• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Jed­na od naj­ve­ćih raz­li­ka iz­me­đu ne­u­spe­šnog i uspe­šnog va­ra­li­ča­ra ogle­da se u na­či­nu na ko­ji pre­da­to­ri­ma nu­de ve­štač­ki ma­mac. Pr­vi to ra­di ne zna­ju­ći ni gde mu se va­ra­li­ca tač­no na­la­zi ni­ti ka­ko se po­na­ša, dok je dru­gi u ne­pre­kid­nom kon­tak­tu sa njom i u sta­nju je da u jed­nom za­ba­ča­ju pre­tra­ži ne­ko­li­ko slo­je­va vo­de i pro­me­ni ne­ko­li­ko pre­zen­ta­ci­ja tra­že­ći do­bit­nu kom­bi­na­ci­ju

smuđJe­dan od ključ­nih pred­u­slo­va uspe­ha u lo­vu smu­đa (i dru­gih gra­blji­vi­ca) ve­štač­kim mam­ci­ma je­ste da va­ra­li­ca u bli­zi­nu ri­be bu­de do­ve­de­na na na­čin ko­ji će pre­da­to­ru stvo­ri­ti ilu­zi­ju o la­kom i bes­po­moć­nom ple­nu i pod­sta­ći ga na na­pad. U ko­joj me­ri će pre­zen­ta­ci­ja bi­ti efi­ka­sna za­vi­si od iz­gle­da va­ra­li­ce u da­tom okru­že­nju i od to­ga ka­ko je pri­vu­če­na u zo­nu na­pa­da (tj. u vid­no po­lje smu­đa) i iz­ve­de­na iz nje.

Reč »va­ra­li­ča­re­nje« uka­zu­je da je to na­čin pe­ca­nja ko­jim va­ra­mo ri­bu, stva­ra­ju­ći joj uti­sak da je ve­štač­ki ma­mac za­pra­vo živ stvor ko­ji spa­da u nje­nu pri­rod­nu hra­nu, i to va­lja ima­ti na umu to­kom ri­bo­lo­va. Va­ra­li­ca tre­ba da bu­de uoč­lji­va i da vi­bra­ci­jom i kre­ta­njem u oče­ki­va­nom prav­cu imi­ti­ra pri­rod­no po­na­ša­nje ri­bi­ce iz­dvo­je­ne iz ja­ta, ko­ja je za gra­blji­vi­cu ja­sno de­fi­ni­san plen. S ob­zi­rom na to da joj ne­do­sta­ju mi­ris i ukus, te da su joj iz­gled i kre­ta­nje sa­mo slič­ni pri­rod­nim (če­sto ni­ti iz­gle­da kao ri­bi­ca ni­ti se ta­ko kre­će), ce­lu »pred­sta­vu« tre­ba ma­lo »za­ma­gli­ti«, tj. ne do­zvo­li­ti smu­đu da stek­ne pot­pu­nu sli­ku o objek­tu u nje­go­vom vid­nom po­lju. Ali ka­ko po­sti­ći da va­ra­li­ca bu­de do­volj­no uoč­lji­va i iri­tant­na, a ipak ne to­li­ko ja­sno vi­dlji­va da po­sta­ne sum­nji­va?

AKO SMU­ĐU VA­RA­LI­CU PRE­ZEN­TU­JE­MO ta­ko da je on mo­že pro­ve­ri­ti svim ču­li­ma – vi­dom, boč­nom li­ni­jom (pre­ko vi­bra­ci­je ili zvu­ka), uku­som i mi­ri­som, naš po­ku­šaj pod­va­le će u ne­kom seg­men­tu bi­ti raz­ot­kri­ven i na­pad ne­će usle­di­ti. Zbog to­ga ne­ko od ču­la tre­ba is­klju­či­ti iz igre, a ilu­zi­ja je naj­u­spe­šni­ja ako uspe­mo da to uči­ni­mo sa vi­dom. S ob­zi­rom na to da smuđ naj­ak­tiv­ni­je lo­vi u uslo­vi­ma sla­be vi­dlji­vo­sti – u za­mu­će­noj vo­di, u sen­ci obje­ka­ta u vo­di i onih nad njom, no­ću ili ka­da je dan obla­čan, u mrač­nim du­bi­na­ma i u pe­nu­ša­voj i za­ta­la­sa­noj vo­di u ko­joj se u mno­štvu šu­mo­va ni­šta u do­volj­noj me­ri ne vi­di ni­ti ose­ća – ja­sno je ko­ji je na­čin pre­va­re naj­lo­gič­ni­je oda­bra­ti. Ču­lu vi­da tre­ba pru­ži­ti sa­mo ne­do­volj­no ja­snu si­lu­e­tu, a boč­noj li­ni­ji sup­til­ni­ju vi­bra­ci­ju. To je do­volj­no da va­ra­li­ca bu­de uoče­na u čul­nom do­me­tu, a ne­do­volj­no da auto­mat­ski bu­de od­ba­če­na.

In­te­re­so­va­nje za va­ra­li­cu bi­će ve­će ako se ona pri­mi­če na du­bi­ni na ko­joj smuđ lo­vi i iz oče­ki­va­nog ugla. Njen pro­laz kroz zo­nu na­pa­da ne sme bi­ti ni brz, a ni pre­vi­še spor... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 385-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...