• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Mul­ti­pli­ka­to­re na­ši ri­bo­lov­ci i dalje ko­ri­ste ne­u­po­re­di­vo ma­nje ne­go sta­ci­o­nar­ne če­kr­ke, ali se ta vr­sta ma­ši­ni­ca, iz­u­zet­no po­pu­lar­nih u Skan­di­na­vi­ji, SAD, Ja­pa­nu i mno­go gde dru­gde ši­rom sve­ta, iz go­di­ne u go­di­nu sve če­šće vi­đa i na na­šim vo­da­ma. Ipak, još uvek o »mul­ti­ji­ma« ima mno­go pred­ra­su­da i za­blu­da.

multijivelikaPod »ma­ši­ni­com« ogrom­na ve­ći­na ov­da­šnjih ri­bo­lo­va­ca pod­ra­zu­me­va sa­mo (ube­dlji­vo naj­za­stu­plje­ni­ji) sta­ci­o­nar­ni če­krk. Mul­ti­pli­ka­to­ri, na­i­me, ni­ka­da ni­su bi­li po­pu­lar­ni me­đu slat­ko­vod­nim ri­bo­lov­ci­ma ni u Sr­bi­ji ni u osta­lim ze­mlja­ma na pod­ruč­ju biv­še Ju­go­sla­vi­je, pa ni u okol­nim dr­ža­va­ma. De­ce­ni­ja­ma su sko­ro is­klju­či­vo na­la­zi­li pri­me­nu u sred­njem i te­žem mor­skom ri­bo­lo­vu na Ja­dra­nu, a tek po­sled­njih go­di­na ma­nji mo­de­li za slat­ko­vod­ni ri­bo­lov po­či­nju ma­sov­ni­je da se upo­tre­blja­va­ju, pre­te­žno za lov štu­ke džer­ko­vi­ma i za ver­ti­kal­no dži­go­va­nje smu­đa. Ipak, o tim ma­ši­ni­ca­ma, ve­o­ma ra­do ko­ri­šće­nim ši­rom sve­ta (na­ro­či­to u SAD, skan­di­nav­skim ze­mlja­ma i Ja­pa­nu), još uvek ima mno­go pred­ra­su­da i za­blu­da. Pro­ba­ću da u ovom tro­del­nom mi­ni-felj­to­nu raz­ja­snim ne­ke ne­ja­sno­će u ve­zi sa »mul­ti­ji­ma«, te da oni­ma ko­ji do sa­da ni­su ima­li pri­li­ke da nji­ma pe­ca­ju ob­ja­snim ko­je su im pred­no­sti i ma­ne, te ka­ko se ko­ri­ste.

OSIM ČI­NJE­NI­CE DA MUL­TI­PLI­KA­TOR na šta­pu sto­ji sa gor­nje stra­ne, zbog če­ga i štap mo­ra bi­ti ne­što dru­ga­či­je na­pra­vljen od onog ko­ji se ko­ri­sti sa sta­ci­o­nar­nim če­kr­kom, glav­ni raz­log zbog kog mno­gi iz­be­ga­va­ju ovu vr­stu ma­ši­ni­ca po­či­va na uve­re­nju da je te­ško na­u­či­ti ka­ko se nji­ma ru­ku­je i da ri­bo­lo­vac, ko­li­ko god u to­me bio vešt, ve­li­ki deo sva­kog pe­ca­nja mo­ra da pro­ve­de ot­pe­tlja­va­ju­ći »gne­zda« na stru­ni na­sta­la zbog to­ga što se »mul­ti­ji­ma« te­ško za­ba­cu­je. Me­đu­tim, svi oni ko­ji pe­ca­ju i sta­ci­o­nar­ci­ma i mul­ti­pli­ka­to­ri­ma sla­žu se u to­me da za­ba­ci­va­nje tim dve­ma vr­sta­ma če­kr­ka je­ste raz­li­či­to, ali da sa mul­ti­pli­ka­to­ri­ma ni­je ni­šta te­že (uosta­lom, svi svet­ski re­kor­di u da­lji­ni za­ba­ča­ja ostva­ru­ju se baš nji­ma). Isti­na je, do­du­še, da će ri­bo­lo­vac ko­ji zna ka­ko se za­ba­cu­je sta­ci­o­nar­cem ali ni­je ni­ka­da ru­ko­vao mul­ti­pli­ka­to­rom, ako po­ku­ša da tom spra­vom na isti na­čin ba­ci va­ra­li­cu ili uteg, sko­ro si­gur­no umr­si­ti stru­nu, a pri tom će još i ba­ci­ti ne­u­po­re­di­vo kra­će. Uko­li­ko mu, pri tom, na ka­le­mu još bu­de sra­zmer­no tan­ka upre­de­na stru­na, ko­ju je ve­o­ma te­ško raz­mr­si­ti ka­da for­mi­ra »gne­zdo«, sko­ro je si­gur­no da će se ko­le­ga, ako ne­ma ja­ku vo­lju i iz­ra­že­nu upor­nost, po­sle sa­mo ne­ko­li­ko po­ku­ša­ja vra­ti­ti svom sta­ci­o­nar­cu i pri­klju­či­ti po­ve­li­kom bro­ju onih ko­ji na osno­vu pet­na­e­sto­mi­nut­nog is­ku­stva u ru­ko­va­nju mul­ti­pli­ka­to­ri­ma ili (još če­šće) sa­mo na osno­vu ono­ga što su ču­li od ne­ko­ga tvr­de da su to za­pra­vo »mul­ti­kom­pli­ka­to­ri«, tj. na­pra­ve ko­je pe­ca­nje ote­ža­va­ju ume­sto da ga či­ne lak­šim i efi­ka­sni­jim. Pre ne­go što kre­ne­mo da­lje, po­sta­vi­ću sa­mo jed­no pi­ta­nje: ako ma­ši­ni­ce tog ti­pa za­i­sta ta­ko la­ko i če­sto mr­se stru­nu i uko­li­ko je nji­ma stvar­no to­li­ko te­ško pe­ca­ti, za­što su to­li­ko po­pu­lar­ni ši­rom sve­ta, bu­du­ći da ni­su ni jef­ti­ni­ji ni lak­še do­stup­ni od sta­ci­o­na­ra­ca? ... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 384-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...