• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Ne­ma ve­štač­kog mam­ca ko­ji će do­ne­ti ri­bu uvek i svu­da. Za­to ne­ma ni ri­bo­lov­ca ko­ji u svim pri­li­ka­ma ko­ri­sti istu va­ra­li­cu, a pro­iz­vo­đa­či na tr­ži­šte ne­pre­kid­no iz­ba­cu­ju no­ve mo­de­le i de­ko­re. Ka­ko se sna­ći u tom mno­štvu i što če­šće ima­ti pri ru­ci ono što mo­že da­ti ulov, a ne no­si­ti na vo­du po­la pro­dav­ni­ce

Kad va­ra­li­ča­ri me­đu­sob­no ko­mu­ni­ci­ra­ju, tru­de se da usa­gla­se mi­šlje­nja o svom ho­bi­ju. Iz­be­ga­va­nje opreč­nih sta­vo­va je ko­le­gi­jal­no i pri­stoj­no. Ali čim otvo­ri­mo ku­ti­je s va­ra­li­ca­ma, ve­ći deo ono­ga oko če­ga smo se slo­ži­li ne­sta­je. Ta­da kao da smo ski­nu­li ode­ću sa se­be. U ku­ti­ja­ma je ured­no slo­že­na pra­va isti­na o na­ma kao va­ra­li­ča­ri­ma. Iz ra­znih uglo­va gle­da­no, sva­šta se tu mo­že za­klju­či­ti o sva­ko­me od nas, ali ako se ogra­ni­či­mo sa­mo na upo­treb­nu vred­nost ve­štač­kih ma­ma­ca iz »bor­be­nog kom­ple­ta«, mo­že­mo do­ći do mno­štva in­for­ma­ci­ja ko­je go­vo­re o raz­li­ka­ma u zna­nju, is­ku­stvu, mo­guć­no­sti­ma sva­kog ri­bo­lov­ca, nje­go­vom sti­lu va­ra­li­ča­re­nja itd.

smudj

Ne­ke ko­le­ge no­se sa so­bom sve va­ra­li­ce ko­je ima­ju. Njih ni­šta ne mo­že iz­ne­na­di­ti. Ni­je im te­ško da vu­klja­ju ve­li­ke tor­be jer »ni­kad se ne zna«, »nek mi se na­đe«, »’le­ba ne tra­ži«, »da imam u re­zer­vi«, »šta ako pro­ra­di štu­ka, som ili bu­cov?«, »imam ja i be­lu i žu­tu i ša­re­nu, pa nek bi­ra«.... Ni­je im va­žno ni gde ni šta će lo­vi­ti. Uvek su sprem­ni za sve si­tu­a­ci­je.

U dru­gu kraj­nost idu tzv. mi­ni­ma­li­sti, u ko­je se ubra­ja i pot­pi­snik ovih re­do­va, ko­ji u ri­bo­lov no­se sa­mo ne­ko­li­ko va­ra­li­ca, mi­sle­ći da tač­no zna­ju šta im tre­ba, iako im na me­stu ri­bo­lo­va uvek ne­što ne­do­sta­je.

Ta dva eks­tre­ma upu­ću­ju nas, na­rav­no, na to da je pra­va me­ra ne­gde iz­me­đu, a va­ra­li­ce ko­je za­slu­žu­ju me­sto u tom »iz­me­đu« su po­seb­na pri­ča, jed­na od naj­va­žni­jih u lo­vu smu­đa ve­štač­kim mam­ci­ma. U ra­ni­jim tek­sto­vi­ma vi­še pu­ta sam na­gla­ša­vao da je sve pod­re­đe­no pre­zen­ta­ci­ji. A nju či­ne va­ra­li­ca, kao obje­kat na­pa­da gra­bljiv­ca, te nje­no do­vo­đe­nje u ne­po­sred­nu bli­zi­nu pre­da­to­ra u kon­kret­nim uslo­vi­ma. Iz­bor va­ra­li­ce, da­kle, zna­ča­jan je ko­li­ko i teh­ni­ka va­ra­li­ča­re­nja i uslo­vi u ko­ji­ma će bi­ti pri­me­nje­na. Su­šti­na je da se na­đe ma­mac ko­ji će u da­toj si­tu­a­ci­ji svo­jim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma omo­gu­ći­ti za­mi­šlje­nu pre­zen­ta­ci­ju.

DA BI­SMO IZA­BRA­LI KA­KO TRE­BA, naj­pre tre­ba da zna­mo šta se pod­ra­zu­me­va pod »si­tu­a­ci­jom na ri­bo­lov­nom me­stu« i či­me je ona od­re­đe­na. U ri­bo­lo­vač­kom žar­go­nu »si­tu­a­ci­ja« ozna­ča­va sve ka­rak­te­ri­sti­ke ri­bo­lov­nog me­sta, kao i uslo­ve u ča­su ka­da se pe­ca­nje od­vi­ja. Osim vi­dlji­vih i ne­vi­dlji­vih struk­tu­ra i hi­dro­me­te­o­ro­lo­ških pri­li­ka, to pod­ra­zu­me­va i tre­nut­ni ste­pen ak­tiv­no­sti smu­đa. Sve to sku­pa dik­ti­ra pre­zen­ta­ci­ju, ko­ju va­ra­li­ca pak svo­jim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma tre­ba da omo­gu­ći... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu broj 390-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...