• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Jed­na od naj­ve­ćih raz­li­ka iz­me­đu ne­u­spe­šnog i uspe­šnog va­ra­li­ča­ra ogle­da se u na­či­nu na ko­ji pre­da­to­ri­ma nu­de ve­štač­ki ma­mac. Pr­vi to ra­di ne zna­ju­ći ni gde mu se va­ra­li­ca tač­no na­la­zi ni­ti ka­ko se po­na­ša, dok je dru­gi u ne­pre­kid­nom kon­tak­tu sa njom i u sta­nju je da u jed­nom za­ba­ča­ju pre­tra­ži ne­ko­li­ko slo­je­va vo­de i pro­me­ni ne­ko­li­ko pre­zen­ta­ci­ja tra­že­ći do­bit­nu kom­bi­na­ci­ju

smuđJe­dan od ključ­nih pred­u­slo­va uspe­ha u lo­vu smu­đa (i dru­gih gra­blji­vi­ca) ve­štač­kim mam­ci­ma je­ste da va­ra­li­ca u bli­zi­nu ri­be bu­de do­ve­de­na na na­čin ko­ji će pre­da­to­ru stvo­ri­ti ilu­zi­ju o la­kom i bes­po­moć­nom ple­nu i pod­sta­ći ga na na­pad. U ko­joj me­ri će pre­zen­ta­ci­ja bi­ti efi­ka­sna za­vi­si od iz­gle­da va­ra­li­ce u da­tom okru­že­nju i od to­ga ka­ko je pri­vu­če­na u zo­nu na­pa­da (tj. u vid­no po­lje smu­đa) i iz­ve­de­na iz nje.

Reč »va­ra­li­ča­re­nje« uka­zu­je da je to na­čin pe­ca­nja ko­jim va­ra­mo ri­bu, stva­ra­ju­ći joj uti­sak da je ve­štač­ki ma­mac za­pra­vo živ stvor ko­ji spa­da u nje­nu pri­rod­nu hra­nu, i to va­lja ima­ti na umu to­kom ri­bo­lo­va. Va­ra­li­ca tre­ba da bu­de uoč­lji­va i da vi­bra­ci­jom i kre­ta­njem u oče­ki­va­nom prav­cu imi­ti­ra pri­rod­no po­na­ša­nje ri­bi­ce iz­dvo­je­ne iz ja­ta, ko­ja je za gra­blji­vi­cu ja­sno de­fi­ni­san plen. S ob­zi­rom na to da joj ne­do­sta­ju mi­ris i ukus, te da su joj iz­gled i kre­ta­nje sa­mo slič­ni pri­rod­nim (če­sto ni­ti iz­gle­da kao ri­bi­ca ni­ti se ta­ko kre­će), ce­lu »pred­sta­vu« tre­ba ma­lo »za­ma­gli­ti«, tj. ne do­zvo­li­ti smu­đu da stek­ne pot­pu­nu sli­ku o objek­tu u nje­go­vom vid­nom po­lju. Ali ka­ko po­sti­ći da va­ra­li­ca bu­de do­volj­no uoč­lji­va i iri­tant­na, a ipak ne to­li­ko ja­sno vi­dlji­va da po­sta­ne sum­nji­va?

AKO SMU­ĐU VA­RA­LI­CU PRE­ZEN­TU­JE­MO ta­ko da je on mo­že pro­ve­ri­ti svim ču­li­ma – vi­dom, boč­nom li­ni­jom (pre­ko vi­bra­ci­je ili zvu­ka), uku­som i mi­ri­som, naš po­ku­šaj pod­va­le će u ne­kom seg­men­tu bi­ti raz­ot­kri­ven i na­pad ne­će usle­di­ti. Zbog to­ga ne­ko od ču­la tre­ba is­klju­či­ti iz igre, a ilu­zi­ja je naj­u­spe­šni­ja ako uspe­mo da to uči­ni­mo sa vi­dom. S ob­zi­rom na to da smuđ naj­ak­tiv­ni­je lo­vi u uslo­vi­ma sla­be vi­dlji­vo­sti – u za­mu­će­noj vo­di, u sen­ci obje­ka­ta u vo­di i onih nad njom, no­ću ili ka­da je dan obla­čan, u mrač­nim du­bi­na­ma i u pe­nu­ša­voj i za­ta­la­sa­noj vo­di u ko­joj se u mno­štvu šu­mo­va ni­šta u do­volj­noj me­ri ne vi­di ni­ti ose­ća – ja­sno je ko­ji je na­čin pre­va­re naj­lo­gič­ni­je oda­bra­ti. Ču­lu vi­da tre­ba pru­ži­ti sa­mo ne­do­volj­no ja­snu si­lu­e­tu, a boč­noj li­ni­ji sup­til­ni­ju vi­bra­ci­ju. To je do­volj­no da va­ra­li­ca bu­de uoče­na u čul­nom do­me­tu, a ne­do­volj­no da auto­mat­ski bu­de od­ba­če­na.

In­te­re­so­va­nje za va­ra­li­cu bi­će ve­će ako se ona pri­mi­če na du­bi­ni na ko­joj smuđ lo­vi i iz oče­ki­va­nog ugla. Njen pro­laz kroz zo­nu na­pa­da ne sme bi­ti ni brz, a ni pre­vi­še spor... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 385-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...