• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-661

Sadržaj broja 661

RI­BO­LOV BR. 661 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24. APRILA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

ALAR­MANT­NO STA­NJE (Tri drin­ska udru­že­nja tra­že in­ter­ven­ci­ju dr­ža­ve)

LU­BE­NI­ČAR­KE PO­BE­ĐU­JU TRA­VU (Vr­lo uspe­šno pe­ca­nje ba­bu­ške u te­škim uslo­vi­ma na Gru­žan­skom je­ze­ru)

IPAK NI­JE BI­LO UZA­LUD (Ne­za­bo­ra­van dan na Opo­vač­kom du­nav­cu)

SKRA­ĆEN PRED­VEZ I SEC­KA­NE GLI­STE (Pro­me­na tak­ti­ke do­ne­la le­pe ba­bu­ške na grad­skom de­lu Be­ge­ja u Zre­nja­ni­nu)

LEP­TIR LOV­NI­JI OD GU­ME (Kraj pr­vog de­la pro­leć­ne se­zo­ne va­ra­li­ča­re­nja kle­na)

SO­LID­NO UPR­KOS PO­MU­TI (Za­ni­mlji­vo pro­leć­no pe­ca­nje šlji­va­ra fi­der teh­ni­kom)

DUR­DU­BAK ZA PO­ČE­TAK (Som se ja­vlja na pri­rod­ne mam­ce na Du­na­vu)

NI­ŠTA ILI SVE (Po­če­tak se­zo­ne zbog ni­za ogra­ni­če­nja tra­ži spe­ci­fi­čan pri­stup)

LAST CAST JE STI­GAO (No­vo ime na evrop­skom tr­ži­štu od­mah pri­vu­klo ve­li­ku pa­žnju ri­bo­lo­va­ca)

U CAR­STVU SA­BLJAR­KI I TAR­PO­NA (Fan­ta­stič­na eks­pe­di­ci­ja eki­pe emi­si­je Lov i ri­bo­lov na Pa­ci­fi­ku i Ka­ri­bi­ma)

RE­KORD U PR­VOM ZA­BA­ČA­JU! (Neo­če­ki­van po­če­tak štu­ka­ro­ške se­zo­ne na je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

NOĆ JE BO­LJE DO­BA DA­NA (Ve­o­ma uspe­šno us­kr­šnje pe­ca­nje na Du­na­vu kod Ra­do­šev­ca)

25 GO­DI­NA – 0 PE­CA­NJA (Moj lju­bi­mac: Ma­ši­ni­ca Gre­ben­stein Fit 30)

ZA SVA­KOG (VA­RA­LI­ČA­RA) PO­NE­ŠTO (Sa­jam na­u­ti­ke, lo­va i ri­bo­lo­va, Be­o­grad 2–6 april, II deo)

BRAN­CI­NI UKR­ŠTE­NI SA LI­CA­MA (Jed­na od naj­broj­ni­jih »no­vih« vr­sta u se­ver­nom Ja­dra­nu sve če­šće je na me­ti udi­ča­ra)

FI­NI SI­STE­MI I RA­ZNI MAM­CI (Us­pe­šan april­ski iz­la­zak na je­dan od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na u do­njem to­ku Ta­mi­ša)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Džon Vil­so­nov uni-klinč

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 662 IZ­LA­ZI U PE­TAK 8. MAJA 2026.

Ve­ći­na va­ra­li­ča­ra ko­ji pe­ca­ju na dži­go­ve vo­di ra­ču­na sa­mo o nji­ho­voj te­ži­ni i ve­li­či­ni udi­ce, ve­ći­nom za­ne­ma­ru­ju­ći sve dru­ge ka­rak­te­ri­sti­ke, pa i ob­lik džig gla­ve. A to ni­je do­bro ni pa­met­no, jer pra­vi­lan iz­bor mo­že mno­go po­mo­ći da nam pre­zen­ta­ci­ja bu­de efi­ka­sni­ja i sva­ki si­li­ko­nac lov­ni­ji

Pr­vi si­li­kon­ci, tj. va­ra­li­ce od (ma­nje ili vi­še) me­ke gu­me, po­ja­vi­li su se na ame­rič­kom tr­ži­štu još to­kom pe­te de­ce­ni­je XX ve­ka, ali je ma­sov­ni­ja pro­iz­vod­nja u SAD kre­nu­la se­dam­de­se­tih go­di­na. Kod nas su, ko­li­ko se mo­že utvr­di­ti, ta­kvi ve­štač­ki mam­ci u ve­ćoj me­ri po­če­li da se ko­ri­ste ne­gde od sre­di­ne de­ve­te de­ce­ni­je pro­šlog sto­le­ća. Na­rav­no, uz njih su sti­gle i udi­ce sa na­li­ve­nom olov­nom gla­vom, ko­ja je is­pr­va obič­no bi­la okru­gla, ali su s vre­me­nom sve če­šće u po­nu­di tr­go­va­ca po­če­li da se po­ja­vlju­ju i dru­ga­či­ji ob­li­ci. Ta­ko da­nas ko­ri­sni­ci ove vr­ste ma­ma­ca mo­gu da bi­ra­ju ne sa­mo va­ra­li­ce – pre­ma nji­ho­vom iz­gle­du, ve­li­či­ni, bo­ji, ak­ci­ji i još ko­je­ka­kvim od­li­ka­ma, već i udi­ce na ko­je ih mon­ti­ra­ju, i to vo­de­ći ra­ču­na o ob­li­ku džig gla­ve, od kog za­vi­se rad mam­ca, br­zi­na to­nje­nja, a une­ko­li­ko i uče­sta­lost za­pi­nja­nja za dno od­no­sno pre­pre­ke. Ta je mo­guć­nost, kao i mno­ge dru­ge u ve­zi s ri­bo­lov­nim pri­bo­rom, do­pri­ne­la da oni ko­ji shva­ta­ju spe­ci­fič­no­sti po­na­ša­nja ote­ža­nja (pa ti­me i va­ra­li­ce) za­vi­sno od for­me ko­ju mu je pro­iz­vo­đač dao, po­ve­ća­ju svo­ju efi­ka­snost. S dru­ge stra­ne, oni ko­ji o to­me ne raz­mi­šlja­ju, od­no­sno ne raz­u­me­ju zna­čaj raz­li­ka (uz­gred, ta­kvi se od bi­lo ka­kvog pro­ši­re­nja svo­jih zna­nja ne­ret­ko bra­ne flo­sku­la­ma ti­pa: sve je to isto, kad ho­će – ho­će!) mo­gu zbog to­ga lo­vi­ti ma­nje ili ki­da­ti vi­še. Ka­ko je pred na­ma pe­riod u kom se dži­go­vi po­seb­no mno­go ko­ri­ste i na te­ku­ćim i sta­ja­ćim vo­da­ma (do 1. mar­ta, ka­da po­či­nje lo­vo­staj na smu­đa), pri­pre­mi­li smo kra­tak pre­gled oso­bi­na osnov­nih ob­li­ka džig gla­va i nji­ho­ve upo­tre­be u skla­du s tim.

OKRU­GLA. Ob­lik lop­te je osnov­ni i da­le­ko se naj­vi­še ko­ri­sti, čak do te me­re da ne­ma­li broj ri­bo­lo­va­ca bi­lo ka­kvu džig gla­vu osim ova­kve ima sa­mo slu­čaj­no. No to i ni­je ne­lo­gič­no –okru­gla gla­va, iako prak­tič­no ni po jed­nom bit­nom kri­te­ri­ju­mu ni­je naj­bo­lja, naj­ši­re je pri­men­lji­va jer isto ta­ko ni po če­mu va­žnom ni­je naj­go­ra. I u za­ba­ča­ju i pri kre­ta­nju kroz vo­du je do­sta sta­bil­na, a uz to pri­lič­no br­zo to­ne i ne za­pi­nje pre­vi­še za pre­pre­ke. Upo­tre­blji­va je i za ver­ti­kal­no dži­go­va­nje i za vo­đe­nje pri­vla­če­njem (ka­ko rav­no­mer­no, ta­ko i sko­ko­vi­to – sa po­vre­me­nim kon­tak­ti­ma... (Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 651-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...