• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Sva­kom va­ra­li­ča­ru, bez ob­zi­ra na ni­vo zna­nja, mo­že se po­sre­ći­ti da ne­ka­da u ka­ri­je­ri uhva­ti tro­fej­nu ri­bu. Naj­u­spe­šni­ji su, me­đu­tim, oni ko­ji pe­ca­nju pri­stu­pa­ju stu­di­o­zno i vo­de ra­ču­na o sva­kom de­lu pri­bo­ra i o sva­koj fa­zi ri­bo­lo­va. Ovo­ga pu­ta vam je­dan od na­ših naj­sve­stra­ni­jih i naj­u­spe­šni­jih blin­ke­ra­ša skre­će pa­žnju na je­dan od naj­va­žni­jih fak­to­ra uspe­ha

Kontrola

Do­bra kon­tro­la va­ra­li­ce je­dan je od ključ­nih fak­to­ra uspe­ha u lo­vu na ve­štač­ki ma­mac. Ona pod­ra­zu­me­va upra­vlja­nje kre­ta­njem va­ra­li­ce od po­čet­ka nje­nog le­ta kroz va­zduh pri­li­kom iz­ba­ča­ja, pre­ko nje­nog pa­da na po­vr­ši­nu vo­de, to­nje­nja do že­lje­ne du­bi­ne, na­vo­đe­nja na me­sto pre­zen­ta­ci­je, do va­đe­nja iz vo­de na­kon što pro­đe kroz zo­nu u ko­joj oče­ku­je­mo na­pad.

Upra­vlja­nje va­ra­li­com deo je ri­bo­lo­vač­ke ve­šti­ne ko­ji se uči i usa­vr­ša­va u prak­si. Te­o­ret­sko zna­nje o ovo­me zna­čaj ima tek na­kon što pe­ca­ju­ći stek­ne­mo ose­ćaj za kre­ta­nje ve­štač­kog mam­ca kroz pro­stor ko­ji naj­ve­ćim de­lom ne vi­di­mo. Jed­na od glav­nih raz­li­ka iz­me­đu do­brog va­ra­li­ča­ra sa is­ku­stvom i po­čet­ni­ka je u to­me što ovaj pr­vi uvek zna gde mu je va­ra­li­ca, ka­ko se ona po­na­ša u od­re­đe­nim uslo­vi­ma i šta sa njom tre­ba da či­ni da bi iza­zvao ri­bu na na­pad. Ne­is­ku­san ri­bo­lo­vac ne­ma poj­ma na ko­joj du­bi­ni mu je va­ra­li­ca i ne zna šta će s njom, što oni sa du­žom prak­som ne­po­gre­ši­vo pre­po­zna­ju. Kre­ni­mo re­dom, od fa­ze do fa­ze, ka­ko bi­smo ob­ja­sni­li kon­tro­lu sva­ke od njih.

IZ­BA­ČA­JEM va­ra­li­cu pla­si­ra­mo na me­sto sa ko­jeg će­mo je do­ve­sti ta­mo gde že­li­mo da je pre­zen­tu­je­mo (tj. u tač­ku ili zo­nu u ko­joj oče­ku­je­mo na­pad). Pri tom su naj­va­žni­ji da­lji­na hi­ca i pre­ci­znost. Za let va­ra­li­ce pra­vil­nom pu­ta­njom, ko­ja omo­gu­ća­va mak­si­mal­nu da­lji­nu iz­ba­ča­ja i pre­ci­znost, va­lja ko­ri­sti­ti od­go­va­ra­ju­ću opre­mu pri­me­re­nu zah­te­vi­ma ri­bo­lo­va i nje­go­voj te­ži­ni. Ako je da­lji­na pri­o­ri­tet, tre­ba da oda­be­re­mo va­ra­li­cu aero­di­na­mič­nog ob­li­ka, jer nam je va­žno da ne pra­vi pre­ve­li­ki ot­por to­kom le­ta. Od­nos nje­ne te­ži­ne i za­pre­mi­ne tre­ba da bu­de ta­kav da omo­gu­ći pra­vi­lan let, što zna­či da ne bi sme­la isto­dob­no da bu­de ve­li­ka i la­ka, ka­ko je za­ma­šna po­vr­ši­na ne bi uspo­ra­va­la (ovo je, pri­me­ra ra­di, do­bro po­zna­to svi­ma ko­ji lo­ve štu­ku na ka­ši­ka­ste va­ra­li­ce od iz­ra­zi­to tan­kog li­ma). Po­se­ban pro­blem pri pe­ca­nju sa ta­kvim mam­ci­ma pra­vi boč­ni ve­tar, ko­ji umno­go­me ote­ža­va ili čak one­mo­gu­ća­va kon­tro­li­sa­nje da­lji­ne i pu­ta­nje nji­ho­vog le­ta... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 399-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...