• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Zbog neo­če­ki­va­no vi­so­kih tem­pe­ra­tu­ra vo­de, to­kom ja­nu­a­ra su se na Du­na­vu i ne­kim dru­gim rekama pe­ca­le čak i ci­pri­nid­ne vr­ste ri­ba ko­je vo­le to­plu vo­du i naj­ak­tiv­ni­je su to­kom le­ta i ra­ne je­se­ni, po­put ša­ra­na i ba­bu­ške. No i u ta­kvim uslo­vi­ma naj­bo­lje su pro­la­zi­li oni ko­ji su se pri­dr­ža­va­li ne­kih kla­sič­nih zim­skih pra­vi­la.

Od neo­bič­no le­pog vre­me­na na sa­mom po­čet­ku 2014. go­di­ne ni­su se ovaj­di­li sa­mo lov­ci na gra­blji­vi­ce i sko­ba­lja (vr­ste ko­je tra­di­ci­o­nal­no do­bro ra­de u ovom pe­ri­o­du), već i lju­bi­te­lji pe­ca­nja onih ci­pri­ni­da ko­ji su u nor­mal­nim okol­no­sti­ma po hlad­no­ći sla­bo ak­tiv­ni, kao što su ša­ran i ba­bu­ška. I ma­da je po svoj pri­li­ci pra­va zi­ma ko­nač­no sti­gla do nas kra­jem pret­hod­ne ne­de­lje, sa­bra­li smo is­ku­stva iz pro­te­klih sed­mi­ca u ovaj pri­log sa ne­ko­li­ko pre­po­ru­ka, ko­je će, ve­ru­je­mo, mno­gi­ma bi­ti od ko­ri­sti ka­da se sle­de­ći put su­o­če sa slič­nim vre­men­skim pri­li­ka­ma.

jesen usred zime

IAKO BA­BU­ŠKA NE VA­ŽI ZA na­ro­či­to opre­znu ri­bu, u zim­skim uslo­vi­ma tre­ba ko­ri­sti­ti ose­tljiv pri­bor i što lak­še si­ste­me. Ko­li­ko ti fak­to­ri mo­gu da uti­ču na uspeh, mo­žda se naj­bo­lje vi­di u jed­nom od naj­po­se­će­ni­jih zi­mov­ni­ka te ri­be kod nas – u gor­njoj ma­ri­ni u Go­lup­cu, gde du­nav­sku »ba­bu« sva­ke zi­me pe­ca­ju sto­ti­ne ri­bo­lo­va­ca iz sko­ro svih kra­je­va Sr­bi­je. Oni ko­ji na ovaj kult­ni re­vir re­dov­no do­la­ze od­lič­no zna­ju da na ulo­ve zna­čaj­no uti­ču i na­iz­gled ma­le raz­li­ke u »fi­no­ći«. Če­sto se de­ša­va da du­bin­ka­ši ko­ji se tvr­do­gla­vo dr­že sna­žnih te­le­sko­pa, re­la­tiv­no de­be­lih naj­lo­na i ve­li­kih udi­ca za či­tav dan ne uhva­te ni de­se­tak ri­ba, dok isto­vre­me­no fi­de­ra­ši i plov­ka­ro­ši upe­ca­ju i po 30-40 je­din­ki! Pred­ve­zi preč­ni­ka 0,12-0,14 mm, osnov­ni naj­lo­ni od 0,16 do 0,20 mm i udi­ce ve­li­či­ne 16–14 su naj­bo­lji iz­bor za zim­sko pe­ca­nje sre­br­nog ka­ra­ša. Ba­bu­ška zi­mi če­sto uzi­ma ma­mac ve­o­ma pi­pa­vo, pa tre­ba pa­žlji­vo mo­tri­ti na šta­po­ve, na­ro­či­to ka­da se lo­vi na hleb, ko­ji je uz cr­vi­će i gli­ste je­dan od naj­e­fi­ka­sni­jih ma­ma­ca u ovom raz­do­blju. Plov­ka­ro­ši bi tre­ba­lo da ko­ri­ste pra­vil­no op­te­re­će­ne plov­ke iz­du­že­nih ob­li­ka i naj­ma­nje no­si­vo­sti ko­ja omo­gu­ća­va do­volj­no du­gač­ke za­ba­ča­je i od­go­va­ra­ju­ću pre­zen­ta­ci­ju mam­ca, dok fi­de­ra­ši­ma sa­ve­tu­je­mo upo­tre­bu naj­mek­ših vr­ho­va.

ZI­MI JE ME­TA­BO­LI­ZAM ri­ba uspo­ren, pa se po pra­vi­lu to­kom bor­be ma­nje oti­ma­ju ne­go u to­pli­jem de­lu go­di­ne, ali to ne zna­či da će­mo ša­ra­na iil krup­nu ba­bu­šku la­ko iz­va­di­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 342-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...