• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Al­ga kla­do­fo­ra je pri­rod­na hra­na sko­ba­lja i dru­gih ci­pri­ni­da iz Dri­ne, Li­ma i ostalih te­ku­ći­ca mren­skog re­gi­o­na. Ni­ti te bilj­ke su od­li­čan ma­mac za lov vo­žnjom plov­ka, ali pre­ko zi­me se ne­ret­ko još bo­lje pro­la­zi na nji­ho­vu imi­ta­ci­ju, tj. na »fi­la­ment« – oko 6 cm dug sno­pić sin­te­tič­kih vla­ka­na.

Sko­balj je zi­mi, kao i ve­ći­na dru­gih reč­nih ri­ba, u du­bljoj vo­di sa ne­što spo­ri­jim pro­to­kom, jer je nje­na tem­pe­ra­tu­ra ne­što vi­ša. Pri tom se dr­ži bli­zi­ne dna i ne jur­ca za hra­nom, već uzi­ma ono što mu do­đe pod usta. Ka­ko se na Dri­ni u ovom pe­ri­o­du uglav­nom pe­ca na du­bi­na­ma od 3,5 do 6 m, i to uz če­sta ko­če­nja si­ste­ma, mo­ra­mo ko­ri­sti­ti fik­sni plo­vak (jer se pri ko­če­nju mon­ta­že sa kli­ze­ćim plov­kom ma­mac di­že do­sta iz­nad dna, tj. uda­lja­va od ri­be, ko­ja ga on­da ne­će uze­ti). Bo­lo­nje­ze šta­po­vi od 6 ili 7 m su bo­lji iz­bor od me­če­va i te­le-me­če­va, ka­ko zbog du­ži­ne, ko­ja omo­gu­ća­va pe­ca­nje fik­snim plov­kom i na naj­ve­ćim go­re po­me­nu­tim du­bi­na­ma, ta­ko i zbog to­ga što su vo­đi­ce na bo­lo­nje­zi­ma znat­no ve­ćeg preč­ni­ka, pa se na ni­skim tem­pe­ra­tu­ra­ma te­že le­de od spro­vod­ni­ka na šta­po­vi­ma meč ti­pa, ko­je led za­čas za­pu­ši.

Vožnja filamenta

I no­si­vost plov­ka (ko­ja se mo­že kre­ta­ti od ne­ko­li­ko gra­ma pa do pre­ko de­set) i nje­gov ob­lik bi­ra­mo u za­vi­sno­sti od br­zi­ne pro­to­ka na kon­kret­nom me­stu i od du­bi­ne na ko­joj se pe­ca. Uko­li­ko je vo­da spo­ri­ja, opre­de­li­će­mo se za plo­vak sa te­lom ob­li­ka šar­ga­re­pe, a ako je br­ža, bo­lji će bi­ti ne­ki mo­del sa te­lom ob­li­ka rag­bi lop­te ili »kon­traš«. Ne­ki od pro­ve­re­nih mo­de­la ko­ji se mo­gu na­ći na na­šem tr­ži­štu su Gi­ca Ibar, Gi­ca Dri­na, Col­mic Ti­gre, Tu­ber­ti­ni Pro Se­rie 55 itd.

IS­POD PLOV­KA SE PO­STA­VLJA glav­no ote­ža­nje – jed­no olo­vo ob­li­ka su­ze. Ni­po­što ne tre­ba sta­vlja­ti vi­še su­za ili dra­mli­ja, jer se ta­ko ote­žan si­stem la­ko mr­si pri­li­kom da­le­kih iz­ba­ča­ja. Pri­li­kom sva­kog hi­ca mo­ra­mo pri­ti­skom pr­sta na špul­nu tre­nu­tak pre pa­da si­ste­ma u vo­du za­u­sta­vi­ti nje­gov let ka­ko bi se du­gač­ki pred­vez is­pra­vio. Uko­li­ko se de­si da na vo­di ne­ma­mo od­go­va­ra­ju­će su­ze, već sa­mo te­že, mo­že­mo no­žem od­se­ći vi­šak i ta­ko do­bi­ti op­ti­mal­no iz­ba­lan­si­ran si­stem, tj. plo­vak ote­žan ta­man ko­li­ko tre­ba... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 343-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...