• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Ve­li­ki trud ulo­žen u obi­la­zak vi­še te­re­na na Mo­ra­vi bli­zu Po­ža­rev­ca ni­je ostao bez na­gra­de. Is­ku­sni fi­de­raš je no­se­ći mi­ni­mum opre­me po­sti­gao mak­si­mal­nu mo­bil­nost i če­sto imao od­lič­ne ulo­ve ra­znih vr­sta be­le ri­be  

Kraj le­ta i po­če­tak je­se­ni naj­bo­lje je vre­me za pe­ca­nje be­le ri­be na Ve­li­koj Mo­ra­vi u bli­zi­ni Po­ža­rev­ca. Ove go­di­ne u to do­ba to­plot­ni ta­las ni­je je­nja­vao, pa su sva­ko­dnev­nih 35 ste­pe­ni i dug pe­riod bez ki­še uči­ni­li da vo­da bu­de iz­u­zet­no ni­ska a ve­o­ma bi­stra. Taj eks­trem­no ma­li vo­do­staj omo­gu­ćio je na­ma ri­bo­lov­ci­ma sprem­nim na pre­tra­gu te­re­na da obi­đe­mo mno­ge po­zi­ci­je na ko­ji­ma je ne­mo­gu­će pe­ca­ti po vi­šoj vo­di. No­vi spru­do­vi i ostrv­ca ko­ja se po­ja­vlju­ju po­sta­ju iz­u­zet­no do­bre po­zi­ci­je. Ako do­da­mo da je u ta­kvim uslo­vi­ma ma­le vo­de ri­ba gru­pi­sa­na te ju je lak­še na­ći, ima­mo do­sta raz­lo­ga da što vi­še vre­me­na pro­ve­de­mo na re­ci. Ja sam re­šio da ovog pu­ta ta­kve okol­no­sti is­ko­ri­stim da is­tra­žim što ve­ći broj po­zi­ci­ja na obe oba­le na ne­ko­li­ko ki­lo­me­ta­ra du­gom po­te­su ka­ko bih ste­kao ja­sni­ju sli­ku o to­me ka­ko se ri­ba kre­će i gde se sta­ci­o­ni­ra. Ni­je mi bi­lo bit­no da na »zi­cer po­zi­ci­ja­ma« pu­nim ču­var­ku, već da svu­da gde sta­nem is­pro­bam raz­ne ide­je, pri­stu­pe i si­ste­me.

PO­ŠTO SAM OD­LU­ČIO DA SE za­vu­čem u sva­ki ku­tak, mo­rao sam da pro­me­nim kla­si­čan fi­der pri­stup, u kom se, vi­še ra­di ko­mo­di­te­ta i na­vi­ke, a ma­nje iz pra­ve po­tre­be, no­si ogrom­na ko­li­či­na pri­bo­ra i opre­me, ko­ju ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca iz naj­ma­nje dva pu­ta do­vla­či od auta do me­sta pe­ca­nja i isto ta­ko je vra­ća ka­da kre­ne ku­ći. A ka­ko Ve­li­ku Mo­ra­vu na ovom de­lu – iz­u­zme li se ne­ko­li­ko spru­do­va, do ko­jih se mo­že sti­ći autom (zbog če­ga na nji­ma ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca iz ovog kra­ja i pe­ca) – ve­o­ma ne­pri­stu­pač­nom či­ne gu­sto ra­sti­nje, str­me oba­le, i ne­ra­van te­ren, ni­je la­ko do nje do­ne­ti ve­li­ku ko­li­či­nu pri­bo­ra (fi­der sto­li­cu, kan­te, tor­be sa pri­bo­rom, fu­tro­lu sa šta­po­vi­ma, sun­co­bran, raz­ne dr­ža­če, ču­var­ku, me­re­dov, pri­ma­mu, vo­du ili dru­go pi­će...). Mo­rao sam to­me da se pri­la­go­dim i sve­dem stva­ri na mi­ni­mum, tj. da no­sim sa­mo ono što mi je stvar­no neo­p­hod­no.

VE­LI­KU I TE­ŠKU TOR­BU SA pri­bo­rom i bez­broj hra­ni­li­ca za­me­nio sam svo­jim sta­rim pe­ca­ro­škim pr­slu­kom sa mno­štvom dže­po­va, u ko­je sam sta­vio tek ne­ko­li­ko hra­ni­li­ca, par ko­tu­ro­va sa naj­lo­nom za pred­ve­ze, ke­si­ce sa udi­ca­ma i dru­gim ele­men­ti­ma po­treb­nim za pra­vlje­nje si­ste­ma, ma­ka­ze, va­di­li­cu udi­ca i još po­ne­ku sit­ni­cu. Ume­sto ne­ko­li­ko šta­po­va raz­li­či­tih ka­rak­te­ri­sti­ka, ko­ji u ve­ći­ni slu­ča­je­va na pe­ca­nju ne bi bi­li ni ras­pa­ko­va­ni, no­sio sam sa­mo je­dan »uni­ver­za­lac« (vi­di okvir »Pri­bor«). Udob­nu ali glo­ma­znu i te­šku fi­der sto­li­cu za­me­nio sam ma­lom, la­ga­nom i br­zo ras­klo­plji­vom sto­li­či­com. Pri­hra­nu bih spre­mao kod ku­će i pa­ko­vao u ma­lu kan­ti­cu, do­volj­nu za jed­no pe­ca­nje.

Taj mi­ni­ma­li­stič­ki pri­stup bio je za me­ne ne sa­mo pra­vo ot­kro­ve­nje (jer sam odav­no za­bo­ra­vio ka­ko je to ne no­si­ti pre­vi­še pri­bo­ra i opre­me) već i ve­li­ko olak­ša­nje – bu­kval­no sam sma­njio te­ret sa 30 na 5 kg (i ču­dio se na­knad­no i se­bi i ve­ći­ni dru­gih ko­le­ga fi­de­ra­ša zbog to­ga šta smo sve na­vi­kli da no­si­mo na vo­du a ko­li­ko ma­li deo to­ga za­pra­vo ko­ri­sti­mo).

TA­KO LA­GA­NO OPRE­MLJEN STI­ZAO SAM na sva­ko me­sto; ne­kim da­ni­ma išao sam i dva pu­ta u ri­bo­lov – uju­tru na jed­no, a po pod­ne na dru­go. Iako je taj pe­ca­ro­ški na­gon bio jak, mo­ram re­ći da je bo­ra­vak u pri­ro­di u tom pe­ri­o­du bio pro­sto te­ra­pe­ut­ski. Mir­na osun­ča­na re­ka, buj­ne kro­šnje dr­ve­ća, cvr­kut pti­ca, pre­le­pi pej­za­ži, iz­la­sci i za­la­sci sun­ca is­pu­nja­va­li su me pri­li­kom sva­kog iz­la­ska na vo­du. A to­kom vo­žnje kroz ata­re ka re­ci re­dov­no sam vi­đao or­lo­ve mi­ša­re u le­tu, fa­za­ne po­red pu­ta i po­ne­kog ze­ca ka­ko ska­ku­će po po­lju. Sve u sve­mu, to­tal­no dru­gi svet na sa­mo 5-6 km od gra­da (Po­ža­rev­ca).

ŠTO SE PRI­STU­PA TI­ČE, OD­LU­ČIO sam se za kla­sič­nu fi­der va­ri­jan­tu za ma­lu i bi­stru vo­du, a to pod­ra­zu­me­va što je mo­gu­će pri­rod­ni­ju pre­zen­ta­ci­ja mam­ca. Is­pr­va sam udi­cu Ga­ma­kat­su 1050N, ve­li­či­ne 16 ili... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br 675-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...