• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-610

Sadržaj broja 610

RI­BO­LOV BR. 610 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 10. MAJA A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

ZA­ŠTO JE TO­LI­KO TE­ŠKO? (O ter­mi­ni­ma lo­vo­sta­ja ko­je pri­ro­da odav­no ne pri­zna­je)

ŠTA, KA­KO, ČI­ME I GDE LO­VI­TI U PR­VOJ PO­LO­VI­NI MA­JA (Gra­blji­vi­ca i mir­na ri­ba me­se­ca; Po­ten­ci­jal­no iz­ne­na­đe­nje; Re­kvi­zit me­se­ca; Džo­ker ma­mac; Va­ra­li­ca me­se­ca)

VE­LI­KI PLO­VAK I DVA ZR­NA ŽI­TA (Pro­leć­no pe­ca­nje ba­bu­ške na­kon uspe­šne bor­be s do­sad­nom sit­nu­ri­jom)

»MAČ­KA OD STA­RE KA­PI­JE« (Ve­o­ma efi­ka­sno a prak­tič­no bes­plat­no po­ma­ga­lo za ukla­nja­nje tra­ve sa ri­bo­lov­nog me­sta)

PO UKU­SU RI­BE ILI RI­BO­LOV­CA (Šta tre­ba ima­ti u vi­du da bi se u ovom pe­ri­o­du fi­der teh­ni­kom uspe­šno pe­ca­la ba­bu­ška)

OD DR­ŽA­ČA DO FU­TRO­LE (Felj­ton: Sve što tre­ba da zna­te o mo­der­nom fi­der ri­bo­lo­vu – XI deo – Pra­te­ća opre­ma)

TVI­ČI­JA­DA ZA PAM­ĆE­NJE (Po­če­tak štu­ka­ro­ške se­zo­ne na Vla­sin­skom je­ze­ru)

UL­TRA­SPO­RO MI­KRO­DŽI­GO­VA­NJE (Efi­ka­san a ne­u­o­bi­ča­jen pri­stup: Lov kle­na na ma­le si­li­kon­ce)

POD­NE BO­LJE OD JU­TRA (Neo­če­ki­va­no do­bar rad štu­ke na ma­le va­ra­li­ce na Sa­vi kod Obre­nov­ca)

IMA NE­KA TAN­KA CR­TA (Ka­ko da ri­bo­lo­vac bu­de za ko­rak is­pred svo­je lo­vi­ne)

VAM­PIR ZA DU­NAV­SKOG »BR­KU« (Dru­ga po­lo­vi­na apri­la do­ne­la le­pe ulo­ve so­ma)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Lič­ni re­kord na ka­ši­ku; Tro­fej na »plo­per«; Ori­jaš na bo­dor­ku; Mepps za so­ma; Vik­to­rov ka­pi­ta­lac; Vra­ćen kru­pan som

PI­TAJ­TE STRUČ­NJA­KE: Ci­lja­no na šlji­va­ra; Kop­ča ili fi­der link; Bo­ja naj­lo­na

IZ­LOG

IZ SVE­TA

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Po­ja­ča­ni čvor za udi­cu

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Ku­la, Bač­ka Pa­lan­ka, Bač­ki Pe­tro­vac i oko­li­na, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, To­ma­še­vac, Idvor, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, NP Đer­dap, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 611 IZ­LA­ZI U PE­TAK 24. MAJA

De­ce­ni­ja­ma su ri­bo­lov­ci iz SSSR-a uspe­šno lo­vi­li gra­blji­vi­ce na gru­bo na­pra­vlje­ne i uglav­nom ne­ve­što obo­je­ne ri­bo­li­ke va­ra­li­ce, ko­je su najčešće sa­mi is­kra­ja­li, od obič­nog sun­đe­ra. U ostat­ku sve­ta je efi­ka­snost ta­kvih ve­štač­kih ma­ma­ca, ko­ji deluju ne­u­gled­no a pri po­vla­če­nju ne pro­iz­vo­de uoč­lji­vu vi­bra­ci­ju, tu­ma­če­na ve­li­kim bo­gat­stvom vo­da na ko­ji­ma se na njih peca. Me­đu­tim, odav­no je po­sta­lo ja­sno da po­ro­lon­ke da­ju ri­bu i ta­mo gde je ne­ma mno­go, pa se sve vi­še ko­ri­ste ši­rom sve­ta, a odsko­ra i kod nas

porolonka

U žar­go­nu, ru­ske re­či »po­ro­lon« i »po­ro­lon­ka« ozna­ča­va­ju sve što je od sun­đe­ra, pa i va­ra­li­ce od tog ma­te­ri­ja­la, ko­je su ri­bo­li­kog ob­li­ka, če­sto vr­lo gru­bo iz­re­za­ne, a po­tom mon­ti­ra­ne na dvo­kra­ku ili tro­kra­ku udi­cu. Ona je la­ba­vom ve­zom spo­je­na sa okru­glim olov­nim ote­ža­njem, ko­je se zo­ve »če­bu­ra­ška«, a kroz ko­je pro­la­zi ži­ča­ni no­sač, tj. kop­ča, pre­ko ko­je se va­ra­li­ca i ote­ža­nje mo­gu vr­lo la­ko i br­zo za­me­ni­ti. To re­še­nje na­sta­lo je iz ne­vo­lje, zbog vi­še­de­ce­nij­ske osku­di­ce in­du­strij­ski pra­vlje­nih va­ra­li­ca u So­vjet­skom Sa­ve­zu i nji­ho­ve vi­so­ke ce­ne, ali je br­zo bi­lo vr­lo ma­sov­no pri­hva­će­no, jer su na gru­bo ob­li­ko­va­ne ve­štač­ke mam­ce, na­pra­vlje­ne čak i od sta­rog i iz­ble­de­log sun­đe­ra, me­se­ci­ma i go­di­na­ma ko­ri­šće­nog u do­ma­ćin­stvi­ma, lo­vlje­ne bez­broj­ne štu­ke, smu­đe­vi, ban­da­ri, pa­strm­ke, taj­me­ni... jed­na­ko uspe­šno kao na ma ko­je ku­pov­ne va­ra­li­ce, a ne­ret­ko i uspe­šni­je.

Kao i sve dru­ge va­ra­li­ce, i po­ro­lon­ke su s vre­me­nom po­sta­ja­le lep­še i do­bi­ja­le sve vi­še de­ta­lja. Ri­bo­lov­ci i oni ko­ji su ih pra­vi­li za pro­da­ju po­če­li su da ih bo­je, da is­pra­vlja­ju ne­rav­ni­ne (naj­če­šće na pla­me­nu), a pro­iz­vod­nja je ubr­za­na i po­jed­no­sta­vlje­na ka­da su se po­ja­vi­li ka­lu­pi sa le­ži­štem ri­bo­li­kog ob­li­ka, u ko­je se ko­mad sun­đe­ra uba­ci, pa se on­da sve za­jed­no za­gre­je i na­kon hla­đe­nja se va­ra­li­ca iz­re­že po ob­li­ku do­bi­je­nom po va­đe­nju iz mo­dle. Iz­ra­da po­ro­lon­ki gre­ja­njem u ka­lu­pu ukru­ću­je va­ra­li­cu, ko­ja iona­ko ne­ma na­ro­či­to ži­va­han rad, pa su ta­ko do­bi­je­ni mo­de­li po­god­ni­ji za br­ži reč­ni tok, kao i za pe­ri­o­de »cu­ga«, od­no­sno po­ja­ča­ne ak­tiv­no­sti gra­blji­vi­ca, u ko­ji­ma one na­sr­ću na br­zo vo­đe­ne mam­ce. U je­se­njem i zim­skom pe­ri­o­du gra­blji­vi­ce tra­že krup­ni­je za­lo­ga­je uz što ma­nje tr­ke i utro­še­ne ener­gi­je, pa će upra­vo ruč­no i bez ka­lu­pa (gru­bo) iz­re­za­ni sun­đe­ra­sti »še­do­vi« bi­ti u pred­no­sti nad oni­ma iz mo­dle.

VA­ŽNA KA­RAK­TE­RI­STI­KA po­ro­lon­ki je da su u su­vom sta­nju ne­u­po­re­di­vo lak­še od svih dru­gih va­ra­li­ca slič­nih di­men­zi­ja (te­ži­na sun­đe­ra­ste ri­be du­ge od 9 do 12 cm iz­no­si oko dva gra­ma), a ka­da se na­pi­ju vo­de po­sta­ju vi­še­stru­ko te­že, pa se mo­gu da­le­ko za­ba­ci­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 442-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...