• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

U pe­ri­o­du pred mrest, smuđ se hra­ni i još je mo­gu­će uhva­ti­ti i vr­lo kru­pan ko­mad. Ali ne na sva­kom me­stu, bi­lo ka­kvom pre­zen­ta­ci­jom i ma ko­jom va­ra­li­com. A uz zna­nje su po­treb­ni i upor­nost i ja­ka vo­lja, od­no­sno sprem­nost da se vi­še sa­ti bu­de na hlad­no­ći. No kad se koc­ki­ce slo­že, do­la­zi na­gra­da u vi­du ja­kih uda­ra­ca i le­pih smu­đe­va

U ovom de­lu se­zo­ne, ka­da je tem­pe­ra­tu­ra vo­de na mi­ni­mu­mu, sun­ce zu­ba­to a dan kra­tak, ve­ći­na vr­sta slat­ko­vod­nih ri­ba mno­go je ma­nje ak­tiv­na ne­go to­kom pro­le­ća, le­ta i je­se­ni. Ni smuđ u tom po­gle­du ni­je iz­u­ze­tak, ma­da ipak na­sta­vlja da se hra­ni vi­še od sko­ro svih dru­gih slat­ko­vod­nih gra­blji­vi­ca, pa ga je i sa­da mo­gu­će uspe­šno lo­vi­ti.

Va­žno je, pri­tom, ima­ti u vi­du da on već kra­jem je­se­ni, sa na­glim opa­da­njem tem­pe­ra­tu­re vo­da, po­či­nje sa pri­pre­ma­ma za mrest, ko­ji se od­i­gra­va na pre­la­zu zi­me u pro­le­će. Sto­ma­ci žen­ki po­či­nju da se pu­ne ikrom, a muž­ja­ci »spre­ma­ju« mleč, ta­ko da za oba po­la po­či­nje pe­riod ak­tiv­nog hra­nje­nja, či­ji in­ten­zi­tet po­la­ko opa­da ka­ko se tem­pe­ra­tu­ra vo­de pri­bli­ža­va nu­li. Sa hla­đe­njem vo­de uspo­ra­va se me­ta­bo­li­zam mno­gih ri­bljih vr­sta, uklju­ču­ju­ći smu­đa, te su pe­ri­o­di nje­go­ve ak­tiv­no­sti sve kra­ći. Mo­že se re­ći da po­sta­je le­tar­gi­čan i da se šte­di, pa se kon­cen­tri­še bi­lo u bli­zi­ni ja­ta be­le ri­be ili iza pre­pre­ka, gde če­ka da mu vo­de­na stru­ja do­ne­se ne­ki za­lo­gaj. Uko­li­ko mo­ra da na­pu­sti sta­ni­šte u po­tra­zi za hra­nom, obič­no to ra­di u krat­kim cu­go­vi­ma, uz mi­ni­mal­nu po­tro­šnju ener­gi­je, ci­lja­ju­ći uglav­nom naj­lak­še do­stu­pan plen. Zbog sve­ga to­ga zim­ski ri­bo­lov smu­đa ni­je jed­no­sta­van, jer tre­ba po­go­di­ti me­sto, vre­me, va­ra­li­cu i pre­zen­ta­ci­ju, pri­tom po­ka­zu­ju­ći po hlad­no­ći str­plje­nje od­no­sno ot­por­nost na ne­pri­jat­no vre­me. U na­stav­ku ću za­to iz­ne­ti ne­ka svo­ja is­ku­stva i za­pa­ža­nja o va­ra­li­ča­re­nju »sta­kle­no­o­kog« u ovo do­ba – ve­ru­jem, na­i­me, da bi ne­ki­ma mo­gla do­bro do­ći kao prak­tič­ni vo­dič, a dru­gi­ma za upo­re­đi­va­nje sa sop­stve­nim pri­stu­pom.

IZ­BOR TE­RE­NA JE MO­ŽDA i naj­va­žni­ji. Za zim­ski pe­riod je ti­pič­no to da se be­la ri­ba gru­pi­še u ja­ta i po­vla­či u spo­ri­ju i du­blju vo­du, a smuđ je če­sto pra­ti, pa ga ne­ret­ko mo­že­mo pro­na­ći u bli­zi­ni ta­kvih me­sta. To su spru­do­vi, pa­di­ne i pre­la­zi ka du­bljoj vo­di, sa sla­bim i kon­stant­nim pro­to­kom, kao i zi­di­ne i pa­nje­vi na­do­mak istih.

Mno­ge re­ke i je­ze­ra se bi­stre u zim­skom pe­ri­o­du, pa smuđ, ko­ji je ose­tljiv na sve­tlo, pre­fe­ri­ra du­blju vo­du i pre­pre­ke ko­je nu­de za­klon od nje­ga. Sit­ni­ji pri­mer­ci, če­sto u ja­ti­ma, ne­ret­ko ula­ze u za­li­ve i lu­ke sa du­bljom vo­dom, ko­je su stan­dard­ni zi­mov­ni­ci za be­lu ri­bu, ma­da to ni­je stra­no ni krup­ni­jim je­din­ka­ma.

Jed­no od naj­i­zgled­ni­jih me­sta za lov smu­đa u zim­skom pe­ri­o­du su bra­ne, po­go­to­vo one na ve­li­kim re­ka­ma, ko­je nu­de ide­al­ne uslo­ve za pre­zi­mlja­va­nje svim ri­bljim vr­sta­ma. Kon­stan­tan pro­tok vo­de obez­be­đu­je do­volj­no ki­se­o­ni­ka i hra­ne, pa je če­sto i kon­cen­tra­ci­ja be­le ri­be na ta­kvim me­sti­ma zna­čaj­na. A s ob­zi­rom na to da pe­ca­nje u ne­po­sred­noj bli­zi­ni bra­na uglav­nom ni­je do­zvo­lje­no, ne tre­ba za­ne­ma­ri­ti pr­ve iz­gled­ne po­zi­ci­je van za­bra­nje­ne zo­ne, npr. spru­do­ve, reč­na ostr­va, ru­pe i pre­pre­ke na dnu, jer krup­ni­ji pri­mer­ci če­sto or­di­ni­ra­ju baš na ta­kvim me­sti­ma Stu­bo­vi reč­nih mo­sto­va če­sto nu­de do­bar za­klon od ja­ke ma­ti­ce, pa u slu­ča­ju da po­sto­ji do­volj­no ve­li­ka du­bi­na, smu­đa i tu mo­že­mo na­ći.

Na sta­ja­ćim vo­da­ma – je­ze­ri­ma i ka­na­li­ma – naj­ve­će šan­se za us­pe­šan lov smu­đa u zim­skom pe­ri­o­du su lo­ka­ci­je sa du­bo­kom vo­dom i pre­la­zi ka pli­ćoj. Ta­ko­đe... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 656-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...