• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Re­la­tiv­no če­sti gu­bi­ci krup­nih ri­ba pri pe­ca­nju ša­ra­na fi­der si­ste­mi­ma sa me­tod hra­ni­li­com i iz­ra­zi­to krat­kim pred­ve­zom mu­če i mno­ge ve­šte ri­bo­lov­ce. Ovo­ga pu­ta ot­kri­va­mo vam glav­ne raz­lo­ge te ne­že­lje­ne po­ja­ve i na­či­ne da se ona što re­đe do­ga­đa

Me­tod fi­der, tj. pe­ca­nje ša­ra­na fi­der šta­po­vi­ma i hra­ni­li­com uz upo­tre­bu iz­ra­zi­to le­plji­ve pri­hra­ne, te si­ste­mom sa vr­lo krat­kim pred­ve­zom (ta­ko da udi­ca bu­de uti­snu­ta u pri­ma­mu ili tek ne­ko­li­ko cen­ti­me­ta­ra od­mak­nu­ta od nje) naj­u­spe­šni­ji je na­čin lo­va ša­ra­na na mno­gim ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma. Ali, ni on ni­je bez ma­na, a ne­ke od nje­go­vih naj­sla­bi­jih ta­ča­ka su baš one ko­je ga isto­vre­me­no či­ne ta­ko efi­ka­snim. Ovo­ga pu­ta bi­će re­či o to­me za­što krup­ni ša­ra­ni pri­lič­no če­sto spa­da­ju sa udi­ca kad se ovom teh­ni­kom pe­ca, ka­ko bi oni ko­ji se sa tim pro­ble­mom sre­ću mo­gli da od­go­va­ra­ju­ćim ko­rek­ci­ja­ma pri­bo­ra i nje­go­ve upo­tre­be po­ve­ća­ju pro­ce­nat re­a­li­zo­va­nih uda­ra­ca.

Metodvelika

IZ­RA­ŽE­NA AGRE­SIV­NOST. Pr­vi i osnov­ni raz­log za spa­da­nje ve­li­kih ša­ra­na sa udi­ce je taj što uglav­nom ve­o­ma agre­siv­no na­sr­ću na ma­mac, pa se de­si da se ne za­ka­če ka­ko tre­ba. Kla­sič­ne pra­ška­ste (bra­šna­ste) pri­hra­ne ve­o­ma br­zo ša­ra­na »pri­zo­vu« na hra­ni­li­šte, a zbog vr­lo sit­nih če­sti­ca on po­tra­gu za krup­ni­jim ko­ma­di­ma hra­ne na­sta­vlja te­melj­nim pre­tra­ži­va­njem po­zi­ci­je i do­la­zi do hra­ni­li­ce, ko­ju uzme ka­da je ma­mac na njoj »sa­kri­ven«, što je re­še­nje za ko­jim se ve­o­ma če­sto po­se­že u ova­kvom ri­bo­lo­vu. Me­ni se u vi­še na­vra­ta de­si­lo da ša­ran pro­gu­ta ce­lu hra­ni­li­cu, a po­sled­nji put je to bi­lo ne­dav­no na ko­mer­ci­jal­nom re­vi­ru u Sa­ma­i­li. Tom pri­li­kom mu je ona to­kom bor­be kao me­tak iz­le­te­la iz usta, ali je udi­ca u nji­ma, na sre­ću, ipak osta­la. Iako to mo­že da se za­vr­ši dru­ga­či­je, tj. bez ka­če­nja, ka­ko svo­je­vre­me­no re­če Zdrav­ko Čo­lić: »Ne bi' ja tu ni­šta dir'o«, jer nam je cilj da se ri­ba što agre­siv­ni­je po­na­ša sa hra­nom i mam­cem, bu­du­ći da će­mo je ta­ko lak­še uhva­ti­ti ne­go ka­da je ve­o­ma opre­zna.

SU­VI­ŠE LA­GA­NE HRA­NI­LI­CE. Dru­gi raz­log če­stog spa­da­nja ša­ra­na je u di­rekt­noj ve­zi sa pr­vim – na­i­me, kod me­tod fi­de­ra je »sa­mo­ka­če­nje« (eng. »sel­fho­o­king«) ša­ra­na pro­ble­ma­tič­no ka­da hra­ni­li­ca ni­je do­volj­no te­ška, što je čest slu­čaj. Na­i­me, naj­če­šće ko­ri­šće­ne me­tod hra­ni­li­ce uglav­nom ima­ju iz­me­đu 20 i 40 g, što sa 30 do 50 g hra­ne či­ni 50–90 g – sa­svim do­volj­no da fi­der pri­bo­rom za­ba­ci­mo ono­li­ko ko­li­ko je po­treb­no da do­seg­ne­mo zo­nu u ko­joj je ri­ba, ali če­sto ne­do­volj­no da bi se ona upe­ca­la »sa­ma od se­be«... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 411-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...