• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

Na sta­ja­ćim vo­da­ma na ko­ji­ma ni­je do­zvo­lje­na upo­tre­ba plo­vi­la ra­di raz­vla­če­nja si­ste­ma sve vi­še se ko­ri­sti ori­gi­nal­no i ve­o­ma efi­ka­sno re­še­nje za pla­si­ra­nje so­mu na­me­nje­nih krup­nih ži­vih ri­ba na ve­li­ke da­lji­ne

So­ma­ro­ši sa sta­ja­ćih vo­da kao pri­rod­ni ma­mac če­sto ko­ri­ste ži­ve ri­be, i to ra­znih ve­li­či­na, pa i one te­ške 400-500 g (a ne­ka­da čak i oko 1 kg). Ta­kav ma­mac je i naj­ro­bu­sni­jim pri­bo­rom ne­mo­gu­će za­ba­ci­ti iole da­lje, ali i ka­da je ke­der znat­no ma­nji i ne pred­sta­vlja pre­ve­li­ko op­te­re­će­nje za štap, stru­nu i osta­le ele­men­te si­ste­ma, da­le­ki za­ba­ča­ji ni­su pre­po­ruč­lji­vi, jer i ako ži­vi ma­mac ne spad­ne, od ja­kog uda­ra o po­vr­ši­nu vo­de ugi­ne ili bu­de to­li­ko oša­mu­ćen da osta­ne du­že vre­me prak­tič­no ne­po­mi­čan, pa za gra­blji­vi­cu ni­je na­ro­či­to atrak­ti­van.

Na vo­da­ma na ko­ji­ma je do­zvo­lje­na upo­tre­ba čam­ca ovaj pro­blem re­ša­va se raz­vla­če­njem si­ste­ma sa ži­vim ke­de­rom, ko­ji se po spu­šta­nju na oda­bra­no me­sto naj­če­šće »si­dri« po­mo­ću »bo­ve« (tj. plov­ka sa te­gom), i to ta­ko da se sa njom spa­ja tan­kim naj­lo­nom ma­le no­si­vo­sti, ko­ji la­ko puk­ne čim som po­ne­se ma­mac (raz­ne va­ri­jan­te te mon­ta­že ma­sov­no se ko­ri­ste za lov so­ma u Ita­li­ji, Špa­ni­ji, Ne­mač­koj itd.). Me­đu­tim, ta­mo gde upo­tre­ba plo­vi­la ni­je do­zvo­lje­na, ri­bo­lov­ci se sna­la­ze na dru­ge na­či­ne.

KAO IZ­U­ZET­NO EFI­KA­SAN ZA PE­CA­NJE so­ma na ži­ve ke­de­re ko­je ni­je mo­gu­će »raz­vu­ći« po­mo­ću plo­vi­la, na je­ze­ru u Bač­koj To­po­li u po­sled­nje tri go­di­ne po­ka­zao se štu­pek (tj. le­že­ći) si­stem, ko­ji je do­neo ve­o­ma ve­li­ki broj so­mo­va ra­znih ve­li­či­na, pa i ka­pi­tal­ce od oko 20, 40, 50, 60 i čak 80 kg, ali i do­sta ulo­va smu­đa i štu­ke.

Osnov­ni ele­men­ti ovog si­ste­ma su olo­vo ko­je le­ži na dnu i no­sač mam­ca na­či­njen od šu­plje pla­stič­ne ce­vi ili istog ta­kvog ko­ma­da bam­bu­sa, du­ži­ne 60 do 80 cm, na či­jim su kra­je­vi­ma plov­ci od sti­ro­po­ra. Kroz cev je pro­vu­čen ko­mad ve­o­ma ja­ke stru­ne, preč­ni­ka od 0,80 do čak 1 mm, na či­ja su oba kra­ja ve­za­ne ja­ke vr­ti­li­ce – za jed­nu je fik­si­ran pred­vez du­ži­ne oko 50 cm, na kom su »zveč­ka« za so­ma i jed­na ili dve udi­ce na ko­je se ka­či ma­mac (ako su dve, po pra­vi­lu se jed­no­kra­ka za­ba­da ke­de­ru u usta a tro­kra­kom se on ka­či is­pod leđ­ne pe­ra­je), a za dru­gu vr­ti­li­cu se ka­či kop­ča sa vir­blom, ko­ja je na kra­ju osnov­ne stru­ne.

NA OSNOV­NU STRU­NU NA ŠTA­PU ko­jim se pe­ca na­vla­či se... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 644-)

 

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...