• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Mul­ti­pli­ka­to­re na­ši ri­bo­lov­ci i dalje ko­ri­ste ne­u­po­re­di­vo ma­nje ne­go sta­ci­o­nar­ne če­kr­ke, ali se ta vr­sta ma­ši­ni­ca, iz­u­zet­no po­pu­lar­nih u Skan­di­na­vi­ji, SAD, Ja­pa­nu i mno­go gde dru­gde ši­rom sve­ta, iz go­di­ne u go­di­nu sve če­šće vi­đa i na na­šim vo­da­ma. Ipak, još uvek o »mul­ti­ji­ma« ima mno­go pred­ra­su­da i za­blu­da.

multijivelikaPod »ma­ši­ni­com« ogrom­na ve­ći­na ov­da­šnjih ri­bo­lo­va­ca pod­ra­zu­me­va sa­mo (ube­dlji­vo naj­za­stu­plje­ni­ji) sta­ci­o­nar­ni če­krk. Mul­ti­pli­ka­to­ri, na­i­me, ni­ka­da ni­su bi­li po­pu­lar­ni me­đu slat­ko­vod­nim ri­bo­lov­ci­ma ni u Sr­bi­ji ni u osta­lim ze­mlja­ma na pod­ruč­ju biv­še Ju­go­sla­vi­je, pa ni u okol­nim dr­ža­va­ma. De­ce­ni­ja­ma su sko­ro is­klju­či­vo na­la­zi­li pri­me­nu u sred­njem i te­žem mor­skom ri­bo­lo­vu na Ja­dra­nu, a tek po­sled­njih go­di­na ma­nji mo­de­li za slat­ko­vod­ni ri­bo­lov po­či­nju ma­sov­ni­je da se upo­tre­blja­va­ju, pre­te­žno za lov štu­ke džer­ko­vi­ma i za ver­ti­kal­no dži­go­va­nje smu­đa. Ipak, o tim ma­ši­ni­ca­ma, ve­o­ma ra­do ko­ri­šće­nim ši­rom sve­ta (na­ro­či­to u SAD, skan­di­nav­skim ze­mlja­ma i Ja­pa­nu), još uvek ima mno­go pred­ra­su­da i za­blu­da. Pro­ba­ću da u ovom tro­del­nom mi­ni-felj­to­nu raz­ja­snim ne­ke ne­ja­sno­će u ve­zi sa »mul­ti­ji­ma«, te da oni­ma ko­ji do sa­da ni­su ima­li pri­li­ke da nji­ma pe­ca­ju ob­ja­snim ko­je su im pred­no­sti i ma­ne, te ka­ko se ko­ri­ste.

OSIM ČI­NJE­NI­CE DA MUL­TI­PLI­KA­TOR na šta­pu sto­ji sa gor­nje stra­ne, zbog če­ga i štap mo­ra bi­ti ne­što dru­ga­či­je na­pra­vljen od onog ko­ji se ko­ri­sti sa sta­ci­o­nar­nim če­kr­kom, glav­ni raz­log zbog kog mno­gi iz­be­ga­va­ju ovu vr­stu ma­ši­ni­ca po­či­va na uve­re­nju da je te­ško na­u­či­ti ka­ko se nji­ma ru­ku­je i da ri­bo­lo­vac, ko­li­ko god u to­me bio vešt, ve­li­ki deo sva­kog pe­ca­nja mo­ra da pro­ve­de ot­pe­tlja­va­ju­ći »gne­zda« na stru­ni na­sta­la zbog to­ga što se »mul­ti­ji­ma« te­ško za­ba­cu­je. Me­đu­tim, svi oni ko­ji pe­ca­ju i sta­ci­o­nar­ci­ma i mul­ti­pli­ka­to­ri­ma sla­žu se u to­me da za­ba­ci­va­nje tim dve­ma vr­sta­ma če­kr­ka je­ste raz­li­či­to, ali da sa mul­ti­pli­ka­to­ri­ma ni­je ni­šta te­že (uosta­lom, svi svet­ski re­kor­di u da­lji­ni za­ba­ča­ja ostva­ru­ju se baš nji­ma). Isti­na je, do­du­še, da će ri­bo­lo­vac ko­ji zna ka­ko se za­ba­cu­je sta­ci­o­nar­cem ali ni­je ni­ka­da ru­ko­vao mul­ti­pli­ka­to­rom, ako po­ku­ša da tom spra­vom na isti na­čin ba­ci va­ra­li­cu ili uteg, sko­ro si­gur­no umr­si­ti stru­nu, a pri tom će još i ba­ci­ti ne­u­po­re­di­vo kra­će. Uko­li­ko mu, pri tom, na ka­le­mu još bu­de sra­zmer­no tan­ka upre­de­na stru­na, ko­ju je ve­o­ma te­ško raz­mr­si­ti ka­da for­mi­ra »gne­zdo«, sko­ro je si­gur­no da će se ko­le­ga, ako ne­ma ja­ku vo­lju i iz­ra­že­nu upor­nost, po­sle sa­mo ne­ko­li­ko po­ku­ša­ja vra­ti­ti svom sta­ci­o­nar­cu i pri­klju­či­ti po­ve­li­kom bro­ju onih ko­ji na osno­vu pet­na­e­sto­mi­nut­nog is­ku­stva u ru­ko­va­nju mul­ti­pli­ka­to­ri­ma ili (još če­šće) sa­mo na osno­vu ono­ga što su ču­li od ne­ko­ga tvr­de da su to za­pra­vo »mul­ti­kom­pli­ka­to­ri«, tj. na­pra­ve ko­je pe­ca­nje ote­ža­va­ju ume­sto da ga či­ne lak­šim i efi­ka­sni­jim. Pre ne­go što kre­ne­mo da­lje, po­sta­vi­ću sa­mo jed­no pi­ta­nje: ako ma­ši­ni­ce tog ti­pa za­i­sta ta­ko la­ko i če­sto mr­se stru­nu i uko­li­ko je nji­ma stvar­no to­li­ko te­ško pe­ca­ti, za­što su to­li­ko po­pu­lar­ni ši­rom sve­ta, bu­du­ći da ni­su ni jef­ti­ni­ji ni lak­še do­stup­ni od sta­ci­o­na­ra­ca? ... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 384-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...