• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Mo­der­ne ma­ši­ni­ce uglav­nom se pra­ve ta­ko da im radni vek ne bude pre­du­g, po­go­to­vo ka­da su iz sred­nje ili ni­že ce­nov­ne ka­te­go­ri­je. Me­đu­tim, po­sto­je iz­u­ze­ci od tog pra­vi­la. A ka­da se po­ja­ve i ri­bo­lov­ci ih ot­kri­ju, po­tra­žnja za ta­kvim mo­de­li­ma tra­je go­di­na­ma, pa i de­ce­ni­ja­ma na­kon pre­stan­ka pro­iz­vod­nje. Ovog pu­ta pred­sta­vlja­mo vam baš je­dan od ta­kvih če­kr­ka

Odav­no je po­zna­to i naj­ve­ći broj ri­bo­lo­va­ca se sla­že sa kon­sta­ta­ci­jom da se o kva­li­te­tu ne­kog de­la pri­bo­ra za pe­ca­nje mo­že na pra­vi na­čin di­sku­to­va­ti tek po­sle po­lo­že­nog te­sta u prak­si, tj. na vo­di. Što du­že te­sti­ra­nje tra­je, tim bo­lje. Ma­ši­ni­ca ko­ju ću ovom pri­li­kom pred­sta­vi­ti ni­je ni naj­sku­plja, ni naj­kva­li­tet­ni­ja, ni naj­vred­ni­ja od svih ko­ji­ma sam to­kom de­ce­ni­ja pe­cao. Ali mi je­ste me­đu omi­lje­ni­ma, i to u to­li­koj me­ri da sam re­šio da joj po­sve­tim ovaj tekst, ka­ko bih ob­ja­snio šta je­dan na pr­vi po­gled sa­svim pro­se­čan če­krk či­ni to­li­ko vred­nim da je mno­gim ri­bo­lov­ci­ma po­stao si­no­nim za od­li­čan od­nos ce­ne i kva­li­te­ta (tj. na en­gle­skom »va­lue for mo­ney« – »vred­nost za no­vac«).

banaxvelika

BA­NAX JE KOM­PA­NI­JA IZ JU­ŽNE Ko­re­je, ko­ja do sa­mog po­čet­ka 21. ve­ka kod nas go­to­vo da ni­je ni bi­la po­zna­ta. Osno­va­na je 1973. go­di­ne i sve do 1997. je ceo asor­ti­man pro­iz­vo­di­la is­klju­či­vo u ma­tič­noj dr­ža­vi, a od ta­da je deo pro­iz­vod­nje pre­ba­ci­la u Ki­nu, dok je u svo­joj pr­voj fa­bri­ci pra­vi­la kva­li­tet­ni­je mo­de­le. Je­dan od raz­lo­ga za pot­pu­nu od­sut­nost sa na­šeg tr­ži­šta i sla­bo po­zna­va­nje nji­ho­vog pro­iz­vod­nog pro­gra­ma le­ža­la je u či­nje­ni­ci da je Ba­nax bio (i prak­tič­no ostao) naj­vi­še ori­jen­ti­san na tr­ži­šta Ki­ne, Ja­pa­na, Ma­le­zi­je i ne­kih la­ti­no­a­me­rič­kih dr­ža­va. Kod nas Ba­nax ma­ši­ni­ca du­go ni­je bi­lo u po­nu­di.

Me­đu­tim, za nas po mno­go če­mu ne­sreć­ne 1999. go­di­ne, na no­vo­sad­skom LO­RIST-u (ko­ji je, uz­gred bu­di re­če­no i po­red broj­nih ne­da­ća ipak bio odr­žan), pred­sta­vlje­ni su pr­vi pri­mer­ci ovih ma­ši­ni­ca, a me­đu nji­ma i naj­po­pu­lar­ni­ja se­ri­ja Si. Svi iz­lo­že­ni pri­mer­ci su prak­tič­no od­mah bi­li raz­gra­blje­ni. Vr­lo br­zo po­sle to­ga, a na­ro­či­to od 2000. go­di­ne i ka­sni­je, ova ma­ši­ni­ca sti­če sta­tus naj­tra­že­ni­je i naj­pro­da­va­ni­je na na­šim pro­sto­ri­ma. Glav­ni raz­log te­e­norm­ne po­pu­lar­no­sti le­žao je u go­to­vo sa­vr­še­no uskla­đe­nom od­no­su kva­li­te­ta i ce­ne. Šta­vi­še, Ba­nax je imao ne­ka ve­o­ma na­pred­na re­še­nja, ko­ja su ko­ri­sti­li i mno­go sku­plji i po­zna­ti­ji ri­va­li Shi­ma­no i Da­i­wa, ali je ko­re­an­ska fir­ma sve to us­pe­la da uklo­pi u po­pu­lar­nu ce­nu, što je na­šim ri­bo­lov­ci­ma tog mo­men­ta do­šlo »kao kec na 11«. Ina­če, Ba­nax je pro­iz­vo­dio ma­ši­ni­ce i za raz­li­či­te rob­ne mar­ke, ko­je su sta­vlja­li svo­je ime na njih i ta­ko ih pro­da­va­le, ne­ret­kom po vi­šim ce­na­ma, u luk­su­zni­jim pa­ko­va­nji­ma i sa ne­kim ko­zme­tič­kim iz­me­na­ma. Kod nas su sti­za­li iz­vor­ni Ba­nax mo­de­li, sa ime­nom fa­bri­ke, što se me­ni od­mah svi­de­lo, kao i či­nje­ni­ca da je na sto­pi bi­lo iz­li­ve­no »Ko­rea«, a na kar­ton­skoj ku­ti­ji je bi­lo od­štam­pa­no još pre­ci­zni­je: »Ma­de in Ko­rea«. Ovo je u star­tu bri­sa­lo sva­ku sum­nju u even­tu­al­no ki­ne­sko po­re­klo ovih ma­ši­ni­ca.

PO­ŠTO MI JE PR­VA SE­RI­JA (sa LO­RIST-a) pro­ma­kla, mo­rao sam da sa­če­kam sle­de­ću tu­ru, ka­ko bih po­stao vla­snik Ba­na­xa. Ne­što ka­sni­je, pre­za­do­vo­ljan, ku­pio sam još jed­nu istu ma­ši­ni­cu – Si800, ko­ja je, po me­ni, ide­al­ne ve­li­či­ne (pri­ma 130m/0,35mm) za ve­ći­nu ri­ba ko­je sam ta­da ak­tiv­no lo­vio, kao što su smuđ, štu­ka, bu­cov i (po­ne­ki) krup­ni klen. Uz mo­del 800, u se­ri­ji su iz­ra­đi­va­ne i ve­li­či­ne 600, 1300 i 1600. Ka­ko je ta­da kod nas bi­lo mo­der­no ima­ti ve­će ma­ši­ni­ce, »zlu ne tre­ba­lo«, mo­del 1300 bio je ne­što po­pu­lar­ni­ji ne­go 800, ko­ji sam ja ku­pio, kao lju­bi­telj »lak­ših ka­te­go­ri­ja«, i ni­sam zbog to­ga ni­ka­da za­ža­lio... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 408-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...