• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Na sta­ja­ćim vo­da­ma na ko­ji­ma ni­je do­zvo­lje­na upo­tre­ba plo­vi­la ra­di raz­vla­če­nja si­ste­ma sve vi­še se ko­ri­sti ori­gi­nal­no i ve­o­ma efi­ka­sno re­še­nje za pla­si­ra­nje so­mu na­me­nje­nih krup­nih ži­vih ri­ba na ve­li­ke da­lji­ne

So­ma­ro­ši sa sta­ja­ćih vo­da kao pri­rod­ni ma­mac če­sto ko­ri­ste ži­ve ri­be, i to ra­znih ve­li­či­na, pa i one te­ške 400-500 g (a ne­ka­da čak i oko 1 kg). Ta­kav ma­mac je i naj­ro­bu­sni­jim pri­bo­rom ne­mo­gu­će za­ba­ci­ti iole da­lje, ali i ka­da je ke­der znat­no ma­nji i ne pred­sta­vlja pre­ve­li­ko op­te­re­će­nje za štap, stru­nu i osta­le ele­men­te si­ste­ma, da­le­ki za­ba­ča­ji ni­su pre­po­ruč­lji­vi, jer i ako ži­vi ma­mac ne spad­ne, od ja­kog uda­ra o po­vr­ši­nu vo­de ugi­ne ili bu­de to­li­ko oša­mu­ćen da osta­ne du­že vre­me prak­tič­no ne­po­mi­čan, pa za gra­blji­vi­cu ni­je na­ro­či­to atrak­ti­van.

Na vo­da­ma na ko­ji­ma je do­zvo­lje­na upo­tre­ba čam­ca ovaj pro­blem re­ša­va se raz­vla­če­njem si­ste­ma sa ži­vim ke­de­rom, ko­ji se po spu­šta­nju na oda­bra­no me­sto naj­če­šće »si­dri« po­mo­ću »bo­ve« (tj. plov­ka sa te­gom), i to ta­ko da se sa njom spa­ja tan­kim naj­lo­nom ma­le no­si­vo­sti, ko­ji la­ko puk­ne čim som po­ne­se ma­mac (raz­ne va­ri­jan­te te mon­ta­že ma­sov­no se ko­ri­ste za lov so­ma u Ita­li­ji, Špa­ni­ji, Ne­mač­koj itd.). Me­đu­tim, ta­mo gde upo­tre­ba plo­vi­la ni­je do­zvo­lje­na, ri­bo­lov­ci se sna­la­ze na dru­ge na­či­ne.

KAO IZ­U­ZET­NO EFI­KA­SAN ZA PE­CA­NJE so­ma na ži­ve ke­de­re ko­je ni­je mo­gu­će »raz­vu­ći« po­mo­ću plo­vi­la, na je­ze­ru u Bač­koj To­po­li u po­sled­nje tri go­di­ne po­ka­zao se štu­pek (tj. le­že­ći) si­stem, ko­ji je do­neo ve­o­ma ve­li­ki broj so­mo­va ra­znih ve­li­či­na, pa i ka­pi­tal­ce od oko 20, 40, 50, 60 i čak 80 kg, ali i do­sta ulo­va smu­đa i štu­ke.

Osnov­ni ele­men­ti ovog si­ste­ma su olo­vo ko­je le­ži na dnu i no­sač mam­ca na­či­njen od šu­plje pla­stič­ne ce­vi ili istog ta­kvog ko­ma­da bam­bu­sa, du­ži­ne 60 do 80 cm, na či­jim su kra­je­vi­ma plov­ci od sti­ro­po­ra. Kroz cev je pro­vu­čen ko­mad ve­o­ma ja­ke stru­ne, preč­ni­ka od 0,80 do čak 1 mm, na či­ja su oba kra­ja ve­za­ne ja­ke vr­ti­li­ce – za jed­nu je fik­si­ran pred­vez du­ži­ne oko 50 cm, na kom su »zveč­ka« za so­ma i jed­na ili dve udi­ce na ko­je se ka­či ma­mac (ako su dve, po pra­vi­lu se jed­no­kra­ka za­ba­da ke­de­ru u usta a tro­kra­kom se on ka­či is­pod leđ­ne pe­ra­je), a za dru­gu vr­ti­li­cu se ka­či kop­ča sa vir­blom, ko­ja je na kra­ju osnov­ne stru­ne.

NA OSNOV­NU STRU­NU NA ŠTA­PU ko­jim se pe­ca na­vla­či se... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 644-)

 

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...