• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-667

Sadržaj broja 667

RI­BO­LOV BR. 667 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 17 JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

DAN BE­LOG LU­KA (Vr­lo uspe­šno pe­ca­nje tol­sto­lo­bi­ka na plo­vak i »ta­ble­te« na Rud­ni­ku kod Ma­log Ba­va­ni­šta)

BU­COV »NA SLUH«, SMUĐ »NA DO­DIR« (ti­pič­no let­nje va­ra­li­ča­re­nje po mra­ku, na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

BR­ŽA VO­DA PO­KRE­ĆE »BR­KU« (Kre­nuo oče­ki­va­ni let­nji cug so­ma na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

OSE­TLJI­VOST, LA­KO­ĆA I SNA­GA (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Grap­hi­te Cast 682 UL (203 cm, t.b. 8 g)

NA­GRA­ĐE­NA UPOR­NOST (Po pre­stan­ku lo­vo­sta­ja u Cr­noj Go­ri na­sta­vlja­ju se le­pi ulo­vi mla­di­ce)

I KA­VEZ I ME­TOD (Na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca sla­bo hva­ta ša­ra­na ali fi­der da­je le­pe de­ve­ri­ke)

A SAD I PA­STRM­KA (In­te­re­san­tan po­če­tak le­ta na Dri­ni i Rza­vu u Vi­še­gra­du)

SAN O STE­NI KOD ĐE­TI­NJEG VI­RA (Se­ća­nje na iza­zov­na pe­ca­nja di­čin­skih sko­ba­lja)

KAD JE TE­ŠKO – AVA I ESKO (ZA­NI­MLJI­VO I PRO­DUK­TIV­NO VA­RA­LI­ČA­RE­NJE NA KULT­NIM TE­RE­NI­MA KOD UŠĆA DRI­NE)

SVE JE­DE IGLI­CE (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan »tu­ri­stič­ki« mor­ski ri­bo­lov u Grč­koj po­čet­kom le­ta)

VI­ŠE ULO­VA SA OBA­LE! (Niz let­njih iz­ne­na­đe­nja za so­ma­ro­še)

MO­RA VE­ĆI ME­RE­DOV! (Ne­za­bo­rav­na mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na re­ku So­ču)

PO­GLED PRE­MA HO­RI­ZON­TU (Šta ra­di­ti ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri – II deo)

UPIS NA MI­ŠI­ĆE (Kad ne­ma ora­de, do­bri su i ma­li klen i ci­po­li)

NIZ NAJ­JA­ČE BR­ZA­KE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje krup­ne mre­ne)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: De­ve­ri­ka 4 kg; Kru­pan som na ver­ti­ka­lu; Smuđ pa pa­strm­ka!; Ba­bu­ška 2,5 kg!

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 668 IZ­LA­ZI U PE­TAK 31. JULA 2026.

Dok se ve­ći­na fi­de­ra­ša na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma zlo­pa­ti pe­ca­ju­ći ba­bu­šku si­ste­mi­ma sa mo­der­nim hra­ni­li­ca­ma, ko­je ili ku­pe pre­vi­še »sa­la­te« ili na­pro­sto ne mo­gu da po­ne­su do­volj­no hra­ne da bi se nji­ma lo­vi­lo uz op­ti­ma­lan tem­po za­ba­ci­va­nja, uz ma­lo do­mi­šlja­to­sti i eks­pe­ri­men­ti­sa­nja naš sa­rad­nik pro­na­šao je iz­u­zet­no do­bro re­še­nje

O pe­ca­nju ba­bu­ške je mno­go pi­sa­no i me­ni se či­ni­lo da je sko­ro sve što je va­žno odav­no za­be­le­že­no i do de­ta­lja ob­ja­šnje­no. Ali na­kon što sam ne­dav­no u Ri­bo­lo­vu ukrat­ko opi­sao ka­ko sam na za­tra­vlje­nom te­re­nu sa sta­rin­skim hra­ni­li­ca­ma pe­cao znat­no lak­še i uspe­šni­je ne­go sa ka­ve­znim i me­tod mo­de­li­ma, ja­vi­lo mi se vi­še ko­le­ga sa ra­znim pi­ta­nji­ma u ve­zi s de­ta­lji­ma ko­ji­ma se zbog ogra­ni­če­nog pro­sto­ra ni­sam ba­vio. Za­to sam pred­lo­žio ured­ni­ku no­vi­na da na­pi­šem je­dan pri­log u kom bih po­ja­snio taj pri­stup, ko­ji je vr­lo ak­tu­e­lan, a pri­lič­no je iz­ve­sno da će bi­ti ta­kav i u go­di­na­ma ko­je do­la­ze, jer je na­še pod­ne­blje sve vi­še po­go­đe­no du­go­traj­nim su­ša­ma pa se ni­voi re­ka i je­ze­ra sma­nju­ju, od­no­sno sve su du­že ni­ski, zbog če­ga su ri­bo­lo­vač­ki pro­ble­mi sa vo­de­nom ve­ge­ta­ci­jom sve iz­ra­že­ni­ji bu­du­ći da ona bu­ja u pli­ća­ci­ma, a ba­bu­ška se baš na ta­kvim me­sti­ma od­lič­no lo­vi, po­go­to­vo u ovom, pr­vom de­lu se­zo­ne.

CI­PRI­NID­NE VR­STE  SE NA NA­ŠIM VO­DA­MA već pet­na­e­stak go­di­na ve­o­ma mno­go pe­ca­ju fi­der teh­ni­kom, naj­ve­ćim de­lom uz upo­tre­bu ka­ve­znih hra­ni­li­ca, a u no­vi­je vre­me sve vi­še se ko­ri­ste me­tod mo­de­li sa re­bra­stim te­lom i rav­nim dnom. Me­đu­tim, za za­tra­vlje­ne te­re­ne ni jed­ne ni dru­ge ni­su po­seb­no do­bre – ka­ve­zni mo­de­li zbog svog ob­li­ka ku­pe mno­go tra­ve, što dra­stič­no ote­ža­va va­đe­nje upe­ca­ne ri­be, pa i sa­mog si­ste­ma, dok hra­ni­li­ce rav­nog dna, prem­da znat­no ma­nje ku­pe tra­vu, ima­ju ma­nji ka­pa­ci­tet, pa je nji­ma prak­tič­no ne­mo­gu­će pla­si­ra­ti do­volj­nu ko­li­či­nu pri­ma­me na hra­ni­li­šte uz za­ba­ci­va­nje po­treb­nim tem­pom.

JA SAM RE­ŠE­NJE TOG PRO­BLE­MA – kao što sam ne­dav­no po­me­nuo – na­šao u upo­tre­bi tzv. lu­be­ni­čar­ki, hra­ni­li­ca za kla­sič­no du­bin­sko pe­ca­nje, teh­ni­ku ko­ju bi­smo sa­da naj­pro­sti­je i naj­kra­će mo­gli opi­sa­ti kao pre­te­ču me­tod fi­de­ra, ko­ri­šće­nu na re­ka­ma ja­čeg to­ka za lov krup­ne ri­be (ša­ra­na, ba­bu­ške, krup­ne de­ve­ri­ke...) uz pri­ma­mu ko­ja se spo­ro ota­pa (naj­če­šće do­ma­ću ku­va­nu pre­kru­pu) i ma­mac na krat­kom pred­ve­zu, ne­ret­ko i za­ba­dan u hra­nu, ta­ko da ri­ba do nje­ga do­đe »ko­pa­ju­ći« po njoj.

Ja sam pro­bao da ta­kav pri­stup do­ne­kle mo­di­fi­ku­jem i na­đem na­čin da nji­me pe­cam i na sta­ja­ćim vo­da­ma i uz upo­tre­bu fi­der šta­po­va, ka­ko bih isto­vre­me­no imao do­bru in­di­ka­ci­ju tr­za­ja i hra­ni­li­cu ko­ja mo­že da po­ne­se ve­ću ko­li­či­nu pri­ma­me a la­ko pro­la­zi i kroz gu­stu ve­ge­ta­ci­ju.

EKS­PE­RI­MEN­TI­ŠU­ĆI SA RAZ­LI­ČI­TIM MO­DE­LI­MA lu­be­ni­čar­ki, ko­je po­sto­je u vi­še ver­zi­ja (sa te­lom sa­či­nje­nim od raz­li­či­tog bro­ja uz­du­žnih ži­ca ili pak uvi­je­nim u spi­ra­lu, za­tim sa do­dat­nom cev­či­com pro­tiv mr­še­nja, bez cev­či­ce itd.), do­šao sam do za­ključ­ka da je za na­čin hra­nje­nja ko­ji mi se po­ka­zao kao naj­bo­lji naj­a­de­kvat­ni­ji mo­del lu­be­ni­čar­ke sa če­ti­ri uz­du­žne ži­ce.

Nju pu­nim hra­nom na sle­de­ći na­čin:

  1. Na jed­nu stra­nu hra­ni­li­ce na­le­pim ka­ča­mak ko­ji sam sku­vam ili ne­ku Gi­ca Mix Ready To Use »sa­la­mu«.
  2. U sre­di­nu hra­ni­li­ce do­da­jem me­ša­vi­nu ku­va­nog zr­ne­vlja, pe­le­te ili dru­ge krup­ne sa­stoj­ke.
  3. Na kra­ju dru­gu stra­nu hra­ni­li­ce »za­tvo­rim«... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 663-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...