• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

Če­sto se mo­že ču­ti ka­ko su u ri­bo­lo­vu naj­jed­no­stav­ni­ja re­še­nja naj­bo­lja. To, me­đu­tim, ni­je baš uvek tač­no, bar ne u pot­pu­no­sti. Je­dan od iz­u­ze­ta­ka od tog pra­vi­la su si­ste­mi sa fi­der gu­mom, ko­ji su bez sum­nje za lov krup­ni­je ri­be fi­nim si­ste­mi­ma bo­lji od onih bez nje. U ovom tek­stu sa­zna­će­te zbog če­ga su još do­bri i ko­je va­ri­jan­te po­sto­je.

 Kao i u svim osta­lim ri­bo­lov­nim teh­ni­ka­ma, i u fi­de­ru je amor­ti­za­ci­ja tr­za­ja ri­be pri udar­cu i to­kom za­ma­ra­nja je­dan od ključ­nih fak­to­ra efi­ka­snog pe­ca­nja. Ve­o­ma je va­žno da pri­bor bu­de uskla­đen ta­ko da ade­kvat­no pri­mi naj­pre pr­vi kon­takt upe­ca­ne ri­be sa si­ste­mom, a po­tom i sva­ki po­ku­šaj be­ga za vre­me bor­be tj. pri­vla­če­nja. Lo­ša amor­ti­za­ci­ja mo­že bi­ti uzrok ra­znih pro­ble­ma – spa­da­nja ri­be sa udi­ce, pu­ca­nja udi­ce ili pred­ve­za, ki­da­nja osnov­nog naj­lo­na, a neo­pre­znim i ma­nje is­ku­snim ko­le­ga­ma, sa ne­a­de­kvat­no uskla­đe­nim pri­bo­rom, mo­že na­pra­vi­ti i ve­ću šte­tu, u vi­du po­lo­mlje­nog šta­pa ili ošte­će­ne ma­ši­ni­ce.

Fiderguma

NA AMOR­TI­ZA­CI­JU PRE SVE­GA uti­ču ka­rak­te­ri­sti­ke šta­pa. Sa­svim je lo­gič­no da me­ki (pa­ra­bo­lič­ni) šta­po­vi bo­lje iz­la­ze na kraj sa iz­ne­nad­nim ve­ćim op­te­re­će­nji­ma, dok su oni oštri i kru­ti u to­me lo­ši­ji. Sle­de­ći bi­tan fak­tor je pra­vil­na po­de­še­nost koč­ni­ce (dri­la) na ma­ši­ni­ci i nje­nog rav­no­mer­nog ra­da pod raz­li­či­tim op­te­re­će­nji­ma. Neo­p­hod­no je da se ka­lem okre­će una­zad, tj. da ot­pu­šta stru­nu uz ta­kav ot­por da za­ma­ra za­ka­če­nu ri­bu, ali da pri tom stru­na i osta­tak si­ste­ma ne bu­du pre­op­te­re­će­ni (što bi re­zul­ti­ra­lo po­pu­šta­njem ne­kog de­la pri­bo­ra – udi­ce, pred­ve­za, osnov­ne stru­ne, šta­pa ili če­kr­ka). Po­go­to­vo je u fi­de­ru va­žno da amor­ti­za­ci­ja bu­de do­bra, jer se uglav­nom ko­ri­ste to­nu­ći naj­lo­ni i stru­ne, ko­je od­li­ku­je mi­ni­mal­na is­te­glji­vost, neo­p­hod­na ra­di što bo­lje sig­na­li­za­ci­je (tj. uoča­va­nja tr­za­ja i kon­ta­ka­ta si­ste­ma sa pod­lo­gom ili pre­pre­ka­ma). Uz to, am­bi­ci­o­zni fi­de­ra­ši stal­no te­že upo­tre­bi što fi­ni­jih si­ste­ma, jer ovi znat­no do­pri­no­se efi­ka­sno­sti ri­bo­lo­va, po­go­to­vo u uslo­vi­ma sla­be ak­tiv­no­sti ri­be, a to je on­da do­dat­ni raz­log da se tra­ži što bo­lji na­čin amor­ti­za­ci­je op­te­re­će­nja.

FI­DER GU­ME (na en­gle­skom »fe­e­der gum« ili »po­wer gum«) do­dat­ni su ele­ment si­ste­ma, ko­ji pri­li­kom for­mi­ra­nja mon­ta­že mo­že da na­dok­na­di tj. ubla­ži sve go­re­po­me­nu­te ne­do­stat­ke pri­bo­ra i gre­ške ri­bo­lov­ca. Vr­lo če­sto se ko­ri­ste, a naj­vi­še ih upo­tre­blja­va­ju ri­bo­lov­ci ko­ji idu na krup­nu ri­bu i oni ko­ji pe­ca­ju fi­nim pri­bo­rom i si­ste­mi­ma u si­tu­a­ci­ja­ma u ko­ji­ma je mo­gu­će i ja­vlja­nje ve­ćih ili ka­pi­tal­nih je­din­ki... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 446-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...