• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Za­hva­lju­ju­ći to­me što je ote­ža­nje po­sta­vlje­no is­pod va­ra­li­ce, mon­ti­ra­ne na udi­cu oka­če­nu di­rekt­no na glav­nu stru­nu pod uglom od oko 90 ste­pe­ni, drop-šot si­stem omo­gu­ća­va vr­lo spe­ci­fič­nu pre­zen­ta­ci­ju, ve­o­ma efi­ka­snu u ne­kim si­tu­a­ci­ja­ma, a po­ne­kad i ne­nad­ma­šnu

dropsot

Je­dan od naj­ve­ćih pro­ble­ma svih mon­ta­ža sa ute­gom na osnov­noj stru­ni je­ste ote­ža­na de­tek­ci­ja uda­ra­ca i sla­ba re­a­li­za­ci­ja ko­ja iz to­ga pro­iz­la­zi zbog za­ka­sne­lih kon­tri. Osim to­ga, ka­ro­li­na i tek­sas mon­ta­ža, iako pru­ža­ju ve­ću slo­bo­du gu­me­nim va­ra­li­ca­ma ne­go kla­sič­ni džig sa na­li­ve­nom olov­nom gla­vom, ipak uslo­žnja­va­ju pre­zen­ta­ci­ju, po­što pri sva­kom po­ku­ša­ju po­kre­ta­nja si­li­kon­ca naj­pre mo­ra­mo da po­kre­ne­mo ote­ža­nje. Lo­ša stra­na je i to što je pred­vez sa udi­com di­rekt­no iz­lo­žen za­de­vi­ma i kr­za­nju, pa ga mo­ra­mo če­sto kon­tro­li­sa­ti i po po­tre­bi me­nja­ti, što na te­škim te­re­ni­ma od­u­zi­ma do­sta vre­me­na. Sve ove ma­ne ma­nje ili vi­še pre­va­zi­la­zi­mo pri­me­nom drop-šot mon­ta­že, kod ko­je je va­ra­li­ca na udi­ci ve­za­noj di­rekt­no za osnov­nu stru­nu (pod uglom od oko 90º), dok je uteg na sa­mom kra­ju si­ste­ma.

OD MON­TA­ŽE DO TEH­NI­KE. Drop-šot je na­stao u Ja­pa­nu, a pr­ven­stve­no je osmi­šljen kao ul­tra­la­ka mon­ta­ža za ba­sa, sa la­ga­nim ote­ža­njem i ma­lim si­li­kon­ci­ma ve­za­nim di­rekt­no na osnov­ni mo­no­fil – naj­lon ili flu­o­ro­kar­bon. Ide­ja je bi­la stvo­ri­ti jed­no­stav­nu mon­ta­žu za ne­ak­tiv­nog ba­sa, ta­kvu ko­ja bi omo­gu­ća­va­la br­zo pre­tra­ži­va­nje raz­li­či­tih slo­je­va vo­de, bez stal­nog pre­ve­zi­va­nja si­ste­ma, pro­stim po­me­ra­njem ote­ža­nja duž stru­ne. Ova mon­ta­ža br­zo je pre­ra­sla u ši­ro­ko pri­men­lji­vu i la­ko pri­la­go­dlji­vu teh­ni­ku za lov mno­gih gra­blji­vi­ca, i u du­bo­koj i u plit­koj vo­di, ka­ko ver­ti­kal­nom pre­zen­ta­ci­jom ta­ko i ho­ri­zon­tal­nom, a rast nje­ne po­pu­lar­no­sti pra­ti­lo je br­zo po­ve­ća­va­nje po­nu­de opre­me, od šta­po­va i ma­ši­ni­ca, pre­ko stru­na, do spe­ci­fič­nih ote­ža­nja, pro­fi­li­sa­nih udi­ca i vir­bli sa kop­ča­ma na­men­ski na­pra­vlje­nim za ovu teh­ni­ku.

Drop-šot šta­po­vi su sklad­na kom­bi­na­ci­ja sna­ge i flek­si­bil­no­sti – ela­stič­ni su, ali ose­tlji­vi. Po­na­ša­nje šta­pa se di­rekt­no od­ra­ža­va na ak­ci­ju si­li­kon­ca, po­što od tre­nut­ka ka­da »par­ki­ra­mo« ote­ža­nje na dnu štap pre­u­zi­ma kon­tro­lu nad gu­mom. Pre­o­štri šta­po­vi za ova­kvo pe­ca­nje ni­su do­bri, jer di­rekt­no i na­glo re­a­gu­ju na sve po­kre­te i ot­klo­ne, što do­vo­di do pre­br­zih i pre­du­gih kre­ta­nja va­ra­li­ce. Efi­ka­sni­ji su šta­po­vi bla­go uspo­re­nog od­zi­va i pro­gre­siv­ne ak­ci­je, ko­ji de­li­mič­no amor­ti­zu­ju na­gle po­kre­te. To su šta­po­vi či­ja se ka­rak­te­ri­sti­ka sa­vi­ja­nja (tj. ak­ci­ja) li­ne­ar­no me­nja sa po­ra­stom op­te­re­će­nja. Ova ka­rak­te­ri­sti­ka pro­gre­siv­nog po­ra­sta ak­ci­je šta­pa pod­ra­zu­me­va raz­la­ga­nje op­te­re­će­nja od vr­ha ka do­njem seg­men­tu. Ti­me se te­ži­šte gra­nič­nih na­pre­za­nja pre­no­si u ja­či seg­ment (do­nji), amor­ti­zu­ju­ći be­go­ve ri­be i isto­vre­me­no ras­te­re­ću­ju­ći tan­ki vrh šta­pa. Pr­vi pra­vi drop-šot šta­po­vi bi­li su du­gi 2,1–2,4 m i sa uspo­re­nim od­zi­vom... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 398-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...