• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Na­kon mre­sta, smuđ će se in­ten­ziv­no hra­ni­ti, ali ne vi­še na istim me­sti­ma i u isto vre­me kao to­kom zi­me. Sa­da ga tre­ba po­tra­ži­ti na po­zi­ci­ja­ma sa iz­ra­že­nim re­lje­fom dna i ja­čim pro­to­kom, a do­ba da­na i du­bi­nu na ko­joj će­mo ga na­ći dik­ti­raju vi­dlji­vost, tj. bi­stri­na vo­de, i vre­men­ske pri­li­ke

Bli­ži se za­vr­še­tak lo­vo­sta­ja na smu­đa i otva­ra­nje no­ve se­zo­ne pe­ca­nja tog po­pu­lar­nog gra­bljiv­ca. Onu pret­hod­nu je, ve­ru­jem, ve­ći­na nas po­o­dav­no pro­a­na­li­zi­ra­la, iz­vu­kav­ši po­u­ke i usvo­jiv­ši no­va sa­zna­nja, a gu­bit­ke u opre­mi smo po­pu­ni­li. Još ne zna­mo ka­kav nas maj oče­ku­je u me­te­o­ro­lo­škom smi­slu, od če­ga za­vi­si i ka­kva će stra­te­gi­ja ri­bo­lo­va bi­ti po­ten­ci­jal­no naj­pro­duk­tiv­ni­ja, ali ne­ke stva­ri se ne me­nja­ju i na osno­vu njih mo­že­mo bi­ti si­gur­ni da će bar ne­ke od koc­ki­ca ko­je sva­ke go­di­na sla­že­mo i sa­da bi­ti na svom me­stu, pa ću ma­nje is­ku­snim ko­le­ga­ma skre­nu­ti pa­žnju na naj­va­žni­je od njih.

2smudj

OPRE­MA. Ri­bo­lov smu­đa je po te­ži­ni kla­si­fi­ko­van kao sred­nji, pa te kla­se tre­ba da bu­de i pri­bor ko­jim će­mo ovu vr­stu va­ra­li­ča­ri­ti. Za­vi­sno od to­ga ko­li­ke se ri­be naj­če­šće ja­vlja­ju i ko­je va­ra­li­ce ko­ri­sti­mo, naš kom­plet mo­že bi­ti u ra­spo­nu od sred­nje la­kog do sred­nje te­škog. To što smuđ de­li sta­ni­šte sa bu­co­vom i štu­kom ni­je od na­ro­či­tog uti­ca­ja na iz­bor kom­ple­ta ko­jim će­mo ga va­ra­li­ča­ri­ti na ve­ći­ni me­sta i u ve­ćem de­lu go­di­ne (pa i u ma­ju), jer te tri vr­ste do­sti­žu slič­ne te­ži­ne, a slič­na im je i pro­seč­na lov­na ve­li­či­na na ve­ći­ni na­ših vo­da; mo­ra­mo, me­đu­tim, uze­ti u ob­zir po­ve­ća­nu ak­tiv­nost so­ma, ko­ji će bi­ti u lo­vo­sta­ju od pr­vog ma­ja, ali ga to ne­će spre­či­ti da na­pa­da va­ra­li­ce sve dok se ne po­vu­če sa lo­vi­šta i uđe u mrest. Na­rav­no, ne tre­ba ga ci­lja­no lo­vi­ti, ali ga ne mo­že­mo ni spre­či­ti da uzi­ma iste mam­ce, u isto vre­me i na istim me­sti­ma na ko­ji­ma to či­ni i smuđ, pa je pre­po­ruč­lji­vo ko­ri­sti­ti »za broj« ja­ču opre­mu od one pri­me­re­ne smu­đu, da ne bi do­šlo do ošte­će­nja iste usled ve­ćih na­pre­za­nja.

Pre­to­či­mo li pre­po­ru­ku u ozna­ke na opre­mi, to zna­či da če­krk tre­ba da bu­de ka­pa­ci­te­ta mi­ni­mum 100 m naj­lo­na de­blji­ne 0,40 mm, upre­de­na stru­na no­si­vo­sti bar 20 lb (9,1 kg), a štap te­ži­ne ba­ca­nja re­al­nih 60 g. De­kla­ri­sa­ne te­ži­ne ba­ca­nja šta­pa su re­la­tiv­ne, tj. raz­li­ku­ju se za­vi­sno od to­ga ko­ji me­tod pro­iz­vo­đač ko­ri­sti za pro­ra­čun te­ži­ne te­re­ta ko­ja se mo­že iz­ba­ci­ti na naj­ve­ću da­lji­nu bez opa­sno­sti od pre­op­te­re­će­nja šta­pa. Osim to­ga, za nas ri­bo­lov­ce je u prak­si te­ži­na ba­ca­nja i re­per za »za­u­stav­nu sna­gu« šta­pa, ko­ju mo­ra­mo po­zna­va­ti da bi­smo zna­li u ko­jim gra­ni­ca­ma op­te­re­će­nja mo­že­mo de­lo­va­ti.

A gor­nja gra­ni­ca te­ži­ne ba­ca­nja šta­pa je ve­o­ma va­žna zbog još jed­ne pri­me­ne u va­ra­li­ča­re­nju. U ma­ju po­či­nje lov smu­đa vo­ble­ri­ma, ko­ji su mi­ro­va­li u ku­ti­ja­ma još od no­vem­bra. Za kon­tro­lu vo­đe­nja ve­ćih du­bo­ko­za­ra­nja­ju­ćih vo­ble­ra (kao i te­žih gla­vi­nja­ra) va­žno je da štap bu­de ne­što kru­ći i ve­će sna­ge... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bol­o­vu br. 426-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...