• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Me­tod va­ri­jan­ta fi­der ri­bo­lo­va raz­li­ku­je se od »kla­sič­nog« ri­bo­lo­va s hra­ni­li­com po ne­ko­li­ko bit­nih stva­ri, a jed­na od njih je i pri­ma­ma, ko­ja mo­že bi­ti na­pra­vlje­na od raz­li­či­tih vr­sta sa­sto­ja­ka, za­vi­sno od okol­no­sti i od na­vi­ka ri­be na sva­kom kon­kret­nom te­re­nu

Iako je na­stao kao kom­bi­na­ci­ja mo­der­nog ša­ran­skog ri­bo­lo­va i kla­sič­nog fi­de­ra, me­tod fi­der ima ne­ke spe­ci­fič­no­sti. Ovog pu­ta ukrat­ko će bi­ti re­či o jed­noj od njih –vr­sta­ma pri­hra­na i na­či­ni­ma nji­ho­ve pri­pre­me. Za­vi­sno od kon­kret­ne si­tu­a­ci­je, tj. ka­rak­te­ri­sti­ka od­re­đe­ne vo­de i na­vi­ka ri­ba ko­je u njoj ži­ve, me­tod hra­ni­li­ce se pu­ne sle­de­ćim va­ri­jan­ta­ma pri­ma­me: 1. bra­šna­stom hra­nom; 2. mi­kro­pe­le­ti­ma; 3. me­ša­vi­nom pri­ma­me i pe­le­ta; 4. me­ša­vi­nom pri­ma­me i ra­znog zr­ne­vlja (spod-mik­sa); 5. me­ša­vi­nom pra­ška­ste hra­ne, pe­le­ta i spod-mik­sa.

1. ČI­STA PRI­HRA­NA se če­sto ko­ri­sti u me­tod pe­ca­nju, a po­go­to­vo u hlad­ni­jem de­lu go­di­ne – ka­da je ri­ba sla­bi­je ak­tiv­na, za­tim na te­re­ni­ma na ko­ji­ma ri­ba ge­ne­ral­no ni­je sklo­na krup­ni­jim sa­stoj­ci­ma, ali i on­da ka­da se u start­nom hra­nje­nju (ne­po­sred­no pre po­čet­ka pe­ca­nja) ba­ci spod-miks (me­ša­vi­na zr­ne­vlja), pa se bra­šna­stom hra­nom na hra­ni­li­ci sa­mo do­hra­nju­je.

U ve­ći­ni slu­ča­je­va se za me­tod ko­ri­ste sme­se s ve­li­kim ude­lom pro­te­i­na (u ko­ji­ma ima ri­bljeg, me­snog ili ko­šta­nog bra­šna, mle­ve­nih de­hi­dri­ra­nih ra­či­ća, ja­ja u pra­hu i sl.), te na­pra­vlje­ne od me­ša­vi­ne vi­še vr­sta ži­ta­ri­ca (uglav­nom s ma­njim pro­cen­tom ku­ku­ru­za i pše­ni­ce, a ve­ćim ude­lom ko­no­plje, la­na, ni­ge­ra itd.). U ne­kom pro­cen­tu mo­gu sa­dr­ža­ti i al­ge i nji­ma slič­ne bilj­ne sa­stoj­ke ali i kom­po­nen­te bo­ga­te mi­ne­ra­li­ma (mle­ve­ne lju­štu­re školj­ki i pu­že­va, lju­ske od ja­ja...), a u ma­njoj me­ri mle­ve­ni keks i pre­zlu. Me­tod hra­ne su če­sto in­ten­ziv­nog mi­ri­sa, a do­da­ju im se po pra­vi­lu i iza­zi­va­či gla­di i za­sla­đi­va­či. Osim ve­li­ke ka­lo­rij­ske vred­no­sti, nji­ho­ve po­želj­ne od­li­ke su i da su ne­što le­plji­vi­je i te­že od kla­sič­nih fi­der hra­na, te da su sla­bo ak­tiv­ne, tj. pre­te­žno na­pra­vlje­ne od če­sti­ca ko­je ne is­pli­va­va­ju.

U ovu svr­hu mo­že se ko­ri­sti­ti jed­na ku­pov­na hra­na ili me­ša­vi­na 2-3 na­men­ski na­pra­vlje­ne sme­se. Mo­je is­ku­stvo po­ka­zu­je, me­đu­tim, da se ne­ka­da ve­o­ma do­bri re­zul­ta­ti mo­gu po­sti­ći i kom­bi­no­va­njem jed­ne me­tod hra­ne i ne­ke na­me­nje­ne za »ka­ve­zni fi­der«, a ne­ka­da i upo­tre­bom sa­mih stan­dard­nih pri­ma­ma za raz­ne sred­nje ve­li­ke ci­pri­ni­de (npr. za de­ve­ri­ku, ba­bu­šku ili mre­nu).

2. MI­KRO­PE­LE­TI su ka­li­bri­ra­na, eks­tru­di­ra­na hra­na za ri­be, vi­so­ke ka­lo­rij­ske vred­no­sti. Za raz­li­ku od pra­ška­stih sme­sa, iako po­je­di­nač­no ma­li za­lo­ga­ji, pe­le­ti su kon­kret­ni­ja hra­na. Sma­tra se da oni (kao i zr­na ko­no­plje) u prin­ci­pu imi­ti­ra­ju, tj. ve­li­či­nom i tvr­do­ćom, a do­ne­kle... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 633-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...