• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Re­la­tiv­no če­sti gu­bi­ci krup­nih ri­ba pri pe­ca­nju ša­ra­na fi­der si­ste­mi­ma sa me­tod hra­ni­li­com i iz­ra­zi­to krat­kim pred­ve­zom mu­če i mno­ge ve­šte ri­bo­lov­ce. Ovo­ga pu­ta ot­kri­va­mo vam glav­ne raz­lo­ge te ne­že­lje­ne po­ja­ve i na­či­ne da se ona što re­đe do­ga­đa

Me­tod fi­der, tj. pe­ca­nje ša­ra­na fi­der šta­po­vi­ma i hra­ni­li­com uz upo­tre­bu iz­ra­zi­to le­plji­ve pri­hra­ne, te si­ste­mom sa vr­lo krat­kim pred­ve­zom (ta­ko da udi­ca bu­de uti­snu­ta u pri­ma­mu ili tek ne­ko­li­ko cen­ti­me­ta­ra od­mak­nu­ta od nje) naj­u­spe­šni­ji je na­čin lo­va ša­ra­na na mno­gim ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma. Ali, ni on ni­je bez ma­na, a ne­ke od nje­go­vih naj­sla­bi­jih ta­ča­ka su baš one ko­je ga isto­vre­me­no či­ne ta­ko efi­ka­snim. Ovo­ga pu­ta bi­će re­či o to­me za­što krup­ni ša­ra­ni pri­lič­no če­sto spa­da­ju sa udi­ca kad se ovom teh­ni­kom pe­ca, ka­ko bi oni ko­ji se sa tim pro­ble­mom sre­ću mo­gli da od­go­va­ra­ju­ćim ko­rek­ci­ja­ma pri­bo­ra i nje­go­ve upo­tre­be po­ve­ća­ju pro­ce­nat re­a­li­zo­va­nih uda­ra­ca.

Metodvelika

IZ­RA­ŽE­NA AGRE­SIV­NOST. Pr­vi i osnov­ni raz­log za spa­da­nje ve­li­kih ša­ra­na sa udi­ce je taj što uglav­nom ve­o­ma agre­siv­no na­sr­ću na ma­mac, pa se de­si da se ne za­ka­če ka­ko tre­ba. Kla­sič­ne pra­ška­ste (bra­šna­ste) pri­hra­ne ve­o­ma br­zo ša­ra­na »pri­zo­vu« na hra­ni­li­šte, a zbog vr­lo sit­nih če­sti­ca on po­tra­gu za krup­ni­jim ko­ma­di­ma hra­ne na­sta­vlja te­melj­nim pre­tra­ži­va­njem po­zi­ci­je i do­la­zi do hra­ni­li­ce, ko­ju uzme ka­da je ma­mac na njoj »sa­kri­ven«, što je re­še­nje za ko­jim se ve­o­ma če­sto po­se­že u ova­kvom ri­bo­lo­vu. Me­ni se u vi­še na­vra­ta de­si­lo da ša­ran pro­gu­ta ce­lu hra­ni­li­cu, a po­sled­nji put je to bi­lo ne­dav­no na ko­mer­ci­jal­nom re­vi­ru u Sa­ma­i­li. Tom pri­li­kom mu je ona to­kom bor­be kao me­tak iz­le­te­la iz usta, ali je udi­ca u nji­ma, na sre­ću, ipak osta­la. Iako to mo­že da se za­vr­ši dru­ga­či­je, tj. bez ka­če­nja, ka­ko svo­je­vre­me­no re­če Zdrav­ko Čo­lić: »Ne bi' ja tu ni­šta dir'o«, jer nam je cilj da se ri­ba što agre­siv­ni­je po­na­ša sa hra­nom i mam­cem, bu­du­ći da će­mo je ta­ko lak­še uhva­ti­ti ne­go ka­da je ve­o­ma opre­zna.

SU­VI­ŠE LA­GA­NE HRA­NI­LI­CE. Dru­gi raz­log če­stog spa­da­nja ša­ra­na je u di­rekt­noj ve­zi sa pr­vim – na­i­me, kod me­tod fi­de­ra je »sa­mo­ka­če­nje« (eng. »sel­fho­o­king«) ša­ra­na pro­ble­ma­tič­no ka­da hra­ni­li­ca ni­je do­volj­no te­ška, što je čest slu­čaj. Na­i­me, naj­če­šće ko­ri­šće­ne me­tod hra­ni­li­ce uglav­nom ima­ju iz­me­đu 20 i 40 g, što sa 30 do 50 g hra­ne či­ni 50–90 g – sa­svim do­volj­no da fi­der pri­bo­rom za­ba­ci­mo ono­li­ko ko­li­ko je po­treb­no da do­seg­ne­mo zo­nu u ko­joj je ri­ba, ali če­sto ne­do­volj­no da bi se ona upe­ca­la »sa­ma od se­be«... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 411-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...