• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Ma­lo ko­je pi­ta­nje u ve­zi s pri­bo­rom iza­zi­va to­li­ko in­te­re­so­va­nje kao ono o kva­li­te­tu sta­rih i no­vih če­kr­ka. Jed­ni tvr­de da su old­taj­me­ri bo­lji po svim bit­nim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma, dok dru­gi isto to ka­žu za sa­vre­me­ne ma­ši­ni­ce. A naj­re­al­ni­je bi bi­lo re­ći da je isti­na, kao i u mno­go če­­mu dru­gom, ne­gde na sre­di­ni.

stare ili nove

Ovaj tekst je na­pi­san iz po­tre­be da se od­go­vo­ri na jed­nu te­mu ko­ja je na dru­štve­nim mre­ža­ma i fo­ru­mi­ma po­sled­njih go­di­na do­šla u cen­tar pa­žnje i go­to­vo uvek ka­da se po­kre­ne iza­zo­ve re­ak­ci­je. To pi­ta­nje ko­je uz­bur­ka­va stra­sti gla­si: da li je bo­lje ko­ri­sti­ti sta­ru ili no­vu ma­ši­ni­cu za pe­ca­nje? Sta­ru – u smi­slu da je pro­iz­ve­de­na pre mno­go go­di­na, a no­vu – u smi­slu da je sa­vre­me­ne kon­struk­ci­je. Ali da bi­smo ih uop­šte mo­gli upo­re­di­ti, mo­ra­mo pr­vo upo­zna­ti teh­no­lo­ške, kon­struk­tiv­ne i di­zaj­ner­ske do­me­te do­ba u ko­jem su na­sta­ja­le.

PRE OT­PRI­LI­KE PO­LA VE­KA ot­po­če­la je ma­la re­vo­lu­ci­ja u pro­iz­vod­nji ma­ši­ni­ca za pe­ca­nje. Za ovo mo­žda naj­ve­će za­slu­ge ima­ju ne­mač­ki D.A.M. i fran­cu­ski Mitchell, ko­ji su pra­vi­li ne­ve­ro­vat­no kva­li­tet­ne i na­pred­ne če­kr­ke za ono vre­me. Uz njih su u igri bi­li Sha­ke­spe­a­re (Ja­pan), Da­i­wa (Ja­pan), ABU (Šved­ska) i osta­li. Kon­ku­ren­ci­ja je či­ni­la svo­je, pa su se svi utr­ki­va­li ko će pro­iz­ve­sti bo­lju i du­go­več­ni­ju ma­ši­ni­cu. Re­zon ko­jim su se vo­di­li bio je lo­gi­čan: kva­li­te­tom i du­go­traj­no­šću pri­vu­ći kup­ca i po­nu­di­ti mu ne­što či­me će bi­ti za­do­vo­ljan go­di­na­ma.

Me­đu­tim, de­si­lo se ne­što sa­svim neo­če­ki­va­no. Sa po­ra­stom bro­ja raz­li­či­tih mo­de­la, tr­ži­šte se po­la­ko za­si­ti­lo, pa je pro­da­ja po­če­la da opa­da. Za­što i ka­ko je do­šlo do ovo­ga? Za­to što su ri­bo­lov­ci ne­ra­do za­me­nji­va­li ono u šta su se mo­gli po­u­zda­ti. Jed­nom ku­plje­na ma­ši­ni­ca ra­di­la je de­ce­ni­ja­ma, pa ni­je bi­lo po­tre­be če­sto me­nja­ti taj deo pri­bo­ra. Pro­iz­vo­đa­či su to uvi­de­li (ne­ki na vre­me, a ne­ki, na­ža­lost, ka­sno), pa su po­če­li da re­zo­nu­ju i ra­de dru­ga­či­je. Ume­sto ma­ši­ni­ce ko­ja će tra­ja­ti več­no, po­nu­di­li su ne­što sa­svim su­prot­no! Jed­no­stav­no, bi­lo je po­treb­no na­vi­ći (na­vu­ći) kup­ce da če­kr­ke ku­pu­ju znat­no če­šće. I us­pe­li su! Da­nas je pro­se­čan rad­ni vek ma­ši­ni­ce dve-tri se­zo­ne ak­tiv­nog ko­ri­šće­nja ili tek ne­što vi­še. I svi to sma­tra­ju za nor­mal­no. Ma­ši­ni­ca je po­la­ko po­sta­la po­tro­šna ro­ba, što je i bio cilj ko­ji su pro­iz­vo­đa­či se­bi po­sta­vi­li. No iako mo­žda ne­ko­me to de­lu­je ne­mo­gu­će, sta­re i no­ve ma­ši­ni­ce se mo­gu di­rekt­no po­re­di­ti. Haj­de da vi­di­mo ka­ko.

PRI­LI­KOM KU­PO­VI­NE NO­VE MA­ŠI­NI­CE pa­žnja se naj­pre obra­ća na ukup­ni kva­li­tet, ro­bu­snost, kva­li­tet koč­ni­ce, su­per-sto­per, sla­ga­nje naj­lo­na itd. Ako upo­re­di­mo kva­li­tet, ro­bu­snost i traj­nost, di­le­me ne­ma. Old­taj­me­ri u naj­ve­ćem bro­ju slu­ča­je­va od­no­se... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 370-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...