• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Za­hva­lju­ju­ći to­me što je ote­ža­nje po­sta­vlje­no is­pod va­ra­li­ce, mon­ti­ra­ne na udi­cu oka­če­nu di­rekt­no na glav­nu stru­nu pod uglom od oko 90 ste­pe­ni, drop-šot si­stem omo­gu­ća­va vr­lo spe­ci­fič­nu pre­zen­ta­ci­ju, ve­o­ma efi­ka­snu u ne­kim si­tu­a­ci­ja­ma, a po­ne­kad i ne­nad­ma­šnu

dropsot

Je­dan od naj­ve­ćih pro­ble­ma svih mon­ta­ža sa ute­gom na osnov­noj stru­ni je­ste ote­ža­na de­tek­ci­ja uda­ra­ca i sla­ba re­a­li­za­ci­ja ko­ja iz to­ga pro­iz­la­zi zbog za­ka­sne­lih kon­tri. Osim to­ga, ka­ro­li­na i tek­sas mon­ta­ža, iako pru­ža­ju ve­ću slo­bo­du gu­me­nim va­ra­li­ca­ma ne­go kla­sič­ni džig sa na­li­ve­nom olov­nom gla­vom, ipak uslo­žnja­va­ju pre­zen­ta­ci­ju, po­što pri sva­kom po­ku­ša­ju po­kre­ta­nja si­li­kon­ca naj­pre mo­ra­mo da po­kre­ne­mo ote­ža­nje. Lo­ša stra­na je i to što je pred­vez sa udi­com di­rekt­no iz­lo­žen za­de­vi­ma i kr­za­nju, pa ga mo­ra­mo če­sto kon­tro­li­sa­ti i po po­tre­bi me­nja­ti, što na te­škim te­re­ni­ma od­u­zi­ma do­sta vre­me­na. Sve ove ma­ne ma­nje ili vi­še pre­va­zi­la­zi­mo pri­me­nom drop-šot mon­ta­že, kod ko­je je va­ra­li­ca na udi­ci ve­za­noj di­rekt­no za osnov­nu stru­nu (pod uglom od oko 90º), dok je uteg na sa­mom kra­ju si­ste­ma.

OD MON­TA­ŽE DO TEH­NI­KE. Drop-šot je na­stao u Ja­pa­nu, a pr­ven­stve­no je osmi­šljen kao ul­tra­la­ka mon­ta­ža za ba­sa, sa la­ga­nim ote­ža­njem i ma­lim si­li­kon­ci­ma ve­za­nim di­rekt­no na osnov­ni mo­no­fil – naj­lon ili flu­o­ro­kar­bon. Ide­ja je bi­la stvo­ri­ti jed­no­stav­nu mon­ta­žu za ne­ak­tiv­nog ba­sa, ta­kvu ko­ja bi omo­gu­ća­va­la br­zo pre­tra­ži­va­nje raz­li­či­tih slo­je­va vo­de, bez stal­nog pre­ve­zi­va­nja si­ste­ma, pro­stim po­me­ra­njem ote­ža­nja duž stru­ne. Ova mon­ta­ža br­zo je pre­ra­sla u ši­ro­ko pri­men­lji­vu i la­ko pri­la­go­dlji­vu teh­ni­ku za lov mno­gih gra­blji­vi­ca, i u du­bo­koj i u plit­koj vo­di, ka­ko ver­ti­kal­nom pre­zen­ta­ci­jom ta­ko i ho­ri­zon­tal­nom, a rast nje­ne po­pu­lar­no­sti pra­ti­lo je br­zo po­ve­ća­va­nje po­nu­de opre­me, od šta­po­va i ma­ši­ni­ca, pre­ko stru­na, do spe­ci­fič­nih ote­ža­nja, pro­fi­li­sa­nih udi­ca i vir­bli sa kop­ča­ma na­men­ski na­pra­vlje­nim za ovu teh­ni­ku.

Drop-šot šta­po­vi su sklad­na kom­bi­na­ci­ja sna­ge i flek­si­bil­no­sti – ela­stič­ni su, ali ose­tlji­vi. Po­na­ša­nje šta­pa se di­rekt­no od­ra­ža­va na ak­ci­ju si­li­kon­ca, po­što od tre­nut­ka ka­da »par­ki­ra­mo« ote­ža­nje na dnu štap pre­u­zi­ma kon­tro­lu nad gu­mom. Pre­o­štri šta­po­vi za ova­kvo pe­ca­nje ni­su do­bri, jer di­rekt­no i na­glo re­a­gu­ju na sve po­kre­te i ot­klo­ne, što do­vo­di do pre­br­zih i pre­du­gih kre­ta­nja va­ra­li­ce. Efi­ka­sni­ji su šta­po­vi bla­go uspo­re­nog od­zi­va i pro­gre­siv­ne ak­ci­je, ko­ji de­li­mič­no amor­ti­zu­ju na­gle po­kre­te. To su šta­po­vi či­ja se ka­rak­te­ri­sti­ka sa­vi­ja­nja (tj. ak­ci­ja) li­ne­ar­no me­nja sa po­ra­stom op­te­re­će­nja. Ova ka­rak­te­ri­sti­ka pro­gre­siv­nog po­ra­sta ak­ci­je šta­pa pod­ra­zu­me­va raz­la­ga­nje op­te­re­će­nja od vr­ha ka do­njem seg­men­tu. Ti­me se te­ži­šte gra­nič­nih na­pre­za­nja pre­no­si u ja­či seg­ment (do­nji), amor­ti­zu­ju­ći be­go­ve ri­be i isto­vre­me­no ras­te­re­ću­ju­ći tan­ki vrh šta­pa. Pr­vi pra­vi drop-šot šta­po­vi bi­li su du­gi 2,1–2,4 m i sa uspo­re­nim od­zi­vom... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 398-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...