši­ni­ca od­re­đe­ne ve­li­či­ne mo­že bi­ti zgod­ni­ja od osta­lih, a ona ne­ke dru­ge – prak­tič­no ne­u­po­tre­blji­va. Pre­vi­še je raz­li­či­tih mo­guć­no­sti da bi­smo ih mo­gli sve po­bro­ja­ti, ali na­čel­no stva­ri sto­je ova­ko – za lak­še va­ri­jan­te, tj. za pe­ca­nje na ma­nje zah­tev­nim te­re­ni­ma (na sta­ja­ćoj ili sa­svim spo­roj te­ku­ćoj vo­di, na da­lji­ni do 40 m, uz ko­ri­šće­nje lak­ših hra­ni­li­ca – do 40 g) lo­ve sit­ni­ja i sred­nje krup­na ri­ba, ko­ri­ste se fi­ni­ji šta­po­vi (ma­nje t.b.), za ko­je su pra­vi iz­bor ma­ši­ni­ce ve­li­či­ne 3.000-4.000 (po Shi­ma­nu). Ve­će ma­ši­ni­ce od tih se mo­gu, na­rav­no, ko­ri­sti­ti, ali su one pre­vi­še te­ške (bli­zu 600 g ili čak ne­što vi­še ima­ju mo­de­li sred­nje kla­se u ve­li­či­ni 6.000), što vo­di pre­ve­li­kom op­te­re­ći­va­nju ru­ke i br­žem uma­ra­nju ri­bo­lov­ca, pa i ne­pre­ci­zni­jem pe­ca­nju, spo­ri­jem re­a­go­va­nju itd. S dru­ge stra­ne, sa su­vi­še ma­lom ma­ši­ni­com ote­ža­no je za­ba­ci­va­nje na ve­ću da­lji­nu, a i znat­no je spo­ri­je na­mo­ta­va­nje naj­lo­na, što ne­ka­da mo­že da bu­de klju­čan fak­tor efi­ka­sno­sti.

Zah­tev­ni vi­do­vi fi­de­ra, kao što su lov na ve­li­kim re­ka­ma i ve­ćim da­lji­na­ma, ko­ri­šće­nje hra­ni­li­ca te­žih od 40 g, lov krup­ni­je ri­be, kao i pe­ca­nje me­tod va­ri­jan­tom, uslo­vlja­va­ju i upo­tre­bu ro­bu­sni­jih ma­ši­ni­ca. To su uglav­nom lak­še »ša­ran­ske« ma­ši­ni­ce, ve­li­či­ne 5.000-6.000. Nji­ho­va glav­na ka­rak­te­ri­sti­ka je da ima­ju ve­li­ku špul­nu, ko­ja omo­gu­ća­va pla­si­ra­nje si­ste­ma na ve­će da­lji­ne, uz ma­nji na­por, te ve­ću br­zi­nu na­mo­ta­va­nja naj­lo­na.

KOČ­NI­CA JE SLE­DE­ĆE o če­mu tre­ba po­ve­sti ra­ču­na... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 468-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...