• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Upr­kos iz­u­zet­no ši­ro­koj po­nu­di, te­ško je, ne sa­mo na na­šem tr­ži­štu već i u svet­skim okvi­ri­ma, na­ći va­ra­li­ča­rac to­li­ko upo­tre­bljiv za lov ve­štač­kim mam­ci­ma raz­li­či­tih ti­po­va i te­ži­na kao što je ovaj dvo­de­lac no­ve rob­ne mar­ke MaG­ne­tic. La­gan, od­lič­no ba­lan­si­ran, brz, ali ne pre­o­štar, od od­lič­nog ma­te­ri­ja­la i sa sa­vr­še­nom za­vr­šnom ob­ra­dom, ovo je štap vi­so­ke kla­se

Be­o­grad­ski MG Ser­vis, ko­ji po­sto­ji već vi­še od dve de­ce­ni­je, po­čeo je kao ra­di­o­ni­ca za po­prav­ku šta­po­va i ma­ši­ni­ca, ali se u po­sled­njih de­se­tak go­di­na otac i sin Mi­ki i Go­ran Ću­rić u sve ve­ćoj me­ri ba­ve iz­ra­dom šta­po­va (naj­vi­še va­ra­li­ča­ra­ca, ali i bo­lo­nje­za) od blan­ko­va. Do­bar glas o kva­li­te­tu nji­ho­vog fi­nal­nog pro­iz­vo­da pro­čuo se na­da­le­ko, pa osim za ri­bo­lov­ce iz ze­ma­lja re­gi­o­na sve vi­še ra­de i za kli­jen­te iz Ne­mač­ke, Austri­je, Švaj­car­ske, Ho­lan­di­je, Ita­li­je... Pra­vi bum su u po­sled­njih ne­ko­li­ko se­zo­na na­pra­vi­li sa va­ra­li­čar­ci­ma no­vo­ze­land­ske fir­me CTS, či­je blan­ko­ve eks­klu­ziv­no uvo­ze i od ko­jih su na­pra­vi­li ne­ko­li­ko sto­ti­na vr­hun­skih šta­po­va, uglav­nom za lov smu­đa i so­ma dži­go­vi­ma i gla­vi­nja­ra­ma.

Magnetic

Od pre oko dva me­se­ca, po­nu­da ove ra­di­o­ni­ce obo­ga­će­na je iz­u­zet­no atrak­tiv­nom pa­le­tom šta­po­va rob­ne mar­ke MaG­ne­tic. Blan­ko­ve za tu se­ri­ju MG Ser­vis is­klju­či­vo za svo­je po­tre­be, pre­ko no­vo­ze­land­ske fir­me Pi­o­ne­er Tec­hno­lo­gi­es, uvo­zi iz Ki­ne (gde se već du­že vre­me pra­ve i kod nas ve­o­ma po­pu­lar­ni va­ra­li­čar­ci no­vo­ze­land­ske fir­me CD), a po­tom od njih pra­vi pet mo­de­la dvo­de­la­ca, raz­li­či­tih du­ži­na i sna­ge (2,1 m, t.b. 5–14 g; 2,3 m, t.b. 5–21 g; 2,5 m i 2,75 m, t.b. 10–32 g; 2,75 m, t.b. 10–50 g). Tim zna­lač­ki for­mi­ra­nim asor­ti­ma­nom su po­kri­ve­ni svi seg­men­ti va­ra­li­ča­re­nja od naj­lak­šeg do sred­njeg (tj. za lov ban­da­ra, kle­na, pa­strm­ke i prot­fi­ša, za­tim bu­co­va, te na­po­slet­ku smu­đa i štu­ke), ta­ko da mi, iskren da bu­dem, ni­je bi­lo ni­ma­lo la­ko da od­lu­čim ko­ji ću uze­ti na pro­bu. Na­i­me, zbog ogra­ni­če­nog vre­me­na mo­rao sam da se opre­de­lim sa­mo za je­dan, a naj­ra­di­je bih bar po­ma­lo pe­cao sa svih pet, bu­du­ći da su me baš svi osvo­ji­li na pr­vi po­gled, ne sa­mo za­i­sta im­pre­siv­nom la­ko­ćom u od­no­su na sna­gu, već pre sve­ga ak­ci­jom, po ko­joj vi­še pod­se­ća­ju na naj­po­pu­lar­ni­je mo­de­le CD-a ne­go na CTS-ove. Naj­kra­će re­če­no, svi MaG­ne­ti­ci, od naj­sla­bi­jeg do naj­ja­čeg, iz­ra­zi­to su br­zi šta­po­vi, ali ma­nje kru­ti ne­go kla­sič­ni lju­ti »dži­ge­ra­ši«. Što bi se re­klo – ima­ju du­šu, tj. pod op­te­re­će­njem se sa­vi­ja­ju znat­no ve­ćom du­ži­nom (ne­gde iz­me­đu pr­ve tre­ći­ne i po­lo­vi­ne), što već »na su­vo« na­go­ve­šta­va da su upo­tre­blji­vi ne sa­mo za lov smu­đa i so­ma dži­go­vi­ma, već i za va­ra­li­ča­re­nje dru­gih gra­blji­vi­ca naj­ra­zli­či­ti­jim ve­štač­kim mam­ci­ma, pa i la­ga­nim vo­ble­ri­ma, lep­ti­ri­ma i ka­ši­ka­ma, ko­je je ve­ći­nom smu­đa­ro­ških CTS-ova, ru­ku na sr­ce, pri­lič­no te­ško ba­ca­ti i vo­di­ti, jer jed­no­stav­no ni­su za ta­kvo pe­ca­nje ni pra­vlje­ni. Po­sle du­žeg pre­mi­šlja­nja opre­de­lio sam se za naj­ja­či i naj­du­ži mo­del (2,75 m, t.b. 10–50 g), pri­me­ren sred­njem va­ra­li­ča­re­nju, ka­ko sa oba­le na­ših ve­li­kih re­ka i je­ze­ra, ta­ko i iz čam­ca... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 410-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...